UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

INICIJATIVA SUH-a i MATICE UMIROVLJENIKA

Zahtijevamo treći rok za isplatu solidarnog Covid dodatka u ovoj godini

            „Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske upućuju hitan zahtjev Vladi RH i ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću da se otvori treći poziv za isplatu Covid dodatka, te svima onima koji ispunjavaju uvjete, a nisu ga dobili, taj dodatak isplati. Predstavnici umirovljeničkih udruga su 8. rujna o.g. na 5. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe RH postavili taj zahtjev, ali još nemamo povratnu informaciju da će biti realiziran.

            Naime, prema procjenama Vlade RH, Covid dodatak je trebalo dobiti 850 tisuća umirovljenika, a dobilo ih je čak 140 tisuća manje, odnosno samo 710 tisuća. Matica i Sindikat umirovljenika dobivaju na stotine poziva ogorčenih umirovljenika koji imaju manje od 4.000 kuna mirovine, a nisu ostvarili pravo na isplatu Covid dodatka zbog različitih birokratskih razloga ili nedovoljne neinformiranosti javnosti, iako su trebali. Najviše čudi velik broj korisnika s mirovinom do 1.500 kuna, koji  su unatoč tomu što ne primaju stranu mirovinu, ostali bez jednokratne pomoći od 1.200 kuna. Šokantan je i primjer umirovljenice iz Banovine kojoj nije isplaćen dodatak zbog nepreciznosti u adresi na osobnoj iskaznici, iako na istu adresu redovito prima svoju mizernu mirovinu.

Ipak, najviše je onih do kojih informacija o isplati Covid dodatka nije uopće došla, a ostvarili su mirovine i u Hrvatskoj i u inozemstvu, te nisu podnijeli zahtjev, odnosno dostavili dokaz o iznosu mirovine koju primaju iz inozemstva. No, brojni su i oni koji su radili u inozemstvu, ali za taj staž ne primaju nikakvu mirovinu, te su mislili da im zbog toga dokaz o inozemnoj mirovini niti ne treba, te su i oni ostali bez Covid dodatka.

Nepravda je učinjena i umirovljenicima koji su zaposleni do polovice radnog vremena, ali im zbroj mirovine i plaće svejedno ne prelazi 4.000 kuna, a ima i primjera osoba koje zbog birokracije nemaju prijavljeno prebivalište u RH, iako u njoj žive cijeli život te nisu dobile dodatak.

Stoga zahtijevamo da se pod hitno ispravi nepravda i svima navedenima omogući isplata solidarnog Covid dodatka do kraja ove godine“, stoji u inicijativi koju potpisuju v.d. predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović i predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna

 

DOSMRTNI UGOVOR KAO ORUŽJE

Legalizirana pljačka Nataše Papeš

     Posljednjih nekoliko godina sve češće se u medijima po­javljuju tužne priče zlostavljanih i iskorištavanih starijih osoba, a najšokantnija bude činjenica da su njihovi zlo­stavljači članovi obitelji ili uzdržavatelji s kojima su potpisali ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.

Nataša Papeš, sada 84-godišnja gospođa slabije pokretlji­vosti i lošeg zdravlja, čitav život posvetila je skrbi za životinje, posebice mačaka i želja joj je bila otvoriti azil u Oborovu, ako već to država nije u stanju uraditi. To je i učinila, ali je postala žrtva ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, prevarila ju je zna- nica iz društva za zaštitu životinja Dubravka Koruga koja joj je umjesto skrbi priuštila samo patnju, oskudicu i poniženje.

Patnja i poniženje....

Read more...

 

PROŠIRENO PRAVO NA RAD

Spas za siromašne obiteljske umirovljenike

      Pravo na rad do polovice radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine uvedeno je 1. siječnja 2014. godine, no tada su to pravo imali samo korisnici starosne mirovine te invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Uz dugotrajne napore SUH-a, to pravo tek od 1. siječnja 2019. godine prošireno je i na korisnike prijevremene mirovine i dugotrajne osiguranike. Obiteljski umirovljenici, koji su u više od 93 posto slučajeva žene, to pravo ni tada nisu dobili, zbog čega je SUH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti takve odredbe. U siječnju 2019. bilo je 222 tisuća obiteljskih umirovljenika koji su primali prosječno tek 1.986 kuna mirovine, te je njihovo izuzimanje i dalje bilo veliki problem....

Read more...

 

USKLAĐIVANJE MIROVINA IZ RUKAVA

Gladna jesen i hladna zima za umirovljenike

Dvije trećine mirovina je ispod hrvatske linije siromaštva!

     Kaže premijer Plenković ovih dana kako je u Hrvatskoj sve u rastu i cvatu, broj zaposlenih raste, bujaju plaće, mirovine nikad nisu bilježile viši rast. I možda je u nekim stvarima u pravu, ali kad su mirovine u pitanju, to na prvi pogled jednostavno nije točno. Pa čak i ako on pod rastom mirovina misli na usklađivanje, što je zakonski propisano    Zakonom o mirovinskom osiguranju i ne može se izjednačiti s povećanjem mirovina teško je reći da je rast temeljem usklađivanja nikada veći. Premijer je za razliku od nas optimist....

Read more...

 

 

5. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA

UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Borba za poboljšanje prava umirovljenika

     Peta sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održala je maratonski sastanak 8. rujna 2021. Ministar Josip Aladrović, koji je nazočio sjednici, istaknuo je kako su kroz intenzivan rad Nacionalnog vijeća donesene i implementirane brojne zakonske pretpostavke i rješenja, a neka koja su u dnev­nom redu te sjednice će biti u daljnjoj obradi i primjeni. Kao pri­mjer je naveo odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti Covid-19, koju je od travnja do srpnja 2021. primilo oko 710 tisuća umirovljenika, a za koje je isplaćeno više od 500 milijuna kuna....

 

Read more...

 

MARIJA PLETIKOSA, DRŽAVNA TAJNICA

U MINISTARSTVU RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE RH

Novi zakon, problem isti

     -Pandemijska godina dovela je do porasta nasilja u obitelji, pogotovo prema starijim osobama. No, veće brojke nisu samo rezultat stresne izolacije, nego i jače zakonske zaštite starijih, a koja je žrtve ohrabrila na prijavljivanje zlostavljača. Više je i psihičkih oboljenja, ali nešto manje krađa i prijevara na račun umirovljenika. Ali, više je prijetnji starijima i njihovog ekonom­skog iskorištavanja. Primjerice, u kolikoj mjeri postojećih 25 skloništa za žrtve nasilja jamči mogućnost hitnog smještaja i za ugrožene starije ljude?

     U Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 25 skloništa za žrtve nasilja u obitelji, od kojih Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) financijski po­dupire rad njih 23. Preostala dva skloništa imaju osigurane druge izvore financiranja, odnosno jedno iz proračuna Grada Zagreba te drugo izravno iz državnog proračuna RH te nije potrebno financiranje od strane MROSP-a.....

Read more...

 

DESECI TISUĆA IZOSTAVLJENIH?

Bijes zbog neisplate Covid dodatka

     Umirovljeničke udruge su, svjesne posljedica koje će pandemija korona- virusa imati na zdravlje i materijalni status umirovljenika, još u travnju 2020. godine zatražile da se umirovljenicima isplati solidarni Covid dodatak. Tek godi­nu dana nakon njihovih zahtjeva krenule su jednokratne isplate od 400 kuna do 1.200 kuna, ovisno o visini mirovina, s time da mirovine nisu smjele prijeći 4.000 kuna. Prvo su isplaćivani samo oni koji su ostvarili mirovine isključivo u Hrvatskoj, a u srpnju i oni koji su ostvarili mirovine i u Hrvatskoj i u inozemstvu....

Read more...

 

ŽENE SU ČEŠĆE ŽRTVE

Psihoterapijom protiv glavobolje?

     Procjenjuje se da sedmero od deset odraslih osoba upo­trebljavaju tablete protiv glavobolje barem jednom mje­sečno i da barem za jednog od dvanaest ljudi glavobolja predstavlja kronični problem. Svake godine milijuni ljudi budu dovoljno alarmirani ili onesposobljeni svojom glavoboljom da ih ona prisili posjetiti liječnika. Vjerojatno nijedan drugi zdravstveni problem nije okružen s toliko konfuzije, brige i pogrešnog liječenja.

     Ono što boli kod glavobolje nije mozak nego tkiva lu­banje koja pokrivaju i krvne žile. Većina glavobolja nastaje kad se krvne žile rašire i pritišću osjetljiva područja ili kad se mišići glave i vrata zgrče i znatno otežaju cirkulaciju u krvnim žilama....

Read more...

 

KRONOLOGIJA JEDNOG UMIROVLJENJA

Sve zamke dvostupačne mirovine

     U našem mjesečniku redovito uka­zujemo na nelogičnost postojanja obveznog II. stupa mirovinskog osiguranja, koji državi stvara milijarde kuna gubitaka i rupe u javnom prora­čunu. Svakom zaposlenom u Hrvatskoj od njegove mjesečne bruto plaće otki­da se 5 posto iznosa, no pri odlasku u mirovinu dolazi do još jedne bizarnosti. Naime, od 1. siječnja 2019. izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, a za što su se izborile umirovljeničke udruge Sindikat i   Matica, svi umirovljenici dobili su pravo da izaberu hoće li pri umirovljenju primati mirovinu samo iz I. stupa ili iz I. i Ii. stupa mirovinskog osiguranja, ovisno što im je isplativije....

Read more...

 

SOCIJALNI TURIZAM NA IZDISAJU

Gdje su nestala radnička odmarališta

     Europska konfederacija sindikata objavila je ovih dana zabrinjavajuće i poražavajuće rezultate istraživa­nja na europskoj razini, a pogotovo za Hrvatsku. Naime, gotovo 85 posto Hr­vata koji žive blizu praga siromaštva, s mjesečnim prihodom koji je niži od 60 posto medijalne plaće, ne može si priuštiti tjedni odmor izvan mjesta prebivališta, dakle, pola milijuna depriviranih građana zabetoniralo je Hrvatsku na visoko treće mjesto država članica Europske unije čiji građani nisu u mogućnosti priskrbiti si odmor izvan mjesta stanovanja....

Read more...

KOLIKO VRIJEDI DOSTOJANSTVENA MIROVINA

Hajde, preživi s 2.000 kuna!

     Umirovljenici u medijima, a osobito na druš­tvenim mrežama, zagovaraju dostojanstve­ne mirovine. No, što je to dostojanstvena mi­rovina? Ona koja te ne tjera da kopaš po kantama za smeće ili hvataš kukom boce po kontejnerima? Koliko bi iznosila ta dostojanstvena mirovina, koja te neće poniziti zbog neplaćanja režija i iskapča- nja struje, s kojom ćeš imati dovoljno novaca za redovite potrebe za mirni život, za hranu, grijanje, poklon unucima?

Prema podacima HZMO-a, 414 tisuća „običnih" umirovljenika ima mirovinu manju od 2.000 kuna koliko iznosi najčešća hrvatska mirovina. To su oni koji bez odricanja ne bi mogli izgurati mjesec dana. I na tematskoj Facebook stranici    Sindikata umirovljenika Hrvatske „Pokret protiv siromaštva starijih osoba" nerijetko se povede rasprava o tome kolika bi trebala biti dostojanstvena mirovi­na i najčešće se spominje iznos od 4.000 kuna. Stoliko, kažu umirovljenici, moglo bi se preživjeti....

Read more...

 

NOVA MIROVINSKA „REFORMA"

Pomor starijih u koroni

      Puno problema tišti hrvatsko druš­tvo, od korupcije, niskog stan­darda u odnosu na onog koji bi mogao biti, neprovođenja zakona i nepoštivanja prava, pa i nebrige za umirovljenike i starije osobe. S vre­mena na vrijeme, sitnim i sporim ko­racima nešto se poboljša po pitanju položaja umirovljenika, no često zbog sporosti mnogi ni ne dočekaju za živo­ta te promjene. Najočitiji takav primjer je kad je tadašnja hrvatska Vlada 1994. godine smanjila mirovine, Ustavni sud 1998. je donio odluku o povratu duga, a on se tek počeo isplaćivati 2006. go­dine, što mnogi nisu doživjeli.

      Neke stvari po današnje umirov­ljenike su se popravile, poput prava na odabir povoljnije mirovine (iz I. ili iz oba mirovinska stupa), ali toliko je još neriješenih problema da je lako zaključiti da mnogi današnji umirov­ljenici neće doživjeti njihovo rješava­nje. Uz takvu situaciju, sad se pojavila i pandemija koronavirusa koja je ubr­zala pomor starijih osoba. Naime, u prvih sedam mjeseci ove godine umr­lo je 31.371 umirovljenika, a u istom razdoblju prošle, također pandemij- ske godine, 28.607....

Read more...

 

 

 

 

BORBA PROTIV SAMOĆE

Ples starih i mladih

     Doista hvalevrijedne projekte u glavnom gradu Velike Britanije Londonu obavljaju volonteri humanitarne udruge „South London Cares" (u prijevodu „Južnom Londonu je stalo"). Udruga je osnovana još prije 10 godina kako bi spojila mlade i starije osobe, na obostranu korist. Na­ime, starije osobe u gradovima sve više žive u izolaciji i imaju malo prijatelja, no i brojni mladi također u realnom životu nemaju puno prijatelja, već se uglavnom„druže" samo putem društvenih mreža.

     Tako je udruga odlučila spojiti jedne i druge, kako bi se družili uživo, ali i podučavali jedne druge, mladi starije teh­nološkim vještinama, a stariji mlađe životnim iskustvom. No, pojavom korona krize uslijedila je dodatna izolacija starijih osoba, pa su mladi starije poučavali radu s video aplikacijama kako bi ipak stariji ostali u doticaju sa svijetom, i barem imali online vrstu druženja.

     A sada, popuštanjem mjera, održan je i prvi post-kovid tulum u jednom londonskom kvartu. Riječ je zapravo o pro­jektu, gdje se stanari određene ulice, bez obzira na godine, upoznaju i druže, s time da su ovaj put u druženje ubacili i ples, odnosno tulum kako bi proslavili popuštanje mjera. Očekivano, na tulumu se okupilo više starijih nego mlađih      Londončana, no pokazali su doista zavidne plesne vještine, pa su i mlađe osobe ostale iznenađene koliko dobro i moderne plesove mogu stariji plesati.

     No, korona je ostavila i danak, jer su mnoge starije osobe zbog izoliranosti razvile anksioznost, zbog čega im ne odgova­raju okupljanja gdje ima više ljudi. Zbog toga je udruga razvila i projekt„Voli svog susjeda" kojim spaja mlade i starije susjede „jedan na jedan". Dvije osobe se obično nađu u kvartovskom kafiću na čaju i pričaju o svemu, razvijajući prijateljstvo, ali im to pomaže i da izađu iz svojih domova gdje su bili dugo zatvoreni. Bravo!

 

BORBA PROTIV COVIDA

Tihi širitelji virusa

     Današnja cjepiva protiv Covida-19 pokazuju se izvanredno dobra u prevenciji oboljenja, posebno onih težih oblika bolesti. Međutim, još uvijek nije u potpunosti jasno koliko će biti uspješna u suzbijanju širenja koronavirusa. Do sada istraživanja su išla samo za tim da se procijeni koliko će cijepljenih osoba oboljeti od Covida-19. Budući da cijepljenje ne pruža stopostotnu zaštitu, uvijek ostaje mogućnost da neke cijepljene osobe budu ipak inficirane, bez da razviju simptome. Tako mogu tiho prenijeti virus, posebno ako dođu u bliski kontakt s drugim ili prestanu nositi masku....

Read more...

 

KAKO SE LAŽIRAJU MIROVINE

Baka iz BiH varala HZMO

     Početkom lipnja 2021. u medijima se pojavila vijest o 83-godišnjakinji iz Širokog Brijega koja je od 1995. do 2012. godine primala od HZMO-a razmjernu mirovinu na temelju lažiranih podataka i time nezakonito pribavila gotovo 100 tisuća kuna (476 kuna mjesečno). Gospođa je tadašnjem Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika RH priložila lažiranu radnu knjižicu prema kojoj je ostvarila 32 godine, šest mjeseci i tri dana staža u BiH te jedan mjesec i jedan dan staža u Hrvatskoj....

Read more...

 

SUĐENJE ZA POMOR KORISNIKA DOMA

Buktinje bez milosti

     Devet mjeseci zatvora po glavi spaljenog starca ili starice? Gabrijela Čičković (50), vlasnica Doma za starije i ne­moćne osobe Zelena oaza u Andraševcu, u čijoj je dvorišnoj baraci u siječnju 2020. u siječnju došlo do požara u kojem je po­ginulo šestero korisnika u dobi između 69 i 104 godine, nepravomoćno je osuđena na četiri godine i šest mjeseci zatvora na Županijskom sudu u Zagrebu. Za očekivati je da će tako milosrdni suci na nekoj višoj instanci smanjiti i ovako nisku kaznu....

Read more...

 

IZVRŠNI ODBOR FERPA-e

Zahtjevi koji život znače

     Od 16-17. lipnja 2021. go­dine održan je dvodnevni sastanak Izvršnog odbora FERPA-e, u čijem su online radu sudjelovali potpredsjednica SUH-a Gina Šverko i glavni tajnik Igor Knežević. Sastanak je otvorio Pred­sjednik FERPA-e Lajos Mayer, koji je pozdravio sudionike i izrazio nadu da ćemo uskoro biti u mo­gućnosti održati sastanak„uživo" s obzirom na okolnosti pandemije i poboljšane epidemiološke situacije. Generalni tajnik FERPA-e Agostino Siciliano u početku svog izlaganja osvrnuo se na aktualnu situaciju s pandemijom Covid-19 u Europi, naglasivši kako se epidemiološka situacija u Europi poboljšava zahvaljujući akciji cijepljenja stanovništva.

Socijalna dimenzija krize...

Read more...

 

ZABORAVLJENI SLOJ DRUŠTVA

Od javne kuhinje do vagona

     Beskućnik je osoba koja nema gdje stanovati, boravi na javnom ili dru­gom mjestu koje nije namijenjeno za stanovanje i nema sredstava kojima bi mogla podmiriti potrebu stanovanja, piše u Zakonu o socijalnoj skrbi. Pojam beskućnik i zaštita takvih osoba u ovaj Zakon je ušla tek 2011. godine, i to na„nagovor" Europ­ske unije, jer je 2007. godine Hrvatska s Europskom komisijom potpisala Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju koji je identificirao beskućnike kao jednu od socijalno najisključenijih skupina. Iako se tim zakonom gradovi, a ako ne mogu oni, onda županije, obvezuju da će se skrbiti o beskućnicima, u praksi rijetki to rade, a i oni koji to rade, ne rade to dovoljno, kazao nam je izvršni predsjednik udruge Hrvat­ska mreža za beskućnike Zvonko Mlinar.

     „Mimo zakona koji definira tzv. apso­lutne beskućnike, mi u udruzi koristimo definiciju Ujedinjenih naroda, koja be­skućnicima smatra i sve one koji nemaju adekvatne uvjete za život, od lošeg stanja nekretnine, te nepostojanja, vode, struje, grijanja, žena u sigurnim kućama, mladih u alternativnoj skrbi i sl. Njih nazivamo relativnim beskućnicima i ima ih oko 10 tisuća, a apsolutnih je najmanje 2 tisuće."

Što se tiče starije populacije, svaki de­seti apsolutni beskućnik stariji je od 65 godina, dok je taj broj za relativne beskuć­nike sigurno viši, jer se zna da u ruralnim sredinama mnoge starije osobe žive bez struje, vode i grijanja.

Prikrivanje stvarnog broja...

Read more...

 

TKO ĆE ČUVATI BAKU

Nudim kuću za kavu

     Hrvatska ima ogroman problem oko smještaja i skrbi starijih osoba. I dok oni najsretniji ili najbogatiji pronađu mjesto u domovima za starije osobe, a takvih je svega tri posto starijih od 65 godina, postavlja se pitanje što je s ostalima koji nemaju tu privilegiju. Naravno, u tom trenutku krene bujati crno tržište skrbi o starijima, pa ne čudi da su hrvatski oglasnici puni onih koji traže, ali i nude skrb o starijim osobama....

Read more...

 

MINISTARSTVO NIJE BRIGA ZA BAKE I DJEDOVE

Kad će se uvesti alimentacijski fond?

     Kad je gospođa Opačić, svojedob­na ministrica socijale i obitelji, na Obiteljski zakon nakalemila model iz nekih američkih saveznih država, ko­jim je u Hrvatskoj uvedeno da su bake i djedovi obveznici plaćanja uzdržavanja za unuke, ako to ne čine njihova djeca, nismo ni pomislili da će sve buduće HDZ-ovske vlade tako zdušno braniti zadržavanje takvog čudovišnog propisa koji egzistencijalno ugrožava sve više siromašnih starijih osoba. Sudovi sude kako piše u zakonu, pa tako otkidaju od mirovina djedova i baka tri četvrtine raspoloživog iznosa i bacaju ih u glad i neimaštinu.

     Zanimljivo, predstavnice Sindikata i Matice umirovljenika našle su se počet­kom godine i s glavnim dužnosnicama socijalnog sektora Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, na čelu s državnom tajnicom Marijom Pletikosom, i tada im je obeća­no kako će se razmotriti njihov prijedlog za ukidanje takve odredbe iz Obitelj­skog zakona i osnovati tzv. alimentacij­ski fond kojim bi država jamčila isplatu uzdržavanja kad roditelji zakažu.

Daleko smo od Europe...

Read more...

 

AGOSTINO SICILIANO, GENERALNI TAJNIK FERPA-E

Preko užasa pandemije do socijalnije i bolje Europe

    Agostino Siciliano rođen je 1950, godine, Talijan je i živi u Rimu. Počeo je raditi u dobi od devet godina kao šegrt kovač. 1974. godine zaposlio se u Tvornici duhana u državnom vlasništvu kao kvalificirani kovački radnik i pridružio se sindikatu UIL Od te godine započinje njegova sindikalna aktivnost, od rad­ničkog zastupnika, preko člana tvorničkog vijeća, potom kao provincijski tajnik Rima, te regionalni tajnik Lazija, nakon čega je bio sindikalni državni tajnik i na kraju glavni tajnik kategorija Uil Monopoly.

     Agostino je 2004. izabran za nacionalnog tajnika sindikata umirovljenika UIL Pensionati, da bi 2018. godine bio izabran za generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, a taj mu mandat još traje. Sindikat umirovljenika Hrvatske aktivna je članica FERPA-e od 1994. godine.

      Dragi kolega glavni tajnice, koja su temeljna načela FERPA-e, velike Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, koja je dio Europske konfederacije sindikata (ETUC)?

FERPA je osnovana 1991. godine, od kada se zalaže za Eu­ropu koja se temelji na solidarnosti, jednakosti, pravdi i socijal­noj koheziji te na dostojanstvu ljudi bez obzira na dob. FERPA udružuje 42 umirovljeničke sindikalne organizacije, uključujući i vašu. Djeluje u 25 europskih zemalja, predstavlja 10 milijuna starijih osoba i umirovljenika.

Protiv teorija zavjere...

Read more...

Aktualno arhiva