Sindikat umirovljenika Hrvatske

UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pristojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, trgovanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i pobačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Pobjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima mirovinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da poveća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

Web stranice naših podružnica

SUH Donja Dubrava

SUH Studentski Grad

SUH Podsljeme

SUH Susedgrad

SUH Đakovo

SUH Split

SUH Vrgorac

SUH Novigrad

Penzic.eu

Glavna događanja

Korisni linkovi

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - korisno

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

FERPA/Europska federacija umirovljenika i starijih osoba

ETUC/Europska sindikalna konfederacija

ITUC/Međunarodna sindikalna konfederacija

KAKO LAKO DOĆI DO STANA?

Masovno lešinarenje staraca u Hrvatskoj

Potpisivanje ugovora o doživotnom, a pogotovo o dosmrtnom uzdržavanju, nažalost često završi loše po stariju osobu koja potpisuje te ugovore. Hrvatski starci i starice za koje se nitko nema ili ne želi brinuti, a nemaju dovoljno sredstava za život, jednostavno su primorani od nekoga potražiti pomoć, no ta druga strana nerijetko ne ispuni ono što se ugovorom obvezala. Događa se, tako, da nakon potpisivanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, automatski ostanu bez svoje imovine, nekretnine, a zauzvrat ne dobiju potrebnu skrb, a neki doslovno završe i na ulici....

UMIROVLJENIČKI LIDERI BEZ POVJERENJA

SILVANO HRELJA

Ništa bez fotelje

Silvano Hrelja, predsjednik je Hrvatske stranke umirovljenika od 2008. godine, a saborski je zastupnik za umirovljenike od 2003., od svoje 45. godine, a da nikad u životu nije bio umirovljenik. Hrelju je tada kandidirao Sindikat umirovljenika Hrvatske i financirao mu kampanju. Rođen je u selu Hreljani u Istri 14.3.1958., a od 2008. je na dužnosti predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika.

U Zagrebu je završio srednju elektrotehničku školu 1977., a kasnije, kao stipendist Uljanika, 1988. završava i Višu tehničku školu za sigurnost pri radu i zaštitu od požara te se zapošljava kao referent sigurnosti i zaštite na radu u Uljaniku, gdje gradi sindikalnu karijeru.

Na zadnjim je parlamentarnim izborima u svojoj 8. jedinici Hrelja osvojio 2.395 preferencijalnih glasova, odnosno 3,48 posto svih glasova koje je osvojila tamošnja lista RE- START koalicije, ali lukavim predizbornim pregovorima sa SDP-om uspijeva po sedmi put osigurati poželjnu fotelju s plaćom od oko 18.000 kuna mjesečno....

IZBORNI KRAH UMIROVLJENIČKIH STRANAKA

Ujedinjenje s figom u džepu

Piše: Jasna A. Petrović

Najpopularniji portal za stariju populaciju mirovina.hr objavio je svoje prvo izvješće s izbora o potpunom potopu umirovljeničkih opcija na parlamentarnim izborima. Naime, s obzirom na 1,25 milijuna korisnika mirovina, najveća biračka populacija nije im ukazala nijedan posto povjerenja pa je i više nego očito da ih ne žele kao svoje predstavnike na vlasti. Tri „glavna umirovljenika", Silvano Hrelja, Milivoj Špika i jedini umirovljenik među njima - Lazar Grujić, krahirali su na izborima, iako je Hrelja sa siromašnih 2.395 preferencijalnih glasova osvojio sa Restartom saborsku fotelju. Podbacili su i Stranka umirovljenika u koaliciji s Domoljubnim pokretom (135 glasova za Grujića) te Špikin BUZ koji je na izbore izašao samostalno u devet izbornih jedinica, a on u svojoj prvoj jedinici dobio samo 70 glasova!...

DOMOVI U VLASNIŠTVO ŽUPANIJA?

Podržan prijedlog umirovljeničkih udruga

U Hrvatskoj imamo državne domove umirovljenika, županijske odnosno gradske, privatne i obiteljske domove. Ono što u narodskom govoru smatramo društvenim domovima, zapravo su domovi za koje je temeljem odluke tadašnjeg Ministarstva rada i socijalne skrbi 21. prosinca 2001. godine izvršen prijenos osnivačkih prava nad domovima za starije i nemoćne na jedinice područne (regionalne) samouprave. Prenesene su obveze, ali ne i zgrade.

Ministar je podržao inicijativu...

PUČKA PRAVOBRANITELJICA LORA VIDOVIĆ

Siromaštvo i očaj starijih osoba

Brojne inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske kojima se godinama nastoji izboriti za poboljšanje statusa umirovljenika i starijih osoba vrlo često se podudaraju i sa zahtjevima ureda Pučke pravobraniteljice. Godišnji izvještaji tog ureda redovito uključuje problematiku starijih. I dok su se neke stvari pomaknule na bolje, previše je još problema i nepravdi prema starijima koje se trebaju ispraviti.

■ Ured Pučke pravobraniteljice je zadužen i za zaštitu prava starijih osoba. U kojoj mjeri je to na listi Vaših prioriteta?

Starije osobe su na vrhu liste prioriteta našeg rada jer su njihova ljudska prava značajno ugrožena - čak svaka druga starija osoba koja živi sama u riziku je od siromaštva; oni u udaljenim, ruralnim područjima teško mogu do liječnika; prepušteni su crnom tržištu, nekvalitetnoj skrbi i mogućem nasilju zbog nedostatka socijalnih usluga, ali i izostanka podrške države članovima obitelji koji brinu o njima. To je samo vrh sante leda sustavnih problema, na što upozoravamo prvenstveno u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, u kojem i dajemo preporuke za snažniju zaštitu ljudskih prava starijih osoba.

I dalje nedovoljan broj inspektora...

KAD STATISTIKE LAŽU

Hrvati rade sve dulje, a imaju manje staža

Jesu li starije generacije ulazile u mirovinski sustav s premalo godina radnog staža, kako kaže čelnik Udruge Lipa Davor Huić, čovjek transparentnih neoliberalnih svjetonazora i branitelj kapitalizma. Huić se pritom služi netočnim podacima te kaže kako prosječni radni vijek umirovljenika iznosi samo 30 godina i sedam mjeseci, što, naglašava, „Hrvatsku stavlja daleko od najboljih praksi EU-a".

E, pa, Huiću i svi vi brojni kritičari hrvatskih umirovljenika, niste u pravu! Netočno je da su Hrvati lijeni i da premladi odlaze u mirovinu, već je točno da bi oni rado radili i dulje, kad ih njihovi poslodavci često prinudno ne bi slali u mirovinu....

Prijevare u doba korone

Američko ministarstvo pravosuđa u lipnju je obilježilo godinu dana od osnutka „Transnacionalne udarne grupe protiv prijevare starijih", posebne jedinice kojoj je zadaća uloviti inozemne prevarante koji vrebaju starije Amerikance. Prijevare starije populacije u Americi događaju se uglavnom putem Interneta i telefona, a podaci pokazuju da se tijekom pandemije povećao broj prijevara.

Samo u prvih pet mjeseci ove godine jedinica je registrirala 400 prevaranata koji su starijima oteli preko milijardu američkih dolara. Prevarena osoba u prosjeku izgubi čak 34 tisuće dolara, što je 230 tisuća kuna....

ČEMU SLUŽE SUZE

Plakanje - lijek za dušu i tijelo

Znanstvenici smatraju da i plakanje i smijanje dobivaju poticaj iz istog dijela mozga. Isto kao što smijanje može rezultirati zdravstvenim koristima (smanjuje povišeni krvni tlak, poboljšava funkciju imunološkog obrambenog sustava), stručnjaci otkrivaju da to isto može činiti i plakanje.

Što god osobi posluži da si da oduška i olakša stres dobro je za emocionalno zdravlje. Izgleda da i plakanje ima pozitivan učinak. Jedno je istraživanje utvrdilo da je 85 posto žena i 73 posto muškaraca izvijestilo kako se dobro osjećaju nakon plača.

Osim što olakšaju stres, ono što je još važnije, suze privuku pomoć od strane drugih ljudi. Istraživači se slažu da kada plačemo, ljudi oko nas postaju blaži i manje agresivni i veća je vjerojatnost da će pružiti podršku i utjehu. Suze omogućuju otkrivanje samog sebe; katkad čak i ne znamo da smo uznemireni dok ne zaplačemo. Mi učimo o svojim emocijama kroz plač i nakon toga se možemo nositi s njima....

Pandemija protiv žena?

Nije tajna kako koronavirus više ugrožava starije muškarce od žena iste dobne skupine, a k tome ih i gotovo duplo više umire od tog nepredvidivog virusa. Dakle, žene su otpornije na Covid-19 u zdravstvenom aspektu, ali nisu u ekonomskim i socijalnim posljedicama.

Neposredni pad gospodarskog razvoja u Europi vjerojatno će utjecati na šanse žena za zaposlenje više nego na muškarce, a glavni razlog su neravnoteža u zastupljenosti spolova na različitim poslovima u gospodarstvu. Očekuje se da muškarci rade u onim djelatnostima koje se smatraju ključnim ekonomskim aktivnostima, kao što su prijevoz, zaštitne službe (na primjer, rad na policiji), poljoprivreda, održavanje i popravci, dostava itd. pa su zaštićeniji od nezaposlenosti. Drugo, kriza Covida-19 pogodila je mnoge usluge koje uključuju česte kontakte s kupcima i klijentima, a za koje nije moguće raditi na daljinu, kao što su trgovina, zabava i kultura, usluge, socijalne i osobne usluge, ugostiteljstvo, putovanja i turizam - neki od sektora u kojima žene brojčano dominiraju....

RAD UMIROVLJENIKA

Do kada nepravde?

Krajem 2016. godine u Hrvatskoj je radilo oko 2.600 umirovljenika, a krajem 2017. njih oko 3.500. Brojka se krajem 2018. godine popela na 4.600, a ondaje uslijedila nova mirovinska reforma prema kojoj su od 1. siječnja 2019. godine, uz starosne i prijevremeni umirovljenici dobili mogućnost rada do polovice radnog vremena. Tadašnji ministar Pavić predvidio je kako će nove mjere u samo godinu dana dovesti do brojke od oko 20.000 zaposlenih umirovljenika...

UMIRANJE U DOMOVIMA

Tužbe zbog smrti najmilijih?

Obitelji žrtava covida-19 iz Ber- gama, grada koji se nalazi u sjevernom dijelu Italije naj- pogođenijem koronavirusom, sredinom lipnja poduzeli su pravne korake kako bi dobili pravdu i zadovoljštinu za svoje umrle. Riječ je o prvoj akciji te vrste u Italiji, gdje je dosad pande- mija odnijela gotovo 35 tisuća života. Nezadovoljni članovi obitelji prvo su osnovali Facebook grupu koja ima 60 tisuća članova, a nakon toga i udrugu pod nazivom “Noi Denunceremo” (“Tužit ćemo”).

I to su upravo učinili, podignuli su 50 pojedinačnih prijava tužiteljstvu u Bergamu u kojima navode što su sve oni i njihovi preminuli članovi obitelji doživjeli, od nedostatka informacija do nedovoljne ili zakašnjele njege. Na toj brojci se neće stati, već se najavljuje i najmanje još 150 prijava.

Split i Koprivnica, ali ne i Zagreb...

Web stranice naših podružnica

Glavna događanja

Korisni linkovi

Masovno lešinarenje staraca u Hrvatskoj

UMIROVLJENIČKI LIDERI BEZ POVJERENJA

Ujedinjenje s figom u džepu

Podržan prijedlog umirovljeničkih udruga

Siromaštvo i očaj starijih osoba

Hrvati rade sve dulje, a imaju manje staža

Prijevare u doba korone

Pandemija protiv žena?

Do kada nepravde?

Tužbe zbog smrti najmilijih?

Aktualno arhiva