UVODNA RIJEČ

Tečaj za Predsjednika

Piše: Jasna A. Petrović

     „Sramota je biti bogat i čašćen u državi u kojoj vlada kaos, kao što je sramota biti siromašan i otuđen u drža­vi u kojoj dominira put morala." Naravno, kineski filozof Konfucije iz šestog stoljeća prije Krista nije pritom mislio na Hrvatsku, već je prenosio stara znanja i vrijednosti, no njegove riječi i danas imaju težinu presude.

Na vrhu države je državnik i on bi trebao biti glas i usmjeritelj naroda. No, ima jedna pretpostavka, a to je da poznaš svoj narod.  Mile Mrvalj, bivši beskućnik u povodu Svjetskog dana beskućnika ispričao je kako je ujutro toga dana vidio Predsjednika Republike kako se vozi u limuzini zatamnjenih stakala i okružen policijskim automobilima s rotacijskim svjetlima.

    Da, Predsjednik je baš tih dana ponosno izjavio kako se "u Hrvatskoj, srećom, nigdje ne gladuje. Dapače, previše se jede. Čak ima ostataka i viškova". Mrvalj je rekao kako je to isto jutro susreo najmanje dvadesetak gladnih siromaha koji kopaju po kantama za smeće i kontejnerima. I koje nitko nije pozvao da pojedu oboritu ribu kod šefa Janafa, kako se ne bi bacila?! Pojeo ju je Predsjednik.

     Ako laže Mrvalj, ne laže Državni zavod za statistiku koji je upravo objavio najnovije podatke kako je posljednjih godina stopa rizika od siromaštva stanovništva u neprekid­nom blagom padu. Baš lijepo. To se, međutim, ne odnosi na starije od 65 godina. Njih 30,1 posto je siromašnih, od čega su velika većina žene. Siromaštvo starijih je, k tome, u neprekidnom rastu od 2016. godine do danas.

     Zar treba Predsjedniku održati tečaj kako Hrvatska očito ne voli svoje stare, jer joj prosječni umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika (toliko je, naime, udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći)? Treba li mu ponoviti da je čak 61 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna? Ili mu viknuti na uho da točno 50 posto umirovljenika prima manje od 2.327 kuna, dok je prosjek za srpanj 2.525 kuna?

     Ako Predsjednik Republike ne vidi kroz zatamnjena stakla ili mu rotirke kvare pogled na kante za smeće, mo­gao bi barem čitati statistike svoje zemlje. I prepoznati tko su siromašni te barem pretpostaviti da su siromašni obično i gladni.

     No, sigurno je jedno, za kraj ovog tečaja: nije sramota biti siromašan i otuđen u državi u kojoj ne dominira put morala, u kojoj oni koji su odradili i po 40 godina radnog staža nemaju dovoljno za režije i hranu. Nije sramota biti gladan, ali je sramota ne vidjeti gladne i kad se o njih spotičeš.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE SUH-A I MUH-A

Umirovljeničke udruge protiv predloženih izmjena i dopuna Ovršnog zakona

      „Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske izražavaju zabrinutost zbog neproduljivanja moratorija na ovrhe, s obzirom da je moratorij završio u trenutku kad se situacija oko pandemije koronavirusa pogoršava te raste broj zaraženih. Umirovljeničke udruge još prije su javno zatražile da se moratorij na ovrhe obustavi najmanje do trenutka usvajanja novog Ovršnog zakona. Nažalost, ne samo da to nije učinjeno, već je na javno savjetovanje stavljen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s konačnim prijedlogom Zakona, kojim se predlažu sporadične izmjene.

     SUH i MUH se protive većini predloženih izmjena i dopuna jer je riječ o necjelovitom, štetnom i parcijalnom rješenju problema s ovrhama. Naime, Vlada je imala šest mjeseci za pripremu i donošenje jedne humanije i koherentnije politike vezano za ovrhe, no na kraju je učinila vrlo malo. Od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona iz 1996. godine pa do danas ovršni sustav doživio je čak 25 izmjena te i dalje nema zadovoljavajućeg rješenja. U 2019. je pripreman dugo očekivani novi Ovršni zakon koji je bio inovativniji i koji je trebao prenijeti, između ostalog,  postupak ovrhe na sudbenu vlast i humanizirati položaj ovršenika, no to je iz nepoznatih razloga propušteno.

     Stoga su umirovljeničke udruge u javno savjetovanje uputile svoje prijedloge, koji bi se trebali ugraditi u novi Ovršni zakon.

     SUH i MUH predlažu da se ovršenim građanima omogući prvo isplata glavnice duga, a tek onda kamata, jer u protivnom nikada neće otplatiti dug, pošto on neprekidno raste. Predlažu i  da se uvede pravo otpisa dugova koji ukupno iznose najviše do iznosa od 10.000 kuna, i to osobama težeg imovnog stanja, u prvom redu osobama koje nisu u mogućnosti vraćati svoja dugovanja bez ugrožavanja svoje egzistencije i narušavanja kvalitete života, a to su upravo umirovljenici.

     Uz zakonske propise da se ne može ovršiti više od jedne četvrtine prihoda umirovljeničke udruge traže da se kao univerzalna granica ispod koje se neće provoditi ovršavanje uvede hrvatska linija siromaštva (Državni zavod za statistiku, 2020. – 2.710 kuna). Većina umirovljenika može samo sanjati o tom iznosu, jer ih više od 700.000 (61 posto) preživljava s manje, dakle žive u siromaštvu, a ovrhom opterećene mirovine dovode umirovljenike s ovako malim mirovinama na rub gladi.

     Vrlo bitno je i onemogućiti ovršavanje cijele mirovine onim starijim građanima koji su od strane lihvarskih subjekata nagovoreni osobno potpisati izjave da im se usteže mirovina do punog iznosa, već ustega mora biti za sve ograničena na četvrtinu prihoda, odnosno do hrvatske linije siromaštva.

     Umirovljeničke udruge predlažu i donošenje zakona o reguliranju djelovanja Agencija za naplatu potraživanja jer njihovo postupanje narušava privatnost i dostojanstvo te dovodi do psihičkih smetnji; primjerice agencije su i za vrijeme moratorija „napadale“ ovršenike da podmire dugovanja.

     Iz SUH-a i MUH-a navode kako je najvažnije ovršni postupak s bilježnika preseliti na postupanje isključivo sudovima, kako je to regulirano u većini demokratski uređenih zemalja. Uz to, potrebno je ovršne postupke učiniti transparentnima i ubrzati ih, te bitno pojeftiniti, što je Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s konačnim prijedlogom Zakona tek manjim dijelom učinjeno.

     Umirovljeničke udruge se, nadalje, protive iseljavanju starijih osoba iz jedinog doma samo u zimskim mjesecima, već presuda o iseljavanju treba biti strogo individualizirana te onemogućena bez osiguravanja zamjenskog smještaja od strane lokalne zajednice.

     Napominjemo kako u Hrvatskoj živi gotovo 850 tisuća građana starijih od 65 godina, a stopa rizika od siromaštva te dobne skupine je čak 30,1 posto, u odnosu na 18,3% kod opće populacije, dok su u najtežoj situaciji samci u dobi 65+ (50,3%). Prosječna mirovina u srpnju ove godine iznosila je 2.525 kuna, što čini 37,4 posto prosječne neto plaće. Ovršni su propisi, kakvi su danas, presuda na dosmrtno ropstvo starijim osobama, kao i velika vjerojatnost da će izgubiti jedini krov nad glavom. Umirovljeničke udruge očekuju da će nadležno Ministarstvo i Vlada poduzeti sve potrebno da se zaustavi stampedo siromašenja ovršenih građana“, stoji u priopćenju kojeg su 23. listopada 2020. godine u medije uputile predsjednica MUH-a Višnja Fortuna i predsjednica SUH-a Jasna Petrović.


 

KONSTITUIRANO NACIONALNO VIJEĆE

Podrška zahtjevima umirovljenika

     U povodu Međunarodnog dana starijih osoba 1. listopada 2020. u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je za predsjed­nicu u sljedećem mandatu izabrana predsjednica Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske Jasna A. Petrović, a za potpredsjednicu državna tajnica Ministarstva Majda Burić.

     Na sjednici se članovima uvodno obratio ministar Josip Aladrović te istaknuo kako se Međunarodni dan starijih osoba obilježava prvenstveno radi suočavanja zajednice s izazovima starenja stanovništva u 21. stoljeću i podizanja svijesti o problemima s kojima se starije osobe svakodnevno susreću. Obnavljanjem Vijeća Vlada RH pokazala je da ne bježi od proble­ma koji muče umirovljenike, već želi nastavak dijaloga i njihovo sustavno rješavanje, te će snažno stajati uz rad Vijeća pružajući svu potrebnu podršku.

     “Naš interes i cilj je uspostavi­ti neku vrstu socijalnog dijaloga s umirovljenicima što bi trebalo ima­ti za cilj poboljšanje i unaprjeđenje mirovinskog sustava i sustava soci­jalne skrbi i svih onih sustava koji se brinu o starijima. Siguran sam da ćemo u konstruktivnom dijalogu doći do ciljeva i da ćemo relativno brzo imati nekakve konkretne rezultate", poručio je Aladrović.

Loša prognoza za starije...

Read more...

 

Intervju: PROF. DR. SC. STJEPAN BALOBAN, KATEDRA SOCIJALNOG NAUKA CRKVE, KBF

 Kriza je prigoda za promjenu nabolje

Prof. dr. sc. Stjepan Baloban je pro­čelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Na KBF-u je diplomirao 1980. godine, te zaređen za svećenika zagrebačke nadbiskupije. Poslijediplomski studij iz moralne teologije završio je u Rimu na Institutu za moralnu teologiju La- teranskog sveučilišta. Sudjelovao je u brojnim istraživanjima o solidar­nosti i siromaštvu, te je autor više desetaka knjiga.

Učenje Katoličke Crkve je tijekom svoje povijesti davalo svakom čovjeku, koji to učenje prihvaća, smjernice o racionalnom poretku društvene zajed­nice i suživota. Crkva se izravnije bavi gospodarskim, političkim i kulturnim pitanjima te svim politikama i aktiv­nostima koje utječu na dostojanstvo ljudskih osoba, obitelji, zajednica i na­roda. Da li Crkva u svom promišljanju o ekonomiji i socijalnim pitanjima ulazi direktno u politiku ili se postavlja kao usmjeritelj vrijednosnih načela? Kako biste Vi čitateljima Glasa umirovljenika približili cilj i zadaću Socijalnog nauka?

     Najprije zahvaljujem na pozivu da mogu sa hrvatskim umirovljenicima po­dijeliti razmišljanje o različitim važnim pitanjima koja se tiču njihova, zapravo našega života, jer ću i ja za koju godi­nu biti hrvatski umirovljenik. To činim na temelju socijalnog nauka Katoličke Crkve. Želim već na početku naglasiti da se Crkva ne brine samo za ono duhovno, za život nakon ovoga života...    Naprotiv, kao vjerska zajednica Katolička Crkva želi dati svoj nezamjenjivi doprinos razvoju društva, posebno brizi za one koji su si­romašni, teško žive ili su na rubu društva, za starije osobe kojih je sve više a veliki dio njih teško živi.

     Crkva je od kraja 19. stoljeća razvila svoje socijalno učenje o onome što se događa u društvu, primjerice u gospodar­stvu, politici, kulturi, medijima. Međutim, to ne čini kao što to čini politička stranka, sindikati, gospodarstvenici, novinari; ona to čini kao vjerska zajednica. A to znači upravo ono što proizlazi iz vašeg pitanja: kada govori o gospodarstvu ili određe­nim socijalnim pitanjima tada to nije na način političara ili gospodarstvenika; to jest Crkva ne želi ulaziti u politiku. Crkvi su prije svega bitno važna vrijednosna...

Read more...

 

SAGA O OSAM IZGORJELIH STARACA

Žrtve „spaljene" socijale

     Mnogi obiteljski domovi od njih petstotinjak registri­ranih, a možda i više stotina nelegalnih, osiguravaju relativno jeftin smještaj za do 10.000 starijih osoba u Hrvatskoj. U stvarnosti su to skladišta „robe s proteklim rokom trajanja''. Da, u stvarnosti dementni starci neovisno o spolu nerijetko leže kao sardine na krevetima ili spužvama na podu, u daleko većem broju od zakonom dopuštenog i čekaju da umru.

     Potvrdilo se to u prvom ovogodišnjem požaru u siječnju 2020. godine u Andraševcu kada je zbog grijalice u štali u dvorištu izgorjelo šest živih staraca. Vlasnici doma „Zelena oaza" Gabrijela i Slavko Čičković nisu mogli izbjeći kazneni progon i najmanje ih očekuje kazna od tri godine kakvu je nakon osam godina sudovanja dobila vlasnica doma „Moj mir" iz Bjelovara Draženka Habdija, zato jer je kod nje 2011. zbog udara groma izgorjelo petero korisnika.

Tri godine za pet života...

Read more...

 

Siromaštvo ubija

Konačna „formula" za umirovljenike

     Od kraja rata je prošlo 25 godina, a iz recesije se još nismo izvukli te je svaka treća osoba starija od 65 godina u zoni siromaštva. Sada, usporedo s pandemijom koronavirusa, kreće nova ekonomska kriza. Kakve će biti posljedice po starije osobe? Tragične. Ne samo što su zbog dobi izloženi najvišem stupnju rizika obo­ljenja i smrti zbog podivljalog virusa, već su i zbog rastuće socijalne isključe- nosti katapultirani na totalnu marginu društva i izloženi rizicima depresije i psihičkih tegoba, a zbog pandemij- skih posljedica po zdravstveni sustav i povećanim fizičkim patnjama uslijed nepravodobnog liječenja bolesti.

     Strmoglavi pad osobnog stan­darda, strah od ovrha, gubitka stana, sram zbog nemogućnosti pomaganja unučadi, gubitak obiteljskih i socijalnih interakcija i kohezije, zabrana kretanja, dovode do očaja. Također, stari su sve češće žrtve prijevara, opće proširenih ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, zelenaških kredita, pa i internetskih prijevara, pljački i nasilja.

Samoubojstvo kao bijeg

     Društvena skrb spram starijih osoba je u Hrvatskoj na klimavim nogama, te će je tek nešto malo popraviti uvođenje nacionalne naknade za starije osobe od bijednih 800 kuna mjesečno za one najsiromašnije. No, najčitljiviji pokazatelj društvenog nemara za umirovljenike je činjenica da je udjel prosječne miro­vine iznosi samo 38 posto prosječne neto plaće, dok je konvencijom br. 102 Međunarodne organizacije rada pred­viđena stopa od najmanje 40 posto.

     Najgore je, međutim, što ionako je ranjiva populacija starijih ujedno i najizloženija samoubojstvima. Tako je 2019. godine prema podacima Hrvat­skog zavoda za javno zdravstvo stopa samoubojstava na svakih 100.000 sta­novnika starijih od 65 godina iznosila 28,9 posto, što je dvostruko više od stope svih samoubojica....

Read more...

 

SOLIDARNI DODATAK ZBOG COVIDA-19

Kosovo može, a Hrvatska ne!

     Znajući koliko će velik biti financijski udar na umirovljeničku populaciju zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa Sindikat umirovljenika (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) su 6. travnja 2020. uputili otvoreno pismo hrvatskoj Vladi sa zahtjevom da se za vrijeme trajanja pandemije isplaćuje solidarni dodatak na mirovine umirov­ljenicima.

     U zahtjevu se tražila isplata obrnuto proporcionalna visini mirovine, tako da oni s mirovinama nižima od 1.500 kuna

dobiju najviše, npr. 400 kuna solidarnog dodatka mjesečno, oni s dvije do tri ti­suće kuna mirovine 300 kuna, od tri do četiri tisuće 200 kuna, oni s mirovinom od četiri do pet tisuća kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od 5.000 solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima. Naravno, uz mogućnost da se solidarni dodatak isplati jednokratno kao u nekim drugim zemljama.

     No, zahtjev krovnih umirovljeničkih udruga totalno je ignoriran, dapače ni­smo dobili nikakav odgovor od Vlade RH u kojima bi barem objasnili zašto ne žele ili ne mogu prihvatiti naš prijedlog. Hrvatska je tako svoje krizne mjere usmje­rila samo na pomoć ugroženim radnim mjestima, ne i umirovljenicima i starijim osobama, uz iznimku da su prihvatili da 50.000 umirovljenika bude izuzeto od plaćanja ovrha na šest mjeseci....

Read more...

 

NIKAD NIJE KASNO POČETI 

Starite radosno s tjelovježbom

     Uglavnom zbog toga što se proces starenja smatra kao neka noćna mora, traganje za izvorom mladosti je sve­opći san. Svakako, razni aspekti procesa starenja potko­pavaju ili barem smanjuju izglede za vitalan, dug i zdrav život. Međutim, dok za neke starjeti znači ozljede, bolest i sporo umiranje, za druge ono može donijeti veselje i radost onog neuhvatljivog što se zove mudrost.

     Najviše upozorenja koja nam već godinama upućuju me­dicinski stručnjacije to da što smo više deblji, tim smo više skloni degenerativnim i kroničnim bolestima, kao što su še­ćerna bolest, srčana oboljenja i rak, ali i COVID-19. Važnost preventivnih mjera za očuvanje zdravlja potvrdili su i podržali medicinski krugovi. Još samo da su se stručnjaci malo više po­trudili i bolje educirali populaciju o ulozi tjelovježbe i ispravne prehrane u sprečavanju bolesti - puno se raznih patnji moglo izbjeći.

Recept za uspjeh...

Read more...

 

MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA

Zagrebački SUH-ovci na 17. Gerontološkom tulumu

     Povodom obilježavanja Među­narodnog dana starijih osoba, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i ove godine organizirao je tradi­cionalni, sedamnaesti po redu, Gerontološki tulum. Zbog epidemije koronavirusa ovaj put tulum se održao na sa­svim drugačiji način. Naime, održao se kao e-manifestacija, te se mogao pratiti putem video linka na službenoj stranici i Facebooku Grada Zagreba te Facebooku i komu­nikacijskoj platformi Najmudriji.hr.

     Povjereništvo SUH-a Grada Zagreba nije pro­pustilo sudjelovanje na ovoj e-manifestaciji te je putem e-štanda predstavilo svoje usluge, aktivnosti i programe koje osigurava osobama starije životne dobi u gradu Zagrebu.


 

Kozari bok i putevi

Osnovana nova podružnica

     Svečano je bilo u mjesnom odboru Kozari bok u Zagrebu 24. rujna 2020. gdje se održala osnivačka skupština podružni­ce SUH-a Kozari Bok i putevi. Skupština je započela hrvatskom himnom, nakon čega je uslijedila minuta šutnje za sve preminule članove SUH-a i poginule hrvatske branitelje. Sve okupljene, njih četrdesetak, na početku je pozdravio Franjo Bohaček i zahvalio im što su došli.

     Pravo glasanja imalo je 37 prisutnih koji su ispunili pristupnicu, te su jednoglasno izabrali Zinku Mujezinović za prvu predsjed­nicu podružnice, Ante Dimlić je zamjenik, Franjo Bohaček tajnik, a Senka Ibrić blagajnica. Na osnivačkoj skupštini sudjelovala je i potpredsjednica SUH-a i predsjednica Povjereništva SUH-a Zagreb Biserka Budigam te njezina za­mjenica Vesna Bečić.      Budigam je pozdravila sve prisutne i iska­zala zadovoljstvo osnivanjem nove SUH-ove podružnice te je ukratko predstavila čime se sve SUH bavi u svojem djelovanju. Među ostalim je oku­pljene upoznala sa SUH-ovim mjesečnikom Glas umirovljenika, projektima od kojih se naš sindikat sufinancira, kao i o pogodno­stima koje članovi imaju, poput jeftinijih boravaka u toplicama i hotelima te popusta na različite proizvode u trgovinama....

Read more...

 

KAKO NAUČITI SVOJA PRAVA

Ne budi žrtva prijevare

     UPravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske, koje je započelo s radom još davne 1999. godine, a od 2016. je upisano u Registar pružatelja primarne pravne pomoći, dnevno dolaze ili nazivaju starije osobe koje traže hitne savjete o svojim pravi­ma. Najčešće se pomoć traži prekasno, kad su pogreške već učinjene, potpisani štetni ugovori o dosmrtnom ili doživot­nom uzdržavanju. Da su znali svoja pra­va, da li bi drukčije postupili? Svakako bi, jer bi barem mogli birati ili osvijestiti što žele učiniti, koje su njihove potrebe i kako ih zaštititi. Pamtimo kako su, osim jednog člana obitelji koji navuče stariju osobu na potpisivanje npr. dosmrtnog ugovora, česti slučajevi davanja jedine nekretnine u zamjenu za smještaj u obi­teljskom domu. Toje naprosto gotovo svakidašnja praksa, krcata loših slučaje­va i tužnih posljedica.

Radionice u četiri grada...

Read more...

 

GRAĐANI DRUGOG REDA

Umirovljenici bez prava na poticaje

     Našem Sindikatu umirovljenika javila se novopečena umirovljenica, 63-godišnja Mauricija Colledani koja je prije nešto više od pola godine odlučila otići u starosnu mirovinu nakon što je držala vlastiti obrt. No ubrzo je shvatila da sa 1.500 kuna, koliko joj iznosi mirovina, neće moći preži­vjeti, zbog čega je postala deprimirana. Stoga se odlučila vra­titi na tržište rada, kontaktirala je Hrvatski zavod za zapošlja­vanje kako bi se prijavila na burzu rada, naravno uz odluku da odustane od primanja mirovine.

     Kazala nam je kako joj cilj nije bio da se opet zaposli na puno radno vrijeme u nekoj tuđoj tvrtki, već se željela prijaviti na mjere potpore za samozapošljavanje, odnosno osnovala bi poslovni subjekt za koji je napravila vrlo detaljan i po njezi­nom sudu izvediv poslovni plan, ali za koji joj treba novčana potpora HZZ-a, jer nema novca da započne svoj biznis. Naža­lost, u telefonskom razgovoru iz HZZ-u su joj, kaže, poručili da nema pravo da se prijavi na burzu rada pa tako niti pravo na mjere aktivne politike zapošljavanja.

Zaboravite na jednakost...

Read more...

 

SPORAZUM O SOCIJALNOM PARTNERSTVU UMIROVLJENIKA I VLADE

Nova stranica dijaloga

     Na inicijativu umirovljeničkih udru­ga, u prostorijama Vlade je 21. rujna 2020. potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i sta­rije osobe kao savjetodavnog tijela Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi, u duhu partnerstva i su­radnje. Supotpisnice premijeru Andreju Plenkoviću su bile predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirov­ljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović i Višnja Fortuna.

     Premijer Andrej Plenković je u uvodnoj riječi poručio kako isplata mirovina nije upitna te istaknuo da je prioritet povećanje njihovog iznosa za 10 posto do kraja man­data ove Vlade, što drži kao jasnu poruku o nakani zaštite umirovljenika. Premijer je naglasio postojanje uspješne suradnje s Maticom i Sindikatom te rekao da je Vla­da u skladu s gospodarskim i financijskim mogućnostima i do sada nastojala prihva­titi sve što je bilo korisno i dobro i za to je kao primjer naveo dijalog o cenzusu za dopunsko zdravstveno osiguranje. Kao korisnu mjeru naveo je proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz isplatu mirovine, kao i uvođenje primjerenijeg načina usklađivanja mirovina.

     „Rezultati su vidljivi jer u ovom trenutku ima 15.500 umirovljenika koji rade. Dakle, ta mjera je polučila efekt", ocijenio je. Naveo je i da je, u složenim uvjetima izazvanima epidemijom koronavirusa, osigurana redo­vita isplata i usklađivanje mirovina, koje su od 1. siječnja usklađene za 0,7 posto te od 1. srpnja za 1,41 posto, a usklađivanje dva puta godišnje će i dalje biti nastavljeno.

     Plenković je naglasio kako je neupitan i utjecaj duljeg ostanka u svijetu rada na visinu mirovine jer samo dužim stažem možemo osigurati veće mirovine. Naveo je podatak kako danas prosječna starosna mirovina za 40 godina mirovinskog sta­ža, što je on nazvao punim stažem, iznosi 4.669 kuna. Njegove su riječi na društvenim mrežama izazvale negodovanje brojnih umirovljenika, jer, kao što je naglasila Jasna A. Petrović, više od 700.000 umirovljenika, odnosno 61 posto, imaju mirovine niže od 2.710 kuna, koliko trenutno iznosi hrvatska linija siromaštva. Podatak koji je premijeru pribavilo resorno ministarstvo odnosi se na samo osam posto svih umirovljenika koliko ih ima prosječno više od 42 godine radnog staža, a to doista nije relevantna osnova za uopćene ocjene....

Read more...

 

ALADROVIĆ NAJAVIO OŠTRE MJERE

Bez tolerancije za propuste

     Na upit brojnih novinara ministar Josip Aladrović je uoči konstituirajuće sjednice Nacionalnog vijeća dao oštre izjave u vezi nepravilnosti u domovima za sta­rije, a povod je bio požar u obiteljskom domu u Dugom Ratu gdje su izgorjele dvije korisnice: "Inspekcija je u tom obiteljskom domu prethodno utvrdila veći broj štićenika od dopuštenoga, utvrđeno je da su u domu smještena 23 korisnika, umjesto 20 koliko je dozvoljeno. Nećemo imati toleranciju za nepoštivanje pravila. Imamo probleme koji su se gomilali godinama, ali to nam nije izlika da ih ne počne­ mo rješavati. Zakon o socijalnoj skrbi bi trebao dosta toga definirati, žurno se piše i očekujemo da će do kraja listopada biti u javnom savjetovanju"....

Read more...

 

PLAĆANJE TV PRETPLATE

HRT-ova socijalna neosjetljivost

     U javnosti je nedavno odje­knula vijest da gospođa Miljka Didulica, 91-godišnjakinja iz okolice Sunje, za pristojbu HRT-u daje punih 80 kuna, iako prima mi­rovinu od samo 723,98 kuna. Na­kon smrti muža Miljka je uz pomoć nećakinje odlučila pretplatu s po­kojnog supruga prebaciti na sebe. Saznala je da umirovljenici koji pri­maju do 1.500 kuna mirovine imaju pravo na plaćanje polovice iznosa pretplate, uz uvjet da su do 12. li­stopada 2015. godine bili eviden­tirani kao pretplatnici. No, HRT je prvotno odbio njezin zahtjev, na­vodeći da ona nije bila evidentira­na kao pretplatnik do navedenog datuma, već je to bio njezin muž.

     Pritisak medija i javnosti urodio je plodom te je HRT ipak odlučio prepoloviti pretplatu baki Miljki. Na naš upit iz HRT-a su brzo odgo­vorili i poslali objašnjenje u kojem piše da radi potpune informiranosti i istine, važno je navesti kako je Miljkin suprug, iako je imao pravo na povlaštenu pretplatu to nikad nije zatražio pa tako niti ostvario. Dakle, mnogi umirovljenici ni ne znaju da imaju pravo na tu povla­sticu, a HRT ih neće na to upozoriti, već to moraju otkriti sami i poslati zahtjev HRT-u.

     U dopisu su nam s HRT-a na­pisali i kako oni pod obveznikom plaćanja tv pretplate smatraju cije­lo kućanstvo, tako da nakon smrti obveznika, pravo na povlaštenu pretplatu ima i supružnik, uz uvjet da ima mirovinu do 1.500 kuna i ako je kućanstvo bilo u HRT-ovoj evidenciji pretplatnika do 12. listo­pada 2015. godine. Tako da će baki Miljki kad dostavi dokaze odobriti povlasticu. No, ostaje pitanje zašto su onda prvi put odbili bakin za­htjev. I zašto su uopće uveli uvjet prethodnog statusa pretplate do točlno određenog datuma. Zato smo poslali i novi upit u kojem smo pitali je li baka Miljka bila iznimka ili su svi ovakvi slučajevi pozitivno riješeni, na što još nismo dobili od­govor niti pet dana nakon posla­nog upita.

Igor Knežević


 

ZAŠTO MIROVINE NE DOSTAVLJATE (I) POŠTOM

Halo, ministre Aladroviću!

     Bivši ministar mirovinskog sustava Mirando Mrsić bit će zapamćen i kao Superhik: oduzimao je siromašnima, da bi poklonio bogatima. Tako je svima umirovljenima nakon 1.1.2014. uki­nuo pravo na besplatnu dostavu mirovina poštom i preselio ih u zagrljaj banaka. U dogovoru s    Hrvatskom poštanskom bankom i Hrvatskim poštama je ipak uveo mogućnost dostave mirovine uz nakna­du od 10 kuna i jedan posto cjelokupne mirovine, što za prosječnu mirovinu od 2.525 kuna iznosi 35 kuna naknade....

Read more...

 

INICIJATIVA RAVNATELJSTVU CIVILNE ZAŠTITE

Zahtijevamo mogućnost privremenog uvođenja besplatne dostave mirovina poštom

     „Sindikat umirovljenika Hrvatske obraća vam se sa zahtjevom da se hitno preporuči Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO-u) uvođenje mogućnosti privremene besplatne dostave mirovina poštom, a temeljem zahtjeva pojedinog korisnika mirovine. Naime, od 1. siječnja 2014. svim novoumirovljenima je ukinuto pravo na takvu besplatnu dostavu putem pošte, a iz razloga štednje u mirovinskom sustavu.

     Svakodnevno nam se obraćaju umirovljenici upozoravajući na problem dostave mirovina isključivo putem banaka, što je veliki problem osobito za one koji žive u ruralnim i otočnim područjima, na periferijama gradova i mjesta, invalidi, teže pokretni te samci. I tog razloga vas pozivamo da hitno izdate preporuku HZMO-u kojom će se umirovljenicima omogućiti da dođu do svoje mirovine ili ju dobiju bez izlaganja zdravstvenim rizicima i prijevarama.

     Uslijed epidemije koronavirusa i brojnih zaštitnih mjera propisanih za stanovništvo Hrvatske, posebno je ugrožena starija populacija, poglavito ljudi s mirovinama nižima od hrvatske linije siromaštva, kakvih je više od 61 posto. Takve osobe nemaju novca za plaćanje taksija ili posebne pomoći za podizanje mirovine. Dodatni problem je što je zbog epidemije ukinuto i 189 poštanskih ureda diljem Hrvatske te je došlo do prorjeđivanja linija javnog prijevoza, što još više onemogućuje korisnike da dođu do svojih mirovina.

     Dok se brojke zaraženih koronavirusom svaki dan povećavaju potrebno je misliti dalekosežno i strateški pomoći bar onim najugroženijim korisnicima mirovina da se opet ne bi našli u situaciji lockdown-a ostavivši ugroženi dio populacije bez dostupnih svojih ionako malih mirovina koje su mukom stekli.

     Dana 31. ožujka 2020. uputili smo s Maticom umirovljenika Hrvatske žurnu inicijativu HZMO-u za privremeno uvođenje besplatne dostave mirovina poštom koju su odbili te preporučili da umirovljeničke udruge same pregovaraju s bankama oko načina dostave mirovina. Apeliramo na vas da zatražite od HZMO-a da se što žurnije omogući primanje mirovina, te da to naknadno reguliraju Zakonom o mirovinskom osiguranju. Obveza HZMO-a ne prestaje izračunom mirovine, već mirovina mora biti i dostavljena/isporučena.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra da se u ovim trenucima ne treba sve ostaviti na volju bankama već omogućiti besplatnu dostavu mirovina poštom kao zakonsko pravo svim umirovljenicima.

     U iščekivanju vašeg hitnog reagiranja, s poštovanjem“, stoji u inicijativi upućenoj Ministarstvu unutarnjih poslova, uredu Ravnateljstva civilne zaštite, a koju potpisuje predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.