UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

PROŠIRENJE RADA UMIROVLJENIKA

Bolje rad, nego glad

     Kako se boriti protiv siromaštva najstarije i najpotre­bitije populacije? Europska komisija drži da je to moguće učiniti prije svega - adekvatnim mirovina­ma, mirovinama od kojih se može preživjeti. No, hrvatski zakonodavci smatraju da je to jednostavnije i jeftinije učiniti proširivanjem kruga korisnika mirovine koji će moći raditi, pa Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da će time smanjiti broj umirovljenika koji su u riziku od siromaštva i ujedno povećati prihode i socijalnu sigurnost starijih osoba.

     Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, samo neki korisnici mirovine mogu raditi: korisnici starosne miro­vine do polovice punog radnog vremena te korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti puno radno vrijeme. Sindikat umirovljenika je uputio čak i zahtjev za ocjenu ustavno­sti takvog zakonskog rješenja i zatražio da se broj kori­snika proširi i unificira. Ustavni sud je otprilike odgovorio kako država ima pravo odlučivati što god hoće, te da to  nije diskriminacija. U međuvremenu su umirovljeni bra­nitelji svojim zakonom dobili pravo na rad bez obustave mirovine, pa su umirovljeničke udruge ponovile svoj za­htjev. I, eto, čini se da će to biti ostvareno. No, i ovdje ima jedan - ali.

     Pučka pravobraniteljica je u najnovijem izvještaju pozdravila mogućnost da se, primjerice, i korisnicima prijevremene starosne mirovine omogući neki oblik rada, osobito jer se radi o osobama koje su mlađe od korisnika starosne mirovine. „Međutim, postavlja se pi­tanje treba li MRMS smanjivanje rizika od siromaštva promatrati samo kroz prizmu umirovljeničkog rada. Rad umirovljeničke populacije primarno bi trebalo proma­trati u kontekstu podizanja zadovoljstva i kvalitete živo­ta te prenošenja znanja i uspostavljanja novih socijalnih kontakata, a ne bi smio biti, nakon cijelog radnog vijeka, nužan za osiguravanje vlastite egzistencije", smatra pra­vobraniteljica. SUH drži da bi trebalo oboje, i više mirovi­ne i pravo na rad uz mirovine. Uostalom, kao i u drugim europskim zemljama.


 

 

GOJKO BEŽOVAN, REDOVITI PROFESOR NA PRAVNOM FAKULTETU U ZAGREBU

Podastrite ljudima informacije o mirovinskom sustavu!

      Mirovinska reforma je u punom jeku, a potezi Ministarstva rada i mirovinskog sustava se dočekuju „na nož". Najav­ljena reforma II. mirovinskog stupa potakla je goleme polemike u kojima umirov­ljenici teško mogu razumjeti što za njih ona znači. Stoga je dr.sc. Gojko Bežovan, re­doviti profesor na Katedri za socijalnu politiku    Pravnog fakulteta u Zagrebu i struč­njak za socijalnu politiku i mirovinski sustav za    Glas umirovljenika progovorio o mirovinskoj reformi, zaduži­vanju, medijskoj cenzuri i akademskom nepoštenju.

1.Što biste vi stavili u prioritete u ovoj mirovinskoj re­formi?

     U prioritete bih stavio argumentiranu javnu raspravu te­meljem relevantnih podataka. Žalosno je što o tome nemamo argumentiranu raspravu na javnoj televiziji i radiju čiji smo su­vlasnici! Novine su u službi oglašivača, stranoga kapitala, pa od njih nemamo što očekivati. Pokrenuo sam o tome raspravu 2014. na portalu banka.hr, međutim, kad je urednica vidjela da rasprava ne ide u korist banaka - vlasnika mirovinskog novca, rasprava je obustavljena. K tome, u okviru „Revije za socijalnu politiku" organizirao sam krajem 2016. raspravu zagovornika i osporavatelja reforme, međutim, mediji to nisu htjeli prenijeti!...

Read more...

 

LITANIJE O MIROVINSKOJ REFORMI

Tko će više zakinuti umirovljenike?

     Zanimljive se rasprave vode oko mi­rovinske reforme, pogotovo nakon što je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić predstavio prve kon­kretne mjere, koje bi u primjenu trebale krenuti već od 1. siječnja 2019. MRMS se zajedno s HZMO-om i Regosom, izgleda, ozbiljno uhvatio u koštac s dva najveća problema, koja nam je čak i Europska ko­misija spočitnula krajem svibnja - finan­cijskom neodrživošću sustava i neade­kvatnim mirovinama.

     Kao motive za pokretanje reforme na­vedeni su kratak prosječni mirovinski staž od 30 godina, visok udjel umirovljenika u mlađim dobnim kategorijama, mali broj umirovljenika s 40 ili više godina staža i nizak udjel prosječne mirovine u pro­sječnoj plaći od samo 41,86 posto. Sve to utječe na mirovinski sustav, kojeg smatra­ju zasad financijski održivim, usprkos de­ficitu od 17 milijardi kuna. No, svjesni su da bi to u budućnosti mogao postati oz­biljan problem. Ako tome još dodamo da je prosječna mirovina 2.345 kuna, a prag linije siromaštva u 2017. je bio na 2.180 kuna, ne čude ministrove najave kako bi bez reforme budući umirovljenici mogli imati u prosjeku 500 kuna niže mirovine od sadašnjih....

Read more...

 

ZAJEDNIČKI STAV UMIROVLJENIČKIH UDRUGA

Zašto SUH i MUH podržavaju početak reforme drugog stupa

     Nema stvarne mirovinske reforme u Hrvatskoj bez dva važna pre­duvjeta: da se razradi i provede cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa, te da se provede odvajanje svih mirovina prema poseb­nim propisima. Kad se od ukupnog go­dišnjeg troška za sve mirovine (38 mi­lijardi kuna) odbije 21 milijarda kuna prikupljena doprinosima, ostaje ma­njak od 17 milijardi. No, od toga nešto više od 6 milijardi godišnje čini trošak drugog obveznog mirovinskog stupa (pet posto doprinosa, kamate i nakna­de), a oko 6 milijardi je trošak mirovi­na po posebnim propisima. Sve druge mirovine temeljem rada i solidarnosti (obiteljske, invalidske) su izrazito niske i terete javni proračun samo s dodat­nih pet milijardi kuna", stoji u priopće­nju kojeg su potpisali Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske.

     Motiv je bilo predstavljanje glavnih mjera koje Ministarstvo rada i mirovin­skog sustava želi implementirati u mi­rovinsku reformu i početi s njihovom primjenom već od 1. siječnja. Najvaž­nija mjera je omogućavanje dobrovolj­nog prelaska osiguranika iz drugog u prvi stup prilikom umirovljenja, čime bi automatski stekli pravo i na dodatak do 27 posto, koji je uveden samo za umirovljene iz prvog stupa. SUH i MUH napominju kako je „ministar Marko Pa- vić posve razložno iznio taj prijedlog i njime nije ukinuo drugi mirovinski stup, ali je načeo reformu drugog ob­veznog mirovinskog stupa i tako prvi put uvažio i mišljenja koja Matica i Sindikat umirovljenika već godinama iznose."...

Read more...

 

BANKE I MIROVINE

Poštar više ne kuca na vrata

     Da uštedite svoje vrijeme, primaj­te mirovinu na svojem kućnom pragu. Poštar Hrvatske pošte donijet će vam vašu mirovinu i isplati­ti vam je u vašem domu, bombastična je ponuda Hrvatske pošte na njihovoj web stranici.

     „U suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) Hrvatska pošta obavlja isplate miro­vinskih primanja na adresi primatelja. Riječ je o tradicionalnoj usluzi Hrvat­ske pošte poznatoj brojnim umirov­ljenicima. Ako koji slučajem niste kod kuće kada poštar svrati do vas s miro­vinom, ne trebate se brinuti. Poštar će vam ostaviti obavijest o prispijeću mirovinske uplatnice. Na obavijes­ti je zabilježeno u kojem poštanskom uredu i u kojem roku možete podići svoju mirovinu", nastavlja se u poruci umirovljenicima. Ne navode, među­tim, da je prijašnja besplatna dosta­va sada „privatizirana", pa se i debelo plaća.

     Kako je to u stvarnosti? Nakon više godina podnošenja pritužbi Sindikata umirovljenika Hrvatske Uredu pučke pravobraniteljice, umirovljenici umi­rovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovi­ne do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima ili na otocima gdje nema banaka niti bankomata.

Kad ministar voli banke...

Read more...

 

DRŽAVA I ALIMENTACIJA

Posvađani unuci i bake i djedovi

     Snaha je tužila djeda svoje kćer­ke da mora umjesto sina plaća­ti alimentaciju, a on je na sudu odgovorio kako ni sam nema do­voljno novca za život, jer kao jamac za kredit svome sinu mora plaćati kredit od oko tisuću kuna mjeseč­no, a k tome i sam otplaćuje manji kredit. Kako djed prima mirovinu od 3.800 kuna te još 67 eura njemačke mirovine, živi u svojoj kućici, sud je presudio da je dužan za unuku pla­ćati 650 kuna mjesečno. Sutkinja je obrazložila kako je uzdržavanje ma­loljetnog djeteta zakonski i životno prioritetno u odnosu na vraćanje bilo kakvih kredita, posebice kredi­ta za kupnju sinovljeva automobila. Najgore je u svemu što su takvi pro­pisi      Obiteljskog zakona posvađali unuke i djedove i bake, jer su služ­beni tužitelji - unuci.

     Ovakve tužbe, u kojima snahe tuže bake i djedove radi plaćanja alimentacije posljednjih godina zbog krize i nezaposlenosti rastu, iako ih je očekivano malo u odnosu na broj tužbi djece protiv roditelja koji ne plaćaju alimentacije....

Read more...

 

HOĆE LI POSKUPJETI POGREBI?

Bitka za monopol na grobljima

     Krajem ožujka 2018. ogromnu su halabuku u javnosti izazvali napisi o poskupljenju pogrebnih usluga i naknada izazvani 19. po redu izmjenom Zakona o komunalnoj djelatnosti. Novi Zakon je u veljači prošao prvo čitanje u Saboru, trenutno se nalazi u drugom či­tanju i izvjesno je da će u skorije vrijeme biti izglasan.

     Naime, mnogi su protumačili nove odredbe Zakona, koje se odnose na obavljanje pogrebnih usluga kao napad na komunalne tvrtke koje ih u manjim gradovima obavljaju, što bi posljedično dovelo do poskupljenja grobnih nakna­da, ali i samog ukopa, cvijeća, svijeća i svega ostalog što se treba pripremiti da traju kako su ovdje zakinuti, iako, uz Zakon o komunalnom gospodarstvu, postoji Zakon o komunalnoj djelatnosti koji bi trebao sve regulirati....

Read more...

 

ŠTO STOJI IZA POSKUPLJENJA SMJEŠTAJA U DOMU?

Zbog domova gubitaša - izgubili umirovljenici

 

Piše: Milan Dalmacija

     Od 1. lipnja poskupili su domovi umirovljenika, vrištali su naslovi iz novina i s televizije. Još jedan udar na ionako devastirani standard umirov­ljenika bio je neizbježan, a došao je na sa­mom početku previranja oko mirovinske reforme. Kao mamac da javnost skrene od bitnog, ili kao još jedno u nizu posku­pljenja, pitali smo se. Mamac nije bio.

     No, kako se umirovljenici koji žive u domovima nose s tim? Objasnit ćemo na primjeru Ankice Šoštarić, koja živi u jednom zagrebačkom domu umirovlje­nika. Pisala nam je ogorčena zbog novo­nastale situacije, koja je za nju, ali i velik broj drugih umirovljenika, dodatno osi­romašenje.

     „Morala sam otići u banku zbog povišenja cijene za smještaj u domu i, suma sumarum, ostaje mi od moje mirovine i 37 godina rada u Krašu - 52 kune! Vrlo dobro se zna kakve su mirovi­ne i da svakome od nas ostaje jako malo za vlastite potrebe, one najosnovnije, često ne više od dva paradajza i jedne paprike", ogorčena je Ankica Šoštarić, te pita: „A lijekovi, higijenske potrepštine, dodatna hrana, knjige, kultura?"

Visoki troškovi

     Čemu onda poskupljenje, koje u za­grebačkom slučaju iznosi od 10 do 14 posto, a u slučajevima poput Koprivni­ce i do 40 posto?! Iako smo se nadali da ćemo dobiti odgovor da je poskupljenje opravdano poboljšanjem usluge ili za­poslenjem novog osoblja, rečeno nam je da su sve uzrokovali sami domovi koji - posluju s gubicima!...

Read more...

 

SAMOUBOJSTVA STARIJIH OSOBA

Stariji dižu ruku na sebe češće nego ostali

 

     Samoubojstvo je i dalje tabu tema u javnosti, iako je jasna potreba o tome razgovarati i ozbiljno promišljati. Hr­vatska, srećom, nije ekstreman primjer, no određeni trendovi postaju zanimljivi. Oni se, nažalost, uglavnom vežu za starije oso­be, koje se sve manje libe dići ruku na sebe.

     Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i MUP-a za razdoblje od 2007. do 2017., osobe starije od 60 godina čine između 40 i 50 posto svih suicida u Hr­vatskoj na godišnjoj razini. Ukupna stopa samoubojstava starijih od 60 godina veća je nego u ostalim dobnim skupinama. Pri­tom je najgora bila 2008. kada su sebi pre­sudile čak 402 starije osobe. Upečatljiv je i podatak da se u dva do tri puta većoj mjeri ubijaju muškarci, nego žene. Možda kao još uvijek tradicionalno društvu stavljamo preveliki teret na muškarca za primarnog hranitelja obitelji.

Alarmantnih 50 posto...

Read more...

DUGO VRELO LJETO

Dehidracija - naš najveći neprijatelj

     Dehidracija - isušenje organizma - stanje je koje se često ne pre­pozna, može pogoditi ljude svih dobi, a katkad može biti fatalno. Svatko od nas u određenom trenutku doživljava dehidraciju. Budući da njeni rani simp­tomi (glavobolja, suha usta, vrtoglavica, umor) nisu specifični, ljudi obično ne uoče da su dehidrirali, uzmu nešto te­kućine, odmore se i to djeluje. Međutim, ako dopuste da se ta loša situacija pre­dugo održava, mogu se izložiti ozbiljnoj opasnosti.

     Uzročnici gubitka tekućine iz tijela, primjerice toplina, hladnoća, tjelovježba, produženo izlaganje niskoj vlažnosti zra­ka, povišena tjelesna temperatura, pro­ljev i povraćanje, mogu stvoriti uvjete za potencijalno opasnu dehidraciju. Lišeno tekućine, tijelo izvlači tekućinu iz tjele­snih stanica s ciljem da obnovi uobičajen volumen krvi.      Budući da se nedostatak stanične tekućine nastavlja, taj pokušaj obnavljanja krvi ne uspijeva. Nedovoljna količina krvi znači pad krvnog tlaka, što dovodi do umora, vrtoglavice i glavobo­lje. U ovoj fazi dehidracije, mjere koje se mogu poduzeti su odmor i uzimanje te­kućine. Međutim, kad je dehidracija jače izražena, kad je prisutna mučnina, grčevi u mišićima ili čak nesvjestica, potrebna je hitna medicinska pomoć.     Krvni tlak može pasti na opasno niske razine.

 Skriveni neprijatelj

     Jedan od problema je taj što je žeđ slab indikator potreba tijela za tekući­nom. U normalnim okolnostima do vre­mena kad osjetimo žeđ već smo izgubili oko jedan posto tjelesne težine u teku­ćini, to jest oko 75 dekagrama u osobe teške oko 75 kilograma. Mnogi ljudi nisu svjesni te potrebe za tekućinom. Osoba teška 65 do 70 kilograma treba unijeti minimalno dvije litre tekućine dnevno putem pića i hrane. Za vrijeme vrućih dana, eventualno s dodatkom neke tje­lovježbe, unos tekućine u organizam mora biti povećan proporcionalno ono­me što je izgubljeno....

Read more...

MUKE PO REŽIJAMA

Kada nastupa zastara za naplatu računa?

 

     Često se u praksi susrećemo sa slučajevima gdje potroša­či dobivaju opomene za račune od prije tri, pet, pa i 10 godina. Budući da nemaju uvijek sačuvane uplatnice tih računa, ponovo ih plaćaju, što je pogrešno. Kako riješiti ovaj problem? Treba se pozvati na zastaru i račun se ne mora pono­vo plaćati.

     Svi računi koje plaćamo svaki mjesec ili tzv. režije, suklad­no odredbama Zakona o zaštiti potrošača zastarijevaju godinu dana od njihova dospijeća, osim komunalne naknade koja za­starijeva za tri godine. Primjerice, račun za potrošnju električne energije koji je imao datum dospijeća, odnosno plaćanja 15. lip­nja 2017. zastarijeva 16. lipnja 2018. Zastara se uvijek računa od prvog sljedećeg dana od dospijeća računa. To konkretno znači da potrošač nakon tog datuma nije obvezan platiti taj račun.

     Ovdje treba biti na oprezu, jer zastara ne djeluje automatski, već se potrošač pisanim putem treba obratiti davatelju usluge ili javnom bilježniku, ako je on poslao opomenu i pozvati se na zastaru. Prigovor na dostavljenu opomenu za zastarjeli račun treba napisati odmah, a najkasnije 15 dana od primitka opome­ne i poslati poštom, preporučeno s povratnicom.

     Ako je potraživanje već utuženo, a bilo je u zastari, potrošač se i na sudu treba pozvati na zastaru. Naime, sud ne vodi računa po službenoj dužnosti o zastari i ako se potrošač ne pozove na nju, sudit će kao da je nema, odnosno, presudit će da je potro­šač dužan platiti račun koji se potražuje.

     Komunalna naknada je vrsta poreza i za nju zastara nastupa protekom roka od tri godine. Ako potrošač dobije opomenu za neplaćenu komunalnu naknadu, a prošlo je više od tri godine od njezina dospijeća, treba postupiti jednako kao i u slučaju ra­čuna za „režije". Ako je potraživanje za komunalnu naknadu već utuženo i postoji pravomoćna sudska presuda i ovršno rješenje, zastara nastupa nakon 10 godina od pravomoćnosti.

     Potrošači, također, moraju paziti da ne prekinu zastaru, pri­mjerice tako da im se ponudi da plate samo kamate ili potpišu izjavu da će podmiriti dugovanje. Ako učine neku od tih radnji, zastara se prekida i ponovo teče rok od 10 godina kada se dug može naplatiti.

Ana Knežević, predsjednica HUZP


12. SPORTSKI SUSRETI SUH-A OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

 Red sporta, red druženja

     U donjomiholjačkom hotelu Borik u nedjelju 10. lipnja 2018. održani su tradicionalni 12. Sportsko-rekreativni susreti Sindikata Umirovljenika Hrvatske Osječko-ba- ranjske županije. Organizator je bila Udruga SUH-a Donji Mi- holjac, na čelu s predsjednikom Zlatkom Risekom.

     Svoje predstavnike na ovo natjecanje poslale su županij­ske Podružnice i Udruge SUH-a iz Osijeka, Strizivojne, Vuke, Gorjana, Đakova i Donjeg Miholjca. Tako se na natjecanje prijavilo sveukupno 150 natjecatelja u tri discipline - šahu, pikadu i belotu.

     Na turniru su bili prisutni i gosti iz Županije i Grada Donjeg Miholjca. Susrete je otvorila županijska pročelnica za zdrav­stvo i socijalnu skrb Ivana Stanić, a među uzvanicima su se našli i gradonačelnik Donjeg Miholjca Goran Aladić i izaslanik predsjednice SUH-a Anto Kuprešak.

     Turnir je počeo u 13 sati, a nakon što su se svi izredali na sportskim terenima, najboljim pojedincima su medalje i pehare uručili Anto Kuprešak i županijski povjerenik SUH-a Mato Obradović. Članovi SUH-a Vuka bili su najbolji u pika­du, i u ženskoj, i u muškoj konkurenciji. U šahu su najbolji bili Osječani, a u belotu članovi   SUH-a iz Gorjana. Zanimljivo je da su ekipe iz Donjeg Miholjca u svim disciplinama završile na drugom mjestu.

     Zahvalnice za sudjelovanje na Sportsko-rekreativnim su­sretima dodijeljene su svim podružnicama. Članice koje su ispekle kolače, suci u belotu, šahu i pikadu, kao i predsjednik Udruge SUH-a Donji Miholjac zaslužili su veliku zahvalu svih sudionika za izvanrednu organizaciju.

     Nakon podjele sportskih pehara i medalja najboljima, uz večeru i tamburašku glazbu natjecatelji su sa svojim gostima završili još jedno sportsko i prijateljsko druženje. Sljedeće go­dine domaćin 13. Sportsko-rekreativnih susreta SUH-a Osječ- ko-baranjske županije će biti Udruga SUH-a Vuka.


SUSRET SPI-ja i SUH-a U SPLITU

More bez granica

      Nakon više godina dogovaranja, konačno je učinjen prvi novi iskorak u suradnji bez granica Sindikata umirovljenika Hrvatske i Talijanskog sindikata umirovljenika SPI CGIL. Na skupu u Splitu, održa­nom 28. lipnja 2018. godine, pod simboličnim naslovom „Suradnja i bratimljenje - More bez granica", okupili su se predstavnici rimske i zagrebačke središnjice dvaju susjed­nih sindikata umirovljenika, na čelu koji su bili Livio Melgari iz Međuna­rodnog odjela SPI-ja te predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.

     S jedne strane tu su nazočili predstavnici regije Marche, kao i gradova Ancona, Pesaro i Fermo, a s hrvatske strane predsjednici Povje­reništva Splitsko-Dalmatinske žu­panije te podružnica SUH-a Splita, Trogira, Zadra, Vrgorca i Žrnovnice. Svojevrsni svjedoci i mentori su bili sa sjevera Jadrana, generalni taj­nik SPI-ja Friuli-Venezia-Giulia Enzo Medeot, tajnik SPI Veneto Danilo Toccane te potpredsjednik za regiju Zapad SUH-a i predsjednik Županij­skog povjereništva Istarske županije Vladimir Buršić.

Počelo je od Istre

     Suradnja talijanskih i hrvatskih podružnica u ove dvije sjeverne ja­dranske regije i Istre, započeta je odmah po osnutku prve podružni­ce SUH-a u studenome 1993. u Puli, dok je prvo formalno bratimljenje podružnica provedeno 21. lipnja 1998. godine između podružnice Roč i lege Aurisina. Danas je svih 12 istarskih podružnica i jedan ogra­nak SUH-a zbratimljeno i ostvaruju izuzetnu suradnju, četiri istarske po­družnice i jedan ogranak s legama iz talijanske Regije Veneto, a sedam s legama iz Regije Friuli-Venezia-Gi- ulia. Iskustvo takve transgranične suradnje na skupu je prezentirao Vladimir Buršić, spomenuvši i brojne teme skupova te druge aktivnosti koje zajednički ostvaruju.

     Domaćica skupa, potpredsjedni­ca regije Jug i podružnice Split Asja Tomin je široka srca pozdravila svih četrdesetak sudionika ovog među­narodnog skupa održanog u resto­ranu Bolero u Splitu, a Livio Melgari je objasnio smisao suradnje i brati­mljenja, naglasivši kako svi zajedno stvaramo Europu dijaloga, Europu mira i djelotvorne brane strahu i ignorantnosti.

 

     Enzo Medeot je pozdravio raz­mjenu iskustava i međusobnu pot­poru, jer umirovljenici obje zemlje imaju slične probleme i bore se za očuvanje mirovinskih i zdravstvenih sustava. „Zajedno smo od FERPA/ Europske federacije za umirovljeni­ke i starije osobe tražili da zagovara uvođenje minimalnog dohotka za građane, jer moramo raditi u korist najslabijih", naglasio je. Danilo Toc­cane se složio kako probleme treba „europeizirati", jer će se tako naći kvalitetnija rješenja, iako je i sama Europa u problemima.

Kako živjeti dostojanstveno

     Član predsjedništva splitske podružnice Fridrih Morretti poseb­no je zahvalio talijanskim kolega­ma na konkretnoj pomoći u nevolji za vrijeme rata, no uvjeren je da i u miru ima puno zajedničkih tema. Generalni tajnik regije Marche Elio Cerri je predstavio svoju regiju s druge strane Jadrana, te upozorio kako u cijeloj Europi opadaju prava starijih. „Da, danas stariji žive dulje, no kako stvoriti uvjete da žive do­stojanstvenije?", upitao je. Potom su govorili i generalni tajnik SPI-ja Ancone  Domenico Sarti, tajnica SPI- ja Pesaro Urbino Carmen Ghidotti, te generalni tajnik SPI Fermo Paolo Filiaci, a s hrvatske strane netom izabrana predsjednica  Županijskog povjereništva SUH-a Splitsko-dal- matinske županije Merica Ličina, predsjednik podružnice SUH-a Trogir Ivan Bakica te predsjednik podružnice Zadar  Nikola Škarica, a skup su pozdravile i predsjednica podružnice Vrgorac Senka Erceg te predsjednica podružnice Žrnovnica Matilda Frankić.

     Skupom je predsjedala pred­sjednica SUH-a Jasna A. Petrović, zaključivši nizom činjenica kojima je opisala položaj umirovljenika u Hr­vatskoj, a to je da je 52,5 posto mi­rovina ispod linije siromaštva, svaka treća osoba starija od 65 godina je siromašna, a prosječna mirovina je niska i ponižavajuća. Zajedničko druženje je završeno potpisivanjem povelja o bratimljenju između pred­sjednika sindikata umirovljenika regije Marche i Splitsko-dalmatin- ske županije, te Splita sa Anconom, Trogira s Fermom i Zadra s Pesarom. Jadran je preskočen zajedništvom.


 Podržavamo početak reforme drugog stupa

 

     „Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske podržavaju prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se u trenutku umirovljenja omogući izbor svakom pojedinom osiguraniku hoće li ostati u drugom stupu ili s doprinosima i prinosima prijeći natrag u prvi stup i ostvariti jednaka prava, uključujući i dodatak od 27 posto. Ministar Marko Pavić  posve je razložno iznio taj prijedlog i njime nije ukinuo drugi mirovinski stup, ali je načeo reformu drugog obveznog mirovinskog stupa i tako prvi put uvažio i mišljenja koja Matica i Sindikat umirovljenika već godinama iznose. 

            U javnim reagiranjima proteklih dana to je uzbudilo privatne bankare i njihove lobije i zagovornike koji se u medijima predstavljaju kao tobožnji zaštitnici sadašnjih, a posebno budućih umirovljenika. 

            Matica i Sindikat umirovljenika upozoravaju na negativne strane obveznog drugog mirovinskog stupa, koji je uveden pod pritiskom Svjetske banke 2002. godine kao tzv. kapitalizirana štednja. Nastao je tako što je smanjena uplata u prvi stup generacijske solidarnosti sa 20 na 15 posto od bruto plaće zaposlenih pa se pet posto obavezno uplaćuje u drugi stup. Prebacivanjem tih pet posto, što je godišnje više od pet milijardi kuna, u privatne mirovinske fondove, stvoren je ogroman financijski nedostatak za isplatu sadašnjih mirovina pa se to  namiruje iz državnog proračuna. Država stoga uzima taj isti novac od bankara, zadužuje se i plaća visoke kamate pa je takav model doveo do enormnog povećanja državnog javnog duga.

Europa uglavnom ne poznaje obvezni drugi stup kojeg napadno guraju lobiji privatnog financijskog kapitala u Hrvatskoj. Većina zemalja u tranziciji, među kojima su Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, koje su imale sličan model drugog stupa kao i Hrvatska, praktički su ga ukinule, a Češka i Slovenija su takav model odbile uvesti odmah na početku.

           U drugom stupu sada je u Hrvatskoj akumulirano oko 95 milijardi kuna i očito je to preveliki zalogaj, koji traži vrlo ozbiljne i odgovorne odluke o njegovoj sudbini, ali se ne smiju zanemariti iskustva drugih zemalja. Protivimo se povećanju izdvajanja u drugi stup, a posebno na račun prvog stupa iz kojeg mirovinu primaju gotovo svi sadašnji umirovljenici.

Kad je riječ o dodatku na mirovinu od 27 posto, glasnogovornici financijske industrije netočno, tendenciozno i namjerno stvaraju paniku, jer ovdje nitko nikome ništa ne otima i ne oduzima. Pravo na dodatak na mirovinu imaju samo umirovljenici koji su mirovinu ostvarili isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. na dalje. Od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu postao je sastavni dio mirovine, ali se on ne odnosi na umirovljenike koji ne uplaćuju puni mirovinski doprinos od 20 posto u prvi stup.

            Sadašnji težak položaj umirovljenika i njihovo siromaštvo treba rješavati mirovinskom reformom, a u okviru toga i kroz reformu drugog obveznog mirovinskog stupa, vrućeg krumpira, kojeg se ni jedna hrvatska vlada do sada nije usudila dirati. Ova ga se samo dotakla, iako bi, po mišljenju umirovljeničkih udruga trebala izvršiti dubinsku reformu drugog mirovinskog stupa po ugledu na druge zemlje u tranziciji.

A mirovine u Hrvatskoj, prema upozorenju Europske komisije, u odnosu na prosječne plaće, najniže su u Europskoj uniji. Stoga je prioritet promjena formule za usklađivanje mirovina  kako bi se zaustavilo daljnje osiromašivanje već osiromašenih umirovljenika.

            Nema stvarne mirovinske reforme u Hrvatskoj bez dva važna preduvjeta: da se razradi i provede cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa, te da se provede odvajanje svih mirovina prema posebnim propisima. Kad se od ukupnog godišnjeg troška za sve mirovine (38 milijardi kuna) odbije 21 milijarda kuna prikupljena doprinosima, ostaje manjak od 17 milijardi. No, od toga nešto više od 6 milijardi godišnje čini trošak drugog obveznog mirovinskog stupa (pet posto doprinosa, kamate i naknade), a oko 6 milijardi je trošak mirovina po posebnim propisima. Sve druge mirovine temeljem rada i solidarnosti (obiteljske, invalidske) su izrazito niske i terete javni proračun samo s dodatnih četiri milijarde kuna.

            Očekujemo od ove mirovinske reforme i mjere zaustavljanja daljnjeg siromašenja umirovljenika.“ stoji u zajedničkom priopćenju Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske od dana 3. srpnja 2018., kojeg potpisuju predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.

Aktualno arhiva