UVODNA RIJEČ

Munchhausen iz našeg dvorišta

Jasna A. Petrović

     Ako netko ugledan poput resornog ministra voli pretjerivati, pa u jednom intervjuu, uvodnom izlaganju ili govoru, izrekne tri netoč­nosti, treba li to nazvati političkim pretjerivanjem ili laži? Ma, jasno, nitko nije imun na privlačnost laži, no ima ljudi koji lažu više od drugih. A prema istraživanju Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo se kakav tip ljudi laže najviše. Jedan od zaključaka je da se lažima češće od ostalih koriste ma- nipulatori i ljudi skloni spletkarenju, što i ne čudi toliko, no to je ujedno i opis političkog radnog mjesta.

     Odgovor je vrlo jednostavan - laž ima funkciju zaštite slike o druš­tvu, o sebi samome ili s ciljem zaštite vlastite pozicije. Tako naš ministar Hieronymus Carl Friedrich von Munchhausen izgovori redovito kako u Hrvatskoj ima samo 19 posto umirovljenika koji su ostvarili „punu mirovi­nu". I kad ga pristojno prekinete i upozorite da u ovoj zemlji ni u jednom zakonu ne postoji takav zakonski pojam, on istim mirnim glasom nastavi kako ih samo 19 posto ima mirovine ostvarene nakon 40 godina radnog staža. Jeli to onda znak da je jest ili nije svjestan svoje laži koju redovito zloporabi? Negdje je najveći baron lažov čuo tu rečenicu i ugradio ju u svoj svakodnevni opis tragikomičnosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Dakle, velika većina postojećih umirovljenika nije niti imala priliku raditi 40 godina, jer bi ih ranije zbog dobi otjerali u mirovinu. Laž prva. Bezbol­na? Nikako. Na njoj se temelji percepcija pohlepnih umirovljenika koji bez (dovoljno) rada tamane dobar dio javnog proračuna.

     Laž druga se nadovezuje na prvu. Takvi umirovljenici koji nisu dovolj­no radili i dovoljno uplatili u mirovinski sustav koštaju proračun dodatnih 17 milijardi kuna, povrh iznosa koji se skupi doprinosima. No, laž je lako dokumentirati istinom, jer od početnog iznosa se treba oduzeti šest mili­jardi tranzicijskog troška za drugi mirovinski stup, pa još šest milijardi za mirovine po posebnim propisima tj. povlaštene mirovine, i eto, jednim mahom ministarske lepeze žderodug se smanjio na samo kojih pet mili­jardi. Bezazlena laž? Ma nikako, jer na svojoj pogrešnoj razmahanoj laži ministar Munchhausen kreira politike i mjere. U kojima će kazniti pohle­pne, zar ne!

     U svakom slučaju, laž uvijek nanosi bol. Kad-tad ispliva na površinu i ujeda upravo onog koji je zabacio udicu. Tako bi bilo u pravoj bajci. No, evo treće laži, izgovorene u tridesetak mikrofona. „A sad mi nećete vje­rovati", naglašava ministar Pinokio, „Hrvatska je najdarežljivije zemlja u svijetu kad je riječ o mirovinama, jer dobijete čak 129 posto više nego što ste uložili za radnoga vijeka", veli i nos mu se ne produlji. Ministar nije pitao one koji znaju, već je povjerovao zato što mu se takva istina sviđa, a potpisuje ju ugledni OECD. Njegova istina znači da hrvatski umirovlje­nici imaju dovoljno, velikodušno i darežljivo, najviše na svijetu. Iako bi mu mozak i logika trebali reći da to nije tako, on dalje zbori svoj refren. Uvjerio je u to i cijelu Vladu, pa i premijera, kao da je on osobno zaslužan za sve naredane „istine" u dokaz svom napornom radu.

     U dječjoj bajci Carla Collodija dječaku Pinokiju zbog laganja je na­rastao nos, a u Strancu Alberta Camusa razmatra se nužnost laganja, jer isključivo govorenje istine može stajati i glave. I ministarskog položaja, valjda. Zato završavam s najbezbolnijom laži tipa „lijepa Vam je frizura, ministre", i dodajem: „ne, nos vam nije narastao". A ako i jest, to Vi sigurno nećete primijetiti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

razvodi starijih osoba

Penzići se razvode - stvarno ili lažno

      Suvremeni način života u mnogo- čemu utječe na svakodnevne na­vike, Različiti trendovi koji su se pojavili u posljednjih desetak godina utječu i na stariju populaciju, koju se inače smatra okrenutom tradicijskim vrijednostima, Jedna od takvih vrijed­nosti je i brak, višestoljetna tekovina koja formalizira čin zajedništva dvije osobe, No, kako je zajedništvo danas poprilično nategnut pojam, a sve užur- baniji način života nagriza međusobno povjerenje, razvodi su u porastu,

    Kada bismo gledali svjetske trendo­ve, aktualne statistike iz Velike Britanije i SAD-a donose zanimljive uzorke, Dok je u SAD-u broj sklopljenih i razvede­nih brakova u konstantnom padu, za­nimljiva je opaska da se u posljednjih 20 godina udvostručio broj razvede­nih osoba starijih od 50 godina, Sličan trend možemo vidjeti i na području Engleske i Walesa, gdje je populacija do 50 godina u posljednjih desetak go­dina postala „vjernija". Kod osoba stari­jih od 60 godina, broj razvoda raste po­lako, ali sigurno, još od 2000, godine, Najčešći razlog razvodima starijih osoba je interesne naravi, npr, kako bi spasili nekretnine od šape socijalne skrbi koja će se iz nje htjeti naplatiti, ili, pak, u SAD-u da bi oba starija partne­ra ostvarila pravo na besplatnu zdrav­stvenu zaštitu Medicaid,

Četiri štura podatka...

Read more...

 

Kakvo usklađivanje mirovina tražimo

Nema za nas, ima za njih

     Pišu nam umirovljenici kako su osramoćeni i poniženi, jer su usklađivanjem mirovina u ožuj­ku dobili pet do petnaest kuna veću mirovinu. Posebno je bijes izazvalo to usklađivanje od 0,94 posto, koje se nekima učinilo na prvi pogled probavljivo, dok nisu saznali da do­dani iznos na mirovinu trebaju podi­jeliti na tri mjeseca, te im je mirovi­na usklađena samo za neki mizeran iznos mjesečno, za kilu kruha ili litru mlijeka, ili tek mjericu jagoda sa štanda.

Pošalji ministru „medeka"...

Read more...

 

Casino ekonomija

Hrvatska u luđačkoj košulji drugog mirovinskog stupa

 Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto svaka mirovinska reforma mora krenuti od reforme drugog stupa? Zato jer to i jest najveći problem mirovin­skog sustava u Hrvatskoj - konačno se u nečemu uvodno slažemo s resornim ministrom Markom Pavićem. No, ministru su fond-menadžeri uredno objasnili kako to znači povećati iz­dvajanja iz prvog javnog mirovinskog stupa s pet na čak 10 posto, pa time zakucati posljednji čavao u lijes mirovinskog sustava. Utopijski je neodrživa ideja da financiranje mirovin­skog sustava kapitalnim pokrićem može doprinijeti razvoju tr­žišta kapitala i gospodarskom rastu, tako da bi korist na koncu imali i umirovljenici.

Grijane kožne fotelje...

Read more...

 

Otvoreno pismo ministru turizma

Umirovljenicima zabranili more

Ministre, spriječite diskriminaciju domaćih starijih turista!

 

     Poznate su vam ljetne ranojutarnje scene s različitih autobusnih stajališta i kolodvora u Zagrebu kad stotine umirovljenika nestrpljivo čekaju svoj autobuse s kojima za 80 do 120 kuna odlaze na jednodnevni izlet i kupanje u najbliže turističke lokacije oko Rijeke. Okupaju se, a ovisno o cijeni, zaustave se i na skromnom ručku. Najpopularniji su Crikvenica i Novi Vinodolski koji su im ove godine pokazali zube, bez srama.

     Jednodnevni izleti su dio turističke ponude, pa tako u suradnji umirovljeničkih udruga i socijalno osjetljivijih autobusnih prijevoznika stariji građani kontinentalnog dijela Hrvatske dobiju rijetku priliku vidjeti i namočiti se u moru. E, nećete više, sad imamo turiste od četiri zvjezdice - poručuje im gradonačelnik Novog Vinodolskog i slični. Naime, uveli su zabranu „istovara" jednodnevnih turista na svojim uvriježenim lokacijama na autobusnim kolodvorima i pobliže plažama, te misle uvesti check-point preko kojeg neće biti dopušteno do­voziti umirovljenike, već će ih se po temperaturama iznad 30 stupnjeva tjerati da marširaju u znojnoj i kolabiranoj koloni po nekoliko kilometara do najbližeg komadića mora. Zar vas nije sram tako ih ponižavati?!

Pobuna umirovljeničkih udruga...

Read more...

Zagreb, 08.06.2018.

ZAHTJEVI UMIROVLJENIČKIH UDRUGA UZ MIROVINSKU REFORMU

      Dvije najveće umirovljeničke udruge, Matica i Sindikat umirovljenika Hrvatske, kao tri temeljna preduvjeta za sveobuhvatnu mirovinsku reformu u RH smatraju sljedeće:

a) transformaciju drugog obveznog mirovinskog stupa u dobrovoljni (čime se rješava i problem dodatka), uz omogućavanje dobrovoljnog prijelaza natrag u prvi stup svim štedišama drugog stupa po njihovoj volji, u dogovorno raspisanom razdoblju te u trenutku umirovljenja. Napominjemo da su dobrovoljni drugi stup odabrale Češka i Slovenija, te s obveznog na dobrovoljni proteklih godina prešle Mađarska, Poljska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska, praktički sve zemlje u okruženju koje su ga, kao i Hrvatska, prinudno prihvatile pod zagovaranjem Svjetske banke; kakvog niti nema u zapadnoeuropskim zemljama. Naglašavamo i to da je prema znanstvenim izračunima tranzicijski trošak prešao ostvarenu dobit za 9,3 milijarde kuna.

b) razdvajanje općih i posebnih mirovina u cijelosti, do individualne razine, kako bi se razdvojili proračuni i politike mirovina stečenih radom i temeljem solidarnosti, te mirovina odnosno dijelova mirovina temeljem posebnih i povlaštenih propisa. Kako je dvojni sustav već nabujao na 175.000 umirovljenika koji terete mirovinski proračun sa 6-7 milijardi kuna godišnje, a objektivne su pretpostavke kako će se taj broj višestruko povećati (branitelji), potrebno je transparentno razdvojiti te dvije kategorije, jer za svaku od njih treba izraditi posebnu reformu....

 

Read more...

 

obavijesti o ovrhama

Baš briga banke za ovršene umirovljenike!

 

     Više od 300.000 građana u Hrvatskoj živi u bloka­di, a dobar dio njih su umirovljenici i starije oso­be. SUH je još 2013. pokrenuo inicijativu o oba­vještavanju umirovljenika o obračunatim ustegama/ ovrhama iz mirovinskih primanja. Trebalo se čekati do 2015. da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kre­ne s tom inicijativom prema bankama.

     Nažalost, i danas, tri godine nakon prvih poteza HZ- MO-a neke banke i dalje sustavno odbijaju obavijestiti svoje klijente umirovljenike o tome tko ih je ovršio i za koliko veliki iznos. Nažalost, to su najveće banke, koji­ma su interesi klijenata daleko iza interesa za profitom.

„Od 24 poslovne banke preko koje se isplaćuju mirovinska primanja, pet banaka nije stavilo na ras­polaganje korisnicima mirovinskih primanja, a svo­jim klijentima, podatke o obračunatim ovrhama iz mirovinskih primanja putem „Obavijesti o ustegama iz mirovinskih primanja". Radi se o sljedećim banka­ma: Raiffeisen Bank d.d.,    Privredna Banka Zagreb d.d., Sberbank d.d., Splitska banka d.d., Partner banka d.d., dok Zagrebačka banka d.d. o ustega­ma na mirovinama obavještava samo klijente koji Obavijesti zaprimaju putem pošte, a ne i one koji Obavijesti zaprimaju elektroničkim putem", stoji u odgovoru HZMO-a na upit Glasa umirovljenika,    Zanimljivo je da su na popisu banaka s najvećom dobiti među prvih 10 smještene ZABA, PBZ, Split­ska banka i Sberbank, što i ne čudi kada bez znanja i pitanja ovršuju „silno bogate" račune naših umirov­ljenika,

     A zašto Sindikat umirovljenika toliko godina in- zistira na uvrštenju podataka o ovrsi u mirovinski „odrezak"? Zato da ne bi dolazilo do dvostrukog pla­ćanja istih računa, što je sve češći slučaj, odnosno do manipulacija u dilovima između ovršitelja i banaka, a sve bez znanja klijenata, Susjeda plati račun za mo­bitel ovrhom, ali naknadno nađe zagubljeni račun i ponovo plati, I nikome ništa!

Milan Dalmacija

 

zbrke po MUP-u

Opet obvezni pregled za vozačku dozvolu? NE!

     Sindikat umirovljenika Hrvatske u dva je navra­ta uspio srušiti odredbu Zakona o prometu na cestama da vozači stariji od 65 godina pri­likom produljenja vozačke dozvole moraju ići na obvezni liječnički pregled kod liječnika medicine rada, No, čini se da neki još uvijek smatraju kako je ova odredba nužna, Naime, 24, svibnja 2018, Pravno savjetovalište Sindikata umirovljenika Hr­vatske nazvao je uzrujani T,P, iz Pule u vezi obavIjanja zdravstvenih pregleda prilikom produljenja vozačke dozvole za starije od 65 godina,

     Ocu T,P.-a je odbijen zahtjev za produljenjem vozačke dozvole u MUP-u Pula, uz obrazloženje da uz zahtjev nije priložio i liječničko uvjerenje o obavljenom zdravstvenom pregledu, T.P. je kao član SUH-a upoznat s borbom koja se uspješno vodi još od 2014, godine protiv diskriminacije sta­rijih osoba temeljem dobi, što je SUH uspio sprije­čiti u dva navrata,

     Pravnik je uputio T.P. na Pravilnik o zdravstvenim preglrdima vozača i kandidata za vozaće, urednič­ki pročišćeni tekst, „Narodne novine", broj 137/15 i 137/17 u kojem je vidljio da u članku 6, stavku(2) „zdravstveni pregledi vozača koji upravljaju vozili­ma B kategorije obavljaju se prilikom produljenja vozačke dozvole, samo ako je takva obveza zdrav­stvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjere­njem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana".

     Ta važeća pravila u telefonskom razgovoru po­tvrdio je i MUP u Zagrebu te su kazali da MUP Pula nema razloga prilikom produljenja vozačke do­zvole tražiti potvrde o obavljenom zdravstvenom pregledu vozača kojima prethodno nije utvrđena takva obveza prilikom izdavanja same vozačke do­zvole,

Nije problem što je takav postupak MUP-a Pule stvorio zbrku, već je što je nezakonit i do sada je vjerojatno brojnim starijim vozačima stvorio ne­zakonite troškove, Može se razumjeti da su zbrku stvorile česte promjene zakona pod pritiskom lo­bija medicine rada, kojima je pro forma zdravstve­ni pregled prigodom produljenja vozačke dozvole za starije osobe po cijeni od 450 kuna - lijep izvor prihoda, Na svu sreću zakonodavac je prihvatio kao razložno rješenje da izabrani liječnik primarne zaštite daleko bolje poznaje stanje zdravlja, bole­sti i terapiju pacijenta, nego što to može neki ne­poznati liječnik medicine rada,

T.P. je upućen da prijavi MUP Pula ako ne po­stupi sukladno važećim propisima Republike Hr­vatske.

 

oecd: zabunom dodali sto posto

Hrvatska ima najdarežljivije mirovine na svijetu!?

 

     Vrli ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić, prije mjesec dana je počeo samo­uvjereno skakutati od skupa do sku­pa i svima govoriti kako je hrvatski mirovinski sustav najdarežljiviji na svijetu. Da, dobro ste čuli: na svije­tu! I to tako da umirovljenik„izvuče" kroz mirovine 133 posto više nego što je uložio kroz doprinose.

Vjerojatno je u tu papazjaniju uvjerio i premijera, te ostale člano­ve Vlade, što mu stavlja ogromnu širinu djelovanja za predstojeću mi­rovinsku reformu. Često spominje i svoju baku koja ima 90 godina i već je 40 godina u mirovini, kao znan­stveni dokaz svojih netočnih teza.

     Otkuda ministru takva priča, kad svatko zna izračunati koliko je po­sto doprinosa uplatio i za koliko go­dina života u mirovini mu to može dostajati za preživljavanje. Od toga prežive prosječno 20 godina (s trendom opadanja), a nepotrošeni ostatak se troši u unutargeneracijskoj solidarnosti. Neki njegov dični suradnik je pročitao na linku     Svjet­skog ekonomskog foruma sljedeće: „Umirovljenici u Nizozemskoj, Tur­skoj i Hrvatskoj primaju više od 100 posto od svoje radničke plaće kad odu u mirovinu. Nizozemski i Turski penzioneri dobivaju 101 odnosno 102 posto (od svoje prethodne pla­će), ali hrvatski primaju velikoduš­nih 129 posto."

     To je izračun prema podacima OECD-a koji je analizirao podatke iz svojih 35 zemalja članica i nekih drugih zemalja. I tako je ta „neka druga zemlja", Hrvatska, postala hit, ali samo zabunom. Točan je podatak da je riječ o relativnom udjelu prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći, a to u Hr­vatskoj iznosi 29 posto, a ne 129 posto, kako navodi OECD. Odmah smo digli buku, kontaktirali naj­stručnije osobe iz Hrvatskog za­voda za mirovinskog osiguranje, ali i nekolicinu najuglednijih struč­njaka i znanstvenika za mirovinski sustav, i dobili potvrdu da je riječ upravo o tome: na temelju nebu­loznih podataka koji su pristigli iz Hrvatske ili iz Svjetske banke o Hr­vatskoj, OECD se zabunio samo za - sto posto!

     SUH je odmah uputio službeni upit čelnicima WEF-a i upozorio na ogromnu grešku, koja osobito u ovom trenutku kad kreće mirovin­ska reforma, predstavlja ozbiljan problem u percepciji potrebnih politika i mjera. Naglašeno im je kako je više od 52 posto mirovina u Hrvatskoj ispod državne linije siro­maštva, a svaki treći građanin stari­ji od 65 godina je u zoni rizika od siromaštva, te da je istina upravo suprotna, zajedno s Velikom Brita­nijom, Hrvatske je na sramotnom dnu ljestvice sa 29 posto.

     Kako nije objavljena ispravka, niti je stiglo očitovanje, SUH je sada uputio službeni prigovor na netoč­ne podatke oEcD-u zahtijevaju­ći javnu objavu točnih podataka. OECD će valjda odgovoriti, ili će se zatražiti pojašnjenje preko FERPA/ Europske federacije za umirovlje­nike i starije osobe. Ako i jesmo na Zapadnom Balkanu, valjda za­služujemo ravnopravni „statistički tretman". No, najveći je problem što nam mirovinsku reformu vodi osoba koja je povjerovala OECD-u, jer ako oni kažu da imamo najdare­žljivije mirovine na svijetu, onda ih i ne treba povećavati, zar ne?

Jasna A. Petrović

 

Kako utažiti žeđ?

U vodi je spas

     Ovih dana žedna usta traže mnogo tekućine, što nije čudno, jer u to­plim danima naš organizam gubi mnogo više tekućine nego obično. Kako bi se tjelesne funkcije odvijale normalno, izgubljena tekućina mora se nadoknadi­ti. Odrasle osobe, u uobičajenim uvjeti­ma, svaki dan izgube do 2,5 litre vode, uglavnom kroz mokraću, znojenjem, disanjem i stolicom. Premda djelomič­no nadoknađujemo tekućinu i pomoću hrane koja ju sadrži, najveći dio potreba podmirujemo raznim napicima.

     Uz zrak, voda je najpotrebniji ele­ment za preživljavanje. Čak 60 do 70 posto mase normalne odrasle osobe je voda. Bez hrane možemo biti gotovo dva mjeseca, ali bez vode samo nekoli­ko dana. Ipak, većina ljudi nije dovoljno upoznata s time koliko bi vode trebalo piti, pa mnogi žive dehidrirani. Zapravo, sva druga pića i pijemo zbog potrebe za vodom, a ona je najjeftinije piče, ne sadr­ži kalorije i nije toksična. Ovisno o tome odakle potječe, ima u sebi i korisne male količine joda, fluora i bakra. Budući da nijedna druga hrana ili piče nije toliko važna za ispravno funkcioniranje ljud­skog organizma, svaka osoba koja želi živjeti zdrav život mora uložiti napor da svaki dan tijelu osigura potrebnu količi­nu ovog pića.

Voda kao eliksir života...

Read more...

 

SUH-ovci na Tjednu udruga

      U organizaciji Grada Zagreba već se 18. godinu za- redom održao Tjedan udruga. Od 5. do 7. lipnja u vremenu od 10 do 17 sati na Zrinjevcu udruge su upoznale građane metropole sa svojim radom i progra­mima koje provode. To je učinilo i Povjereništvo SUH-a Zagreb. Članovi podružnica Podsljeme, Studentski Grad, Pešćenica i Kraš su predstavili svoje rukotvorine, plesna i poetska umijeća, a okupljene je zabavio i pjevač Zvonko Sruk.

     Interes starije populacije bio je dobar, što je pohval­no, jer u Zagrebu djeluje više od 12.000 udruga na koje se iz gradskog proračuna godišnje izdvaja 1,6 milijardi kuna. Kad institucije zakažu, u pomoć priskaču udruge, a SUH je predstavio rad svog Pravnog i Psihološkog sa­vjetovališta.

Vesna Bečić

 

Zagreb: Dani otvorenih vrata

     U Radničkom domu na Krešimirovu trgu Povjereništvo SUH-a Zagreb je 24. i 25. svibnja organiziralo Dane otvo­renih vrata udruga. Događaj je bio pod pokroviteljstvom Ureda za udruge Vlade RH.

Nekoliko desetaka zainteresiranih posjetilo je dvoranu 226, gdje su se upoznali s radom zagrebačkih podružnica, Povjere­ništva, ali i SUH-a u cjelini. SUH-ovci iz Donje i Gornje Dubrave, te Pešćenice su prikazali svoje rukotvorine, te pojasnili aktivno­sti unutar svojih podružnica.

     Na panoima je bio prikazan rad besplatnog Pravnog i Psiho­loškog savjetovališta, ali i Glas umirovljenika, te pogodnosti za članove kod naših ugovornih partnera. Prikazani su i filmovi Za­ustavimo zloupotrebu starijih osoba i 25 godina borbe za prava starijih osoba.

     Sve ovo je organizirano s ciljem upoznavanja starijih osoba s radom SUH-a, te nastojanjima za poboljšanjem njihovih prava.

     Sudeći prema interesu, postoje oni koji bi htjeli poboljšati svoja prava, ali i aktivno sudjelovati u njihovu ostvarivanju.

Milan Dalmacija

 

Sajam „Pravo doba"

Linijski ples i Bećarac Penkalac oduševili

     Četvrti po redu sajam „Pravo doba - Sajam za 50+ generacije" održan je na Zagrebačkom velesajmu od 17. do 19. svibnja 2018. u organizaciji Zagre­bačkog velesajma, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Zaklade Zajednički put. Lječilišta, topli­ce, poliklinike, domovi za starije osobe, tvrtke s pomagalima i mnoge druge prezentirale su svoje usluge i nudile pogodnosti, a bogat stručni i popratni program se sastojao od niza radionica, predavanja, prezentacija, kviza, modne revije i drugih atraktivnih sadržaja.

     Povjereništvo SUH-a Zagreb se na sajmu predstavilo sa svojih pet podruž­nica (Podsljeme, Donja Dubrava, Pešće- nica, Studentski grad, Kraš), kojima se pridružila i Udruga SUH Samobor.

     Prvog dana sajma predstavile su se podružnice Pešćenica i Studentski grad sa svojim ručnim radovima - nakitom, decoupageom, ručnim radovima u teh­nici quilling, ručno izrađenim lepezama, cvjetovima od vrećica za smeće i lepti­rima, koji su se mogli kupiti na štandu. Drugi dan su obilježile podružnice Pod- sljeme i Donja    Dubrava sa izrađenim predmetima od drva, cvjetnim aran­žmanima, nakitom i drugim ukrasima. Samoborci su trećega dana sa svojim sponzorima na degustaciji ponudili ko­lače, peciva, nareske i pića.

      Na glavnoj pozornici u sklopu kultur- no-umjetničkog programa, nastupale su članice podružnice Studentski grad i otplesale „Linijski ples", te izazvale ova­cije publike. Članice podružnice Kraš također su imale izvrstan nastup u dvi­je točke. Jedna je recital njihove članice Ljiljane Marković, a drugu su izvele umi­rovljenice „Trios bez kintos" (u sastavu Ankica Šoštarić, Irena Ozmec i Ljubica Marić) koje su otpjevale „Bećarac Pen­kalac", a Ankica Šoštarić je pročitala di­jelove svoje knjige „300 dana u Domu umirovljenika".

Vesna Bečić

 

ovjera ugovora o doživotnom uzdržavanju

Čekati na sudu ili (pre)platiti kod bilježnika

     Starije osobe često potpisuju ugovore o uzdržavanju na­dajući se poboljšanju kvalitete svog života i mogućnosti da uz tuđu pomoć lakše obavljaju svakodnevne aktivno­sti. No, da bi takvi ugovori bili valjani, odnosno da bi se mogle primijeniti odredbe iz ugovora, potrebno ga je prvo ovjeriti kod javnog bilježnika ili na sudu. I to može činiti ogromnu ra­zliku.

     Zakon o obveznim odnosima, člankom 580. stavkom 1. propisuje formu kako ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen da bi bio valjan. Uz pisani oblik traži se ispunjenje i druge pretpostavke za valjanost, a to je ovjera od suca nadležnog suda ili solemnizacija po javnom bilježniku, te kao druga mogućnost, sastavljanje ugovora u obliku javnobiIježničkog akta.

     Zanimljivo je da u slučajevima sklapanja ugovora o doži­votnom uzdržavanju, ugovaratelji najmanje koriste moguć­nost ovjere ugovora od strane suda, koja je najjeftinija opcija za zainteresirane. Naime, za sudsku ovjeru takvog ugovora plaća se pristojba u iznosu od 500 kuna, te još dodatnih 100 kuna za prijedlog ovjere.      Dodatna prednost kod sudske ovje­re ugovora ili prilikom sastavljanja ugovora u obliku javnobiIježničkog akta jest to što ovlaštena osoba ugovarateljima čita ugovor i upozorava ih na njegove posljedice. Jedini nedosta­tak ovjere ugovora kod nadležnog suca je duljina trajanja tog postupka, koji u pravilu nije kraći od 6 mjeseci, što može do­vesti do odustajanja od ugovora, pa i od samog uzdržavanja.

     Iznos za solemnizaciju gotovog ugovora kod javnog bi­lježnika ili odvjetnika se određuje prema vrijednosti predme­ta pravnog posla. Ako vrijednost nekretnine iznosi, primjeri­ce, 750.000 kuna, onda je iznos za solemnizaciju 2.650 kuna.

Iznos za sastavljanje ugovora u obliku javnobilježničkog akta također se računa prema vrijednosti pravnoga posla i u pravilu je dvostruko veći od iznosa za solemnizaciju. Također, javni bilježnik je kod solemnizacije dužan upozoriti na even­tualne propuste pri sastavljanju ugovora, kao i o razlici izme­đu ugovora o doživotnom i o dosmrtnom uzdržavanju.

     Tako kod javnog bilježnika uzdržavatelji odmah po dola­sku u ured izađu s obavljenim poslom, ali olakšani za iznos od nekoliko tisuća kuna. Problem leži u tome što uzdržavatelji često ni nemaju toliko novca, pa ga „posuđuju" od primatelja uzdržavanja ili ga, u slučaju ugovora o dosmrtnom uzdrža­vanju, nadoknađuju putem imovine koja je navedena u tom ugovoru.

SUH smatra da razlika u vrijednosti postupka ovjere ugo­vora o uzdržavanju nije poštena, te ide isključivo u korist jav- no-bilježničkog lobija. Uz to se traži obavezno isticanje pred­nosti i nedostataka potpisivanja i ovjeravanja takvih ugovora....

 

Read more...

Aktualno arhiva