UVODNA RIJEČ

Draga Kolinda, hvala na torti

Piše: Jasna A. Petrović

     Naša heroina, Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Silvestrovo je provela obilazeći Dom za starije Sveta Ana u Zagrebu. Donijela im je košaru slatkiša, pića i kave, kao i tortu, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom. No, nisu umi­rovljenici samo recitirali i pjevali. One pričljivije zanimalo je i hoće li se visoka gošća kandidirati za još jedan mandat, na što im je ona odgovorila: „Polako, korak po korak!"

     Eto, prvi korak je učinjen, Predsjednica je umirovljenike nahranila kolačima.

Oni pak umirovljenici tanjega džepa, ohrabrili su se glasno po­žaliti na niske mirovine, na što im je Predsjednica rekla da su „nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle". Šteta što u svoje noćne šetnje nije povela i ministre financija i mirovinskog sustava, jer oni tvrde suprotno - da su mirovine puno rasle prošlih godina, ali daleko više nego što bi mogle.

      I tko je tu u pravu, Kolinda optimist ili Pavić pesimist? Jesu li miro­vine mogle više rasti kako tvrde umirovljenici i Kolinda ili za rast ma­lih mirovina nije bilo novaca, već samo za rast povlaštenih i velikih?

     I tako bi nam Kolinda s tortom djelovala na toplinu oko srca, hu­mano i sućutno, kad se ne bismo sjetili Marije Antoanete koja je ispr­va bila jako omiljena u narodu, dok za francuske revolucije nije pla­tila danak svojoj rastrošnosti. Nabujaloj masi siromaha koji su kretali u osvajanje Bastille tražeći pravo na kruh, naivno je poručila preko dvorjana: „Ako nemate za kruh, jedite kolače!"

     Život u paralelnom svijetu je značajka mnogih na vlasti. Tu nije riječ o urođenoj, već stečenoj bezosjećajnosti i bahatosti, kao pri­rodnom slijedu neprepoznavanja siromaštva i poniženosti. Kolinda za cijelog svog dosadašnjeg mandata nije niti jednom prihvatila prijedlog umirovljeničkih udruga da ih primi na razgovor na temu siromaštva starijih osoba, po čemu smo na vrhu EU ljestvice. Niti u prigodi 25. obljetnice Sindikata umirovljenika nije prihvatila dolazak umirovljeničkog izaslanstva.

     Izgleda da nju, zaključujemo, zapravo ne zanimaju uvjeti života i dostojanstvo umirovljenika. Ona nije došla pitati kako živi dva posto bogatijih osoba starijih od 65 godina - jer samo ih toliko uspijeva do­biti i platiti smještaj u domovima umirovljenika. Ona nije otišla pro­vesti noć po ulicama gdje sjenoviti sakupljači plastičnih boca i kopači po kontejnerima promiču sa svojim velikim torbama i vrećama, nije bila sa 52 posto onih s mirovinama nižima od 2.321 kune - što je hr­vatska linija siromaštva.

     Ne, nije. Kolindu su pitali na Silverstrovo zašto je došla kod umi­rovljenika u Svetu Anu, a ona im je odgovorila: „Htjela sam vidjeti kako vi tulumarite".

     Mala nada ostaje u srcima ostarjele četvrtine stanovništva. Pod­sjetimo, tijekom izborne kampanje, u novogodišnjoj noći Kolinda je slavila sa šatorašima u Savskoj 66 pod parolom „Branitelji i narod na ulici, a agresori i dezerteri u foteljama". Uskoro su branitelji dobili bit­no povećana prava i mirovine. Sada je došla kod umirovljenika, gdje su je dočekali s prigodnim transparentom na zidu: „Dobrota je jezik koji vide slijepi i čuju gluhi." I donijela je tortu.

     Hvala, draga Kolinda, na torti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

IVAN LOVRINOVIĆ: MIROVINSKA REFORMA JE PREDSTAVA ZA GRAĐANE

 Drugi stup je fiktivna mirovinska štednja, tog novca nema

     Poznati ste kao borac protiv financijske mafije, a oso­bito za reformu II. obveznog mirovinskog stupa. Kako ocje­njujete učinjene promjene u tom segmentu u okviru najnovije mirovinske reforme?

     Ne radi se tu o nikakvoj reformi mirovinskog sustava, već o obrani pod svaku cijenu drugoga mirovinskog stupa i interesa obveznih mirovinskih fondova i banaka koje su njihovi vlasnici. Godišnje za isplatu mirovina treba 39 milijardi kuna, a od dopri­nosa se skupi samo 21 milijarda kuna, dok se za 18 milijardi kuna država mora zaduživati. Svi znaju da za jednog umirovljenika radi 1,12 radnika, da se radno aktivni građani i dalje iseljava­ju.    Dakle, mirovinski sustav je ugrožen, a nedavna „reforma" je predstava za građane da se pokaže da se nešto radi.

Ključna rješenja su u visokim stopama rasta BDP-a i poveća­nju nataliteta i zaustavljanju iseljavanja. Nijedno od spomenuta tri rješenja nismo vidjeli u prijedlogu mirovinske „reforme".

     Kao što rekoh jedini pravi cilj je bio zaštita interesa obveznih mirovinskih fondova (OMF) i banaka. OMF-ovi sada upravljaju s oko 96 milijardi kuna i ne žele se odreći te ogromne financijske moći, jer se upravo iz tih sredstava kreditira država za nedostaju­ći dio mirovina na godišnjoj razini: oko 18 milijardi kuna...

Read more...

 

PAZI, UMIROVLJENIČKI SUPERHIK LETI

Hrelja protiv najniže mirovine

    Hrvatska tipična penzionerska priča glasi ovako: „Imam 35 godina radnog staža i bio sam uvjeren da ću raditi sve do 65. godine, ali je firma najavila da će većinu nas otpustiti ako ne odemo u prijevreme­nu mirovinu. Tako sam dobio umanjenje od više od 20 posto. Mirovina iznosi 1.782 kune i sram me ikome reći koliko sam godina radio za socijalnu pomoć", ovo je Ivanova priča o siromaštvu i poniženju.

    Mladić iz malog slavonskog sela doživio je u zagre­bačkoj firmi blistave trenutke, istina s malom plaćom građevinskog radnika, no dok je bilo snage radio je i popodne i vikendom, otkupio stan, sagradio malu ku­ćicu na tazbini u Zagorju, gdje i danas sadi povrće i voće. Da toga nema, jedva bi i preživio. Njegov rođak Pero je također u istoj firmi ostvario 35 godina radnog staža, ali kako je otišao u mirovinu u dobi od 65 godina, priznata mu je najniža mirovina od 2.226,35 kuna. Da, tako je, i u međugeneracijskoj solidarnosti ima neprav­de, pa upravo zbog toga se i zove solidarnošću....

Read more...

 

REGIONALNA KONFERENCIJA

Uloga sindikata u mirovinskim reformama - zanemarena

     Na inicijativu Sindikata umirovljenika Srbije Nezavisnost, a u sklopu projekta „Na putu ka EU" Regionalnog savjeta sindi­kata Solidarnost i Europske konfederacije sindikata (ETUC), 13. prosinca održana je u beogradskom Domu sindikata regional­na konferencija na temu „Uloga sindikata u reformama mirovinskih sustava i poboljšanju društvenog i materijalnog položaja umirov­ljenika u zemljama regije". Odazvali su se predstavnici sindikata umirovljenika i središnjica iz Makedonije, Crne Gore, Republike Srp­ske, Slovenije, Srbije i Hrvatske, a kao gošća konferenciji je nazočila i Monika Kemperle, zamjenica predsjednika austrijskog sindikata umirovljenika....

 

Read more...

 

KOMPENZACIJA ZA RODILJNI DOPUST

Šest mjeseci staža po djetetu!

     Već godinama ženske i umirovlje­ničke udruge zagovaraju potrebu uvođenja svojevrsne kompenza­cije za rodiljni i roditeljski dopust, kako je to uvriježeno u većini europskih ze­malja. Taj engleski „crediting", odnosno priznavanje niže plaćenih razdoblja za vrijeme skrbi za dijete, uobičajena je mjera za smanjivanje rodnog jaza u mi­rovinama. Hrvatska je bila udaljena od takve ideje, no u završnoj fazi najnovije mirovinske reforme ministar Marko Pa- vić je najavio uvođenje takozvanog do­datnog staža....

Read more...

 

UDOMITELJSKE OBITELJI

Kako udomiti stariju osobu

     Na spomen riječi „udomljavanje", najčešće se misli na potrebu pružanja adekvatne skrbi djeci, no isti pojam se koristi i za pružanje skrbi odraslim, napose starijim oso­bama. Iako to nije najuvrježeniji oblik smještaja, jer su domovi umirovljeni­ka mnogo traženiji među populaci­jom treće životne dobi, u Hrvatskoj postoji velik broj obitelji koji se bavi isključivo udomljavanjem starijih oso­ba. Prema registrima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, ukupno su u udomiteljske obitelji smještene 6.393 osobe, od čega je 2.411 starijih od 65 godina, što čini 37,7 posto udjela. Oni su bili smje­šteni u 1.474 udomiteljske obitelji za odrasle i starije osobe, koje čine 50,7 posto od ukupnog broja svih udomi- teljskih obitelji u RH....

Read more...

 

KAKO JE ZAMRAČEN ROYALOV GUBITAK

Nacionalizacija privatnih dugova?

Zašto HZMO tvrdi da je Royalovci ne primaju „doživotnu otpreminu" prema posebnim propisima, kada je to jasno i pravnom pripravniku?

     Gdje je nestao Royal? Izgubio se u statistikama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje? Ma koli­ko to zvučalo apsurdno, upravo je tako. Razlog zašto se podaci o isplati države zaostalih naknada te budućih rata tako­zvanih dokupljenih mirovina ne navode u službenim Statističkim informacijama HZMO-a je druge naravi.      Predstavnici umirovljenika u Upravnom vijeću HZ- MO-a su na 21. sjednici od 9. studenoga postavili zahtjev da se retroaktivne i re­dovite takozvane dokupljene mirovine iskažu u tablici mirovina prema poseb­nih propisima.

Iako je temeljem izjava stručnjaka iz mirovinskog sustava posve jasno da je riječ o davanjima temeljem posebnog propisa, doživotna otpremnina, odnosno dokup mirovine unesen je pravno Zako­nom o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (NN 153/2013), a poče­la se provoditi još 1990. godine od stra­ne privatnog trgovačkog društva Royal međugeneracijska solidarnost d.d., kojem je to bila djelatnost, ali bez odgovara­jućih dopusnica HANFA-e. Ugledni većinski vlasnik Ivo Bulaš optužen je da je prevario više od 4.000 umi­rovljenika, a on je hladno i smireno odgovorio kako jednostavno nisu više mogli poslo­vati. I dok u prav­no i ekonomski uređenim zemljama takve mirovine ima­ju osiguranje te osiguravatelji isplaćuju gubitke, pohlepni vlasnici propalih firmi bi bili optuženi od strane državnog od­vjetništva i završili bi u - reštu....

Read more...

 

NAPAD NA STARIJE VOZAČE

Žrtve, a ne krivci!

     Mediji su se raspisali kako će stariji od 65 godi­na po novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama morati (ponovno) plaćati produ­ljenje vozačke dozvole, iako je sadašnje zakonsko rješenje posve transparentno i pravično, a to je da se liječnički pregled ne plaća temeljem dobi, jer to je onda diskriminacija, već temeljem zdravstvenog statusa neovisno o dobi. K tome, liječnički pregled ne pružaju nepoznati i u zdravstveno stanje pacijen­ta neupućeni stručnjaci medicine rada, već njegov ili njezin liječnik primarne zdravstvene zaštite.

     Pa što se tu onda zbiva? Ako sve imamo ure­đeno, zbog čega Ministarstvo unutarnjih poslova, zajedno s auto-moto društvima i moćnim lobijem medicine rada čak treći puta u četiri godine uporno nastoji promjenama zakona uvesti plaćanje produ­ljenja vozačke dozvole za osobe starije od 65 godi­na. Pardon, sada 67 godina, jer su ipak uvažili da je to zakonska dob za umirovljenje.

     Sindikat i Matica umirovljenika su zatražili da se hitno na 10. sjednicu Nacionalnog vijeća za umirov­ljenike i starije osobe, koja je održana 18. prosinca 2018. godine, stavi na dnevni red pitanje plaćanja produljenja vozačkih dozvola i osigura nazočnost predstavnika MUP-a. Zatraženo - učinjeno!

Josip Mataija i Vladimir Trivunović iz MUP-a uredno su se odazvali te objasnili zgranutim umi­rovljenicima da nije riječ samo o namjeri, već da je...

Read more...

 

BACANJE HRANE?

Iskoristite ostatke - nije sramota, već štednja

     Svakodnevno smo svjedoci bacanja velikih količina hrane, a prema statističkim podacima svaki građanin Hrvatske godišnje baci oko 70 kilograma hrane, a od toga najviše u dane blagdana. Kako bismo se uključili u kampanju smanjiva­nja rasipanja hrane te tako uštedili novac i zaštitili okoliš dono­simo nekoliko korisnih savjeta za potrošače.

PLANIRANJE KUPNJE

     Pokušajte napraviti plan obroka za cijeli tjedan. Prije odlaska u kupnju provjerite što od potrebnih namirnica imate u hladnja­ku i smočnici, pa tek onda napravite popis potrebnih namirnica....

Read more...

 

POSLIJE BLAGDANSKOG OBILJA

Može li hrana usporiti starenje?

     Bez obzira na dob, nema sumnje u to da svaki čovjek želi učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi us­porio proces starenja. Dok genetske karakteristike igraju značajnu ulogu u određivanju kakvo će biti starenje, sve brojniji znanstveni dokazi ukazuju da je prehrana također važna. Redovno kon­zumirajući određenu hranu, moguće je reducirati ili čak spriječiti znakove sta­renja - od bora i suhe kože do ozbiljnih oboljenja povezanih sa životnom dobi.

Održavajte stalnu težinu

     Ponavljano dobivanje i gubljenje na težini slabi elastično tkivo koje se nalazi pod kožom i koje joj daje oslonac. Jednom kad koža izgubi svoju elastičnost, neće se više stisnuti kako bi pristajala mršavijem tije­lu, nego će ostati mlohava i naborana. Znatne, česte i brze promjene u tjelesnoj težini mogu prijevremeno postarati lice...

Read more...

 

Nova podružnica za novu godinu

     SUH je krajem 2018. postao bogatiji za još jednu novu po­družnicu. Naime, na Osnivačkoj skupštini je 12. prosinca osnovana podružnica SUH-a Rugvica, koja je do tada ne­što više od godinu dana djelovala kao ogranak podružnice Dugo Selo. Osamostaljenju je prisustvovalo 55 članova, ali i velik broj uzvanika. Okupljene su pozdravili načelnik Općine Rugvica Mato Čičak, koji je i obećao izdašnu pomoć u radu, njegov zamjenik Nenad Jakšić, predsjednica Općinskog vijeća Ana Munić te član Šime Bilić. U ime SUH-a su okupljene po­zdravili pravni savjetnik Ante Kuprešak i predsjednik Županij­skog povjereništva SUH-a Zagrebačke županije Zlatko Hržić.

     Nakon pozdravnih riječi i izbora radnih tijela skupštine izabrano je i vodstvo podružnice. Tako je predsjednik postao Stjepan Sekulić, zamjenik mu je Josip Ivatek, tajnica Katica Antoljak, a blagajnica Marija Vražić. Članovi Predsjedništva su Katica Šepec, Ivan Kolčić i Štefica Šiletić, dok su u Nadzornom odboru Ivan Antoljak, Stjepan Špoljarec i Marijan Hladnik.

     Podružnica je odmah započela s aktivnostima, pa je u su­radnji s Općinom organiziran doček Nove godine u kojem su vrijedne članice SUH-a iz Rugvice ispekle kolače za sve uzva­nike. Dio kolača je prvog dana 2019. podijeljen štićenicima Caritasa u Oborovu i Domu umirovljenika Sveta Ana u Rugvici. Ovakvim ritmom očekuje se puno dobrih vijesti iz Rugvice.

M.D.


 

BILJEŽNICI ŠIROKE RUKE

Pero je ugovor potpisao na ulici - i umro

     Svake godine stotine ljudi prijavi prijevaru ugovo­rom o dosmrtnom uzdržavanju. Većina građan­stva niti danas, nakon što je ne tako davne 2006. godine u Zakon o obveznim odnosima, posve bespo­trebno i opasno, uveden institut dosmrtnog uzdržava­nja, ne razumije razliku između ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. I naš Pero iz priče bi prijavio prijevaru da je stigao, no on je nije stigao podnijeti, jer je preminuo točno dva sata nakon potpisivanja ugovo­ra sa susjedom.

     Petar je imao kuću, vikendicu, klet, vinograde. Posve jasno da su se mnogi zainteresirali da ga prihvate na izlasku iz bolnice, gdje je tjednima boravio zbog mož­danog udara. Nekolicina zainteresiranih sa susjedom na čelu, koja ga niti jednom nije posjetila u bolnici, do­vezla ga je iz bolnice, stavila mu pelenu, i odmah ga posjela u automobil i odvela ravno javnom bilježniku. Dovezli su ga na parking u Novom Marofu, pred zgradu u kojoj ured ima javna bilježnica. Petar nije bio u stanju popeti se do njezina ureda. Nema problema, spustila se bilježnica do automobila. Samo jedan potpis, da ne umre prije. Petar prvo nije htio potpisati, no tako na uli­ci, pod pritiskom susjede i bilježnice, ipak je potpisao, ni sam ne znajući što....

Read more...

 

IZ STUPA U STUP

Dodaci na mirovinu u roku od 90 dana

     „Cjelovita mirovinska reforma" je gotova, a paket novih mirovinskih zakona donio je nekoliko bitnih pro­mjena. Tako je ispod radara prošla odredba, koja se tiče svih koji su već u mirovini, a rođeni su nakon 1962. te su bili obvezni uplaćivati doprinose u dva mirovinska stupa. Naime, odred­bama novog ZOMO-a, koji je u pri­mjeni od 1. siječnja, oni kojima je to povoljnije moći će se opredijeliti na ponovni izračun mirovine, kao da su bili osigurani samo u prvom stupu.

      „Ocijenjeno je da će u odnosu na postojeća prava primjena predlože­nih odredbi ZID ZOMO-a iziskivati dodatna financijska sredstva u izno­su od 8,4 kuna u 2018. godini, 179 milijuna kuna u 2019. i 238,3 milijuna kuna u 2020. godini", kažu iz HZMO-a.

     Tako će svi koji imaju staž s pove­ćanim trajanjem moći u roku od 90 dana od stupanja na snagu novog ZOMO-a, a to je najkasnije do 31. ožujka 2019., moći podnijeti zahtjev za određivanje mirovine kao da su bili obvezno osigurani isključivo u obve­znom mirovinskom osiguranju gene­racijske solidarnosti, a mirovina će im se obračunavati „tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim fak­torom i aktualnom vrijednošću miro­vine. U ovako određenu svotu mirovi­ne uračunava se dodatak na mirovi­nu određen na način i pod uvjetima propisanim     Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju".

     Također će oko 600 ljudi kojima je mirovina određena prema članku 91. ZOMO-a te primatelji invalidske mirovine, koji su također uplaćivali doprinose u dva mirovinska stupa, imati pravo na dodatak od četiri do 27 posto (ovisno o tome kad je korisnik otišao u mirovinu), ali ne retroaktivno, već samo na osnovnu mirovinu od 1. siječnja 2019. godine, uz uvjet da je mirovina već u isplati.

Milan Dalmacija

Aktualno arhiva