UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

VOZAČKE DOZVOLE BEZ PLAĆANJA ZDRAVSTVENOG PREGLEDA

Umirovljenici pobijedili četvrti put!

 

     Nakon duga četiri mjeseca poprilič­no iscrpljujuće bitke argumentima, Sindikat i Matica umirovljenika Hr­vatske uspjeli su po četvrti put u posljed­nje četiri godine srušiti odredbu o obve­znim plaćenim liječničkim pregledima za vozačke dozvole za umirovljenike. Sretna vijest za više od 280.000 starijih vozača, stigla je 1. travnja 2019. iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Misleći da je prvotravanjska šala, pročešljali smo cijeli Prijedlog Zakona o izmjenama i dopu­nama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je upućen na prvo čitanje u Hrvatski sabor. Nemalo smo ostali iznena­đeni kada smo vidjeli da je Ministarstvo unutarnjih poslova povuklo svoj prijedlog za uvođenje plaćenih liječničkih pregleda kod medicine rada za starije vozače. Od­mah smo to objavili i na tematskoj stranici SUH-a i počela je navala smijeha. Ne, nit­ko nije povjerovao da su umirovljeničke udruge po četvrti put pobijedile MUP!

Napad šupljim argumentima

     MUP je svoj naum nastojao opravdati pozivanjem na Direktivu (Eu) 2018/645 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. i Direktivu 2006/126/EZ o vozačkim dozvolama. Prva direktiva uop­će ne govori o liječničkim pregledima za starije vozače, već za profesionalce, dok druga samo preporuča „uvođenje zdrav­stvenih pregleda kao jamstva ispunjenja minimalnih standarda psihofizičke spo­sobnosti za upravljanje drugim motornim vozilima" Štoviše, Europska praksa poka­zuje kako sedam zemalja članica EU uop­će nema propisane liječničke preglede za starije vozače, dok velika većina ostalih to propisuje, ali kao pregled kod liječnika opće prakse, a ne nepoznatog liječnika medicine rada, kao što je stajalo u doma­ćem prijedlogu.

     Odmah je bilo jasno da se ovdje radi o pogodovanju liječnicima medicine rada, koji niti ne poznaju zdravstveno stanje vozača, niti za cijenu od 350 kuna izvrše valjani pregled, pa se to pretvara u čistu kupnju zdravstvene potvrde. Teza vodi­telja Službe za sigurnost cestovnog pro­meta MUP-a Josipa Mataije o pogubnosti starijih za volanima nije odgovarala služ­benoj statistici MUP-a.

Mišljenje bez struke

     Revoltirani predstavnici umirovljenič­kih udruga najprije su pokušali argumen­tima promijeniti situaciju na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, gdje su pozvani obrazložiti prijedlog i predstavnici policije. Kada ni to nije urodilo plodom, SUH i MUH su 17. siječnja poslali otvoreno pismo ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, koji na nj uopće nije reagirao. Stoga je posredstvom MRMS-a dogovoren sasta­nak umirovljenika i predstavnika MUP-a. Susret dviju strana odvio se 29. siječnja u Ravnateljstvu policije, gdje su obje strane „rovovski držale svoje pozicije" te nisu niti milimetra odstupale u svojim stavovima. Pritom su gospoda iz  MUP-a objasnila kako je spomenuti prijedlog mišljenje struke, a ta se struka sastojala od pred­stavnika Fakulteta prometnih znanosti te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i medicine rada. Nigdje u radnoj skupini koja je predložila izmjene i dopune Zako­na o sigurnosti prometa na cestama nije bilo predstavnika relevantnih institucija, poput Ministarstva zdravstva ili Hrvat­skog autokluba.

     Stoga su SUH i MUH zatražili sastanak s predstavnicima Ministarstva zdravstva koji se i održao 21. veljače, a na njemu su i predstavnice medicine rada i HZJZ-a ispaljivale otrovne strelice prema umirov­ljenicima do razmjera koji su bili uvredljivi po predstavnike umirovljeničkih udruga. Državni tajnik Tomislav Dulibić, inače po­moćnik ministra zdravstva Kujundžića, demantirao je ponovljene tvrdnje MUP-a o stručnim kriterijima, naglasivši kako nit­ko iz Ministarstva zdravstva nije dao služ­beno ili neslužbeno mišljenje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna spornog za­kona, čime je dao vjetar u leđa tvrdnjama umirovljenika.

     Nakon provedenog javnog savjeto­vanja, koje je trajalo od 15. veljače do 4. ožujka, na koje su se SUH i MUH očitovali, ponovno su dobili odbijenicu od MUP-a i to s jednakim, šabloniziranim i neuvjerlji­vim argumentima, pribjeglo se sljedećem koraku - otvorenom pismu premijeru An- dreju Plenkoviću.

     Ono je odaslano 19. ožujka, s jasnim detaljno opisanim argumentima protiv uvođenja obveznih liječničkih pregleda za starije osobe. I gle čuda! Iz prijedlo­ga izmjena i dopuna zakona na sjednici Vlade izbačeno je sve što bi na bilo koji način imalo veze s obveznim liječničkim pregledima ili starijim osobama kao voza­čima ili pak uvođenjem diskriminatornog dobnog limita od 65 odnosno 67 godina.

Sve po starom

     Tako su umirovljeničke udruge opet dobile bitku protiv istog nezasitnog lobi­ja medicine rada i njihovih vjernih policij­skih štovatelja. Liječnički pregledi ostali su nepromijenjeni, odnosno liječnik opće prakse, uvidom u medicinski karton - di­jagnoze i terapije, određuje može li ili ne može njegov pacijent voziti. Ovisno o slučaju, o tome je dužan obavijestiti pa­cijenta i MUP. Time je spriječen novi oblik diskriminacije po dobi, koji je na njih mo­gao utjecati tako da bi im bila smanjena mobilnost, ne bi mogli obavljati svakod­nevne potrebe, zdravstvena skrb bi im bila nedostupna (naročito u ruralnim kra­jevima), a društvena izoliranost bi se po­većala zbog smanjene mobilnosti. Spri­ječeno je i daljnje osiromašivanje starijih zbog plaćanja takvih liječničkih pregleda.

     No, stariji vozači i dalje moraju biti na oprezu. Naime, druge odredbe u Prijed­logu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vezane uz teže prometne prekršaje i pre- kršitelje-recidiviste znatno su postrožene. Stoga se preporuča oprez u vožnji i stari­jima i mlađima.

Milan Dalmacija