UVODNA RIJEČ

Pilote, cepelin ti gori

Piše: Jasna A. Petrović

     Za razliku od njemačkog cepelina Hindenburga, hrvatski komercijalni putnički cepelin još uvijek lebdi i nije se još zapalio zbog sudara s nakupinom vodika, što bi dovelo do potpune eksplozije. Dakako da postoje razlike, jer od uku­pno stotinu članova posade i putnika poginulo ih je te davne 1937. godine čak 36-tero odnosno 36 posto.

     Hrvata u Hrvatskoj još uvijek živi oko 90 posto od onih koji su izbornim rezultatom prije tri godine ukrcani u Plenko- vićev cepelin. Padobranima su iskočili mladi koji sada žive di­ljem Europe, a sve veći broj starijih se samoubio ili preminuo poglavito od siromaštva i uneređenoga zdravstva.

     I umjesto da naš glavni pilot promisli kako ljude učiniti sretnima u njihovom domu, on im s jedne strane daje po­vlaštene karte za odlazak, a s druge povlaštene mirovine za ostanak. I cepelin dalje lijepo plovi.

     Pilot, zajedno s poslodavcima, plače na javnim skupovi­ma kako je premalo radnika, pa će ih sada uvoziti čak iz Fi­lipina, a umirovljenicima docira kako su, sram ih bilo, „otišli u mirovinu sa samo 30 godina radnog staža", pa zato imaju nisku mirovinu kakvu i zaslužuju. U Njemačkoj, tvrdi hrvatski pilot, u mirovinu se ide tek sa 38 godina staža. Pitamo Plen- kovića da li pozna Ivana Šalkovića iz sela Bukvika u Slavoniji? Eto čovjek dobio 460 eura mirovine, polovicu za tri godine rada u Njemačkoj, a polovicu za 30 godina rada u Hrvatskoj. Što se tu ima reći?!

     Hajdemo s pilotom na popravni ispit da nam ne sunovrati ovaj hrvatski cepelin! Prvo, netočno je da se u Hrvatskoj ide u mirovinu sa 30 godina staža, već, ako odbijemo one po po­vlaštenim propisima, u starosnu mirovinu se ide sa 34,2 godi­ne staža, što je približno europskom prosjeku od 35,9 posto (Eurostat). Netočno je da se u mirovinu ide s prosječno 60 godina, već se ide sa 62,6 godina. I, da ne bi ispalo da se sva­đamo za sitnice, što je godina sim, godina tam, naš pilot mora napraviti strategiju leta na temelju točnih podataka o broju i vrsti putnika, a onda i politike i mjere za konkretne ljude.

     Ako ćemo odokativno, finski se glavni pilot vozi na posao na biciklu, a hrvatski na stranački skup u Finsku vladinim avi­onom. Hrvatski nema pojma da mu je narod gladan i da 98 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne plaće. I ne zna da su razvili snažnu hobističku aktivnost kolekcioni- ranja plastičnih boca ili misli da to ne spada u njegovu inte­resnu rubriku, dok se finski dnevno ispozdravlja sa stotinjak građana dok biciklira.

     I tako je to s letećim plovilima. Ovise o čvrstoći konstruk­cije, broju putnika i vještini pilota. I božjoj volji. U duhu blag­dana, Isuse, spasi svoje siromašne putnike hrvatskog cepeli- na, spasi one koji su ga izgradili, spasi one koji su ga obranili - radom, znojem, krvlju i suzama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NAJNIŽE MIROVINE

Tri lipe za sat rada?

Piše: Jasna A. Petrović

     Ovo je priča samo za vas, priča o najnižim mirovinama i o onima koji od njih ne mogu preživjeti. Želimo je ispričati u ime udruge Sindi­kat umirovljenika Hrvatske koja uporno traži da se u Hrvatsku vrati zajamčena minimalna mirovina, kako bi se stavila barem jedna barijera rastućem siromaš­tvu starijih osoba.

Udri po najslabijima

      Gledajte kako je to bilo. Hrvatska je prema Zakonu o mirovinskom osigu­ranju do 31.12.1998. imala uobičajeni model univerzalne minimalne mirovi­ne i ona je funkcionirala kao primjeren zaklon za siromašne. Danas je preostalo 13.064 korisnika minimalne mirovine prema starom zakonu, a njihova pro­sječna minimalna mirovina iznosi 2.760 kuna (370 eura). S obzirom na to da hrvatska linija siromaštva iznosi 2.321 kunu (312 eura), to znači da je prosječna minimalna mirovina za 16 posto veća od ruba pada u bijedu, pa je time do­nekle dostatna za preživljavanje. Takva minimalna mirovina bi i ostala da nije bilo mirovinske reforme kojom je tadaš­nji HDZ-ov ministar rada i mirovinskog sustava Joso Škara htio uštedjeti na naj­ranjivijima i najsiromašnijima...

Read more...

 

BOGATSTVO U MIROVINI

Jesu li visoke mirovine - previsoke?

Piše: Milan Dalmacija

 

     Je li pravedno kad netko ima miro­vinu od 2.000 kuna, a drugi četiri puta veću - od 8.000 kuna? Kakva je to zemlja u kojoj 173.763 umirov­ljenika ima mirovine niže od 1.000 kuna, a 174.935 umirovljenika po posebnim propisima (takozvani po­vlašteni umirovljenici) ima prosječnu mirovinu gotovo peterostruko višu? Socijalne nejednakosti među stariji­ma postaju alarmantne.

     Zanimljivi su podaci o primate­ljima najviših mirovina. Prema Sta­tističkim podacima HZMO-a iz listo­pada 2018., najviše su mirovine one iznad 8.000 kuna. Naravno, ne posto­je podaci o ukupno najvišoj mirovini, kao niti imena onih koji je primaju, iako je moguće zaključiti da su u tom paketu političari i njihove udovice, generali i poneki bivši direktor. Ipak, vrijedi pogledati na koji način su ta­kve mirovine stečene....

Read more...

 

SAGA O VOZAČKIM DOZVOLAMA ZA STARIJE OD 65

Medicina rada ponovno napada

      Trebaju li stariji ljudi voziti? Oko ovog pitanja se stva­raju oštre polemike još od prvog uzleta automo­bilske industrije, koji se dogodio prije otprilike 100 godina. U Hrvatskoj se to pitanje svodi na kriterij zdravlja starijih osoba, a samim time i prava na produljenje vo­začkih dozvola. Iako će mnogi naši umirovljenici reći kako rijetko ili gotovo uopće ne voze, jer se ne osjećaju više to­liko sigurno za volanom, 282.045 ljudi starije dobi (prema statistici MUP-a za 2017.) ne može bez automobila. A za njih vlast, po četvrti puta u četiri godine, sprema neugod­no iznenađenje u obliku obveznog plaćenog liječničkog pregleda prilikom produljenja vozačke dozvole.

     Jedna je to od predloženih mjera izmjena i dopuna Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je predviđen Planom zakono­davnih aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova u 2019. godini. No, iako je donošenje tog zakona na rasporedu tek u trećem kvartalu sljedeće godine, već sad prometni stručnjaci, liječnici i političari lobiraju za to. I pri tom ma­sno lažu.

Iako se ovih dana u javnosti puno glasnije moglo čuti o strožem kažnjavanju nesavjesnih vozača, trebamo se upitati što to znači za starije osobe, kojima je automobil često i jedini način da, primjerice, odu na tržnicu, kod li­ječnika ili pak do prvog bankomata ili pošte po mirovinu....

Read more...

 

IZGLASANA MIROVINSKA REFORMA

     Zakon o mirovinskom osiguranju je na saborskoj sjednici 7. prosinca 2018. izglasan sa 77 glasova za i jednim gla­som protiv. Pokušaj oporbenih stranaka da sruše kvorum zahtjevima za stalnim stankama nije uspio. Očekivano, paket mirovinskih zakona je prošao, a svi amandmani oporbe su od­bijeni. Nakon dva čitanja prijedloga mirovinskih zakona posve je jasno kako političari i dalje sustavno ignoriraju siromaštvo.

     Tijek mirovinske reforme, od početka rada radne skupine za ZOMO 28. svibnja, ipak je urodio kvalitetnim pomacima i promjenama prvotne verzije. Tako u konačnom tekstu ima nekih novih prava i poboljšica. Primjerice, svi koji su koristi­li rodiljni ili roditeljski dopust i idu u mirovinu od 1. siječnja 2019., dobiti će dodatno po šest mjeseci staža po djetetu. To će za jedno dijete navodno povećati mirovine za prosječno dva posto. U mirovinu će se sa 67 godina odlaziti od 2033. (a ne od 2030. kakav je bio prvi prijedlog), a linearna penalizacija za prijevremeno umirovljenje je smanjena s 0,34 na 0,30 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno za pet godina na najviše 18 posto, umjesto dosad predlaganih 20,4 posto.

     Vladajući su odlučili i povećati najniže mirovine od 1. srp­nja 2019. za 3,13 posto, a obvezni mirovinski fondovi će moći ulagati u start-upove, mala i srednja poduzeća, u infrastruktur­ne projekte. Smanjuje se naknada za upravljane fondovima, menadžeri će dobiti manje, a umirovljenicima će ostati više sredstava za mirovine. Osobito je značajno što će se radnicima s mirovinama nižima od prosječne omogućiti da u trenutku umirovljenja mogu prijeći u prvi mirovinski stup kako bi ostva­rili višu mirovinu, no iz dva stupa. Umirovljenici će pak za osta­nak u drugom stupu dobiti svojevrsnu nagradu, odnosno da pod posebnim uvjetima podignu 15 posto mirovinske štednje....

Read more...

 

Kako doći do kredita?

Krediti za starije osobe: „Specijalizirane" visoke rate

     Banke koje posluju u Hrvatskoj ne mogu se baš pohvaliti ponudom kredita za starije osobe, iako ima banaka koje reklamiraju kredite specijalno namijenjene umirovljeni­cima. I takvi prilagođeni krediti za stariju populaciju nedostupni su ve­ćini, jer su uvjeti dosta nepovoljni, s kratkim rokovima otplate i visokim kamatama, pa su otplatne rate pre­visoke i rijetko tko ih može izdržati, a da mu ne bude ugrožen osnovni životni standard.

     I ti povoljniji krediti za starije osobe oglašavaju se samo na in- ternetskim stranicama banaka i za­htjev za kredit se najčešće upućuje elektronski, što je dostupno malom broju starije populacije. Banke nisu spremne na iskorak u svome marketingu da svojim klijentima starije dobi ciljano nude kredite na kućnu adresu i da ih pozovu na savjetovanje u svoju poslovnicu, kao što je to učestala praksa u zemljama Zapadne Europe.

     Od početka studenog na web stranicama Narodne banke Hrvatske dostupne su sve relevantne informacije o naknada­ma za platne usluge po svim bankama u RH...

Read more...

 

KAKO SE GRIJATI ZIMI?

Kada ti je nogama hladno, stavi kapu na glavu

     Premda je vrijeme hirovito, ipak je zima i svatko od nas može se, zbog neopreza ili nesretnog slučaja, naći u okruženju opasno niskih temperatu­ra. Takve situacije dovode do hipoter- mije - sniženja tjelesne temperature.

     Temperatura ruku i stopala može pasti do 4,5 stupnja ispod normale, bez trajnih oštećenja za čovjekov orga­nizam. Međutim, relativno mali pad u unutarnjoj temperaturi tijela ubija čo­vjeka, bez razlike je li se našao u vodi, u kući bez grijanja ili u autu bez benzina. Možete preživjeti tri tjedna bez hrane, oko tri dana bez vode, ali bez topline ste sretni ako preživite tri sata...

Read more...

 

8. REGIONALNA KONFERENCIJA SINDIKATA UMIROVLJENIKA

Minimalnom mirovinom protiv siromaštva!

     Već osmu godinu najveći talijanski sindikat umirovljeni­ka SPI-CGIL, organizacija s tri milijuna članova, posve­ćen je cilju jačanja sindikata umirovljenika u regiji. Tako e 2017. godine u Zagrebu održana 7. Regionalna konferenci- a„Umirovljenici za socijalnu Europu", u čijem su radu sudjelo- /ali predstavnici iz deset zemalja. I ove godine se u Ljubljani Z1.11.2018. okupilo desetak predstavnika iz sedam zemalja u egiji na temu minimalne mirovine.

     Nakon kvalitetne prezentacije domaćina, slijedila su izla­ganja predstavnika dvaju sindikata umirovljenika iz Bosne i Hercegovine (SPBIH i sPrS), jednog iz Hrvatske (SUH), dva iz Srbije (USPS i SPS Nezavisnost), jednog iz Makedonije (KSS- SP), dva iz Slovenije (SUS i KSS90) te talijanskog SPI-CGIL-a. Na kraju 8. Konferencije usvojena je zajednička izjava, koju će svi sudionici uputiti svojim vladama...

Read more...

 

NEVIDLJIVA TEMA RODNE NEJEDNAKOSTI

Predstavljen EU projekt koji istražuje rodni jaz u mirovinama i plaćama koji vodi pojačanom osiromašivanju žena

     U Hrvatskom saboru je u organizaci­ji Pravobraniteljice za ravnoprav­nost spolova 6. studenog 2018. predstavljen novi EU projekt "Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovi­ne - Širenje opsega implementacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj".

     Događanje je otvorila pravobra- niteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, koja se ukratko osvr­nula na trenutačnu situaciju vezanu uz jaz u plaćama i jaz u mirovinama između žena i muškaraca te pred­stavila ciljeve projekta, projektne partnere, podržavajuće institucije, vrijednost i trajanje projekta te glav­ne aktivnosti i očekivane rezultate. Naglasila je da u Europskoj uniji žene zarađuju 16,2 posto manje od muškara­ca, a u Republici Hrvatskoj oko 11 posto. Uzroci nejednakih plaća su višestruki, a uključuju činjenicu da žene češće rade u nepunom radnom vremenu, u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredo­vanju suočavaju sa „staklenim stropom" te da češće moraju preuzimati odgovor­nost za obiteljske i kućanske obveze...

Read more...

 

NEJEDNAKA DOSTUPNOST ZDRAVSTVENE SKRBI

     Jedan od najvećih problema hrvat­skog umirovljenika jest zdravstve­na skrb. Ako ne spominjemo vrlo niske prihodovne cenzuse za ostvari­vanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje (po cenzusu još iz 2004. godine - 1.516,32 kune za člana kućanstva i 1.939,39 kuna za samca), problema u zdravstvenom su­stavu ima pregršt. Sindikat umirovljeni­ka Hrvatske već godinama upozorava na nejednaku dostupnost zdravstvene skrbi, pogotovo za starije ljude, a nova analiza našeg zdravstvenog sustava u sklopu Mreže europske socijalne politi­ke ide tome u prilog.

     Tako su autori Tematskog izvješća o nejednakostima u pristupu zdrav­stvenoj skrbi, koje je u svibnju 2018. izrađeno za potrebe Europske komisije, Paul Stubbs i Siniša Zrinščak, secirali zdravstveni sustav i otkrili poprilične mane u dostupnosti zdravstvene skrbi u Hrvatskoj, naročito spram nekih druš­tvenih skupina. Najugroženije skupine po dostupnosti zdravstvene skrbi su starije osobe, ljudi koji žive na otocima i u ruralnim predjelima, žene, siromašni, slabije obrazovani i Romi...

Read more...

 

Radionica o pravima potrošača

     Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević održala je 15. studenog u Rad­ničkom domu u Zagrebu radionicu o pravima potrošača. Nakon uvoda o po­trošačkim pravima, Knežević je uputila zainteresirane u to što trebaju učiniti u trgovini, prilikom povrata ili zamjene proizvoda, otvaranja paketa, sklapanja i raskidanja raznih ugovora, plaćanja režija, ovrhe i u mnogim drugim nez­godnim situacijama u kojima se potro­šači gotovo svakodnevno nalaze.

     Četrdesetak SUH-ovaca je pri­sustvovalo radionici, a mnogi su iskazali i interes za organiziranjem sličnih tematskih skupova u svojim podružnicama na području Zagre­ba. Stoga nema sumnje kako će umirovljenici pažljivo upijati znanje, a informiranost o potrošačkim pra­vima barem malo povećati. Naime, Hrvatska je na predzadnjem mjestu u Europskoj uniji po informiranosti potrošača, stoga su ove radionice svakako važne.

 

 

8. KONGRES SSSH

Novosel i dalje predsjednik

     Predstavnici svih sindikata udru­ženih u SSSH okupili su se na 8. Kongresu koji se u Opatiji odr­žavao od 22. do 24. studenog 2018. Na kongresu je Mladen Novosel ponovno izabran za predsjednika SSSH, izabrana je i nova Statutar- na komisija te     Nadzorni odbor, s mandatom do 2022. godine. U no­vom sazivu Vijeća SSSH predstavnik SUH-a bit će Zlatko Hržić.

     Predstavljen je i koncept„Rad po mjeri čovjeka", koji u svim dimenzi­jama kvalitete radnoga mjesta vodi računa o dobrobiti radnika te demo­kratičnoj organizaciji svijeta rada i radne okoline. Na tome tragu, Kon­gres je donio i Deklaraciju o četvrtoj industrijskoj revoluciji i radu po mje­ri čovjeka u budućnosti, Deklaraciju o razvoju industrijskih odnosa, De­klaraciju o sindikalnim integracija­ma i Deklaraciju o položaju mladih na radnom mjestu i u sindikatu.

 

KAKO PREPOZNATI PREDATORA

Nikada nemojte potpisati dosmrtni ugovor

     Sindikat umirovljenika Hrvatske se već pola desetljeća zalaže za ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržava­nju. Činjenica da se ugovori o uzdržavanju iznimno rijetko sklapaju iz humanih pobuda, već gotovo isključivo iz materijalnog interesa koji uzdržavatelj misli realizirati na osnovi takvog ugovora, stvara dodatan teret na oslablje­nim leđima prosječnog umirovljenika, koji se nada pomoći svojih bližnjih.

     U nekoliko je navrata SUH poslao inicijativu za izmjena­ma i dopunama Zakona o obveznom osiguranju u dijelu koji se bavi ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdrža­vanju. Ministarstvo pravosuđa, koje je nadležno za proved­bu i donošenje tog zakona, nije niti jednom poslalo poruku da su barem zaprimili inicijativu, a kamoli da planiraju ne­što poduzeti....

Read more...

 

Mrežna stranica Najmudriji.hr za Zagrepčane koji vole nove tehnologije

 

     Naši najstariji već su aktivni u digitalnom svijetu, i to mnogo više nego što možemo i zamisliti. Iako ne postoje oz­biljnija istraživanja, pa onda ni podaci o korištenju mrežnih stranica i društvenih mreža među pripadnicima treće dobi u Hrvatskoj, to možemo zaključiti na temelju sličnih istraži­vanja izvan naših granica. Upravo je zbog toga Grad Zagreb odlučio pokrenuti mrežnu stranicu Najmudriji.hr i tako u virtualni svijet uvesti još jedan sadržaj - za naše najstarije.

Najmudriji.hr zamišljen je kao jedinstveno mjesto infor­miranja Zagrepčana starijih od 65 godina i svih onih kojima su važne teme u vezi sa starijim sugrađanima. Stranica je predstavljena na jednoj od prepoznatljivijih zagrebačkih ma­nifestacija - Gerontološkom tulumu, na kojem su sudionici mogli doznati sve detalje o njezinu sadržaju....

Read more...

 

Akcija SUH-a pred Saborom

U 6 KORAKA DO ZAUSTAVLJANJA SIROMAŠTVA

      Aktivisti Sindikata umirovljenika Hrvatske su 4. prosinca 2018. ispred Sabora organizirali akciju dijeljenja letaka s umirovljeničkim zahtjevima. Bila je to uvertira u drugo čitanje paketa zakona u mirovinskoj reformi. Tako su saborski zastupnici i članovi Vlade, na čelu s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem, dobili na uvid šest potrebnih mjera koje bi spasile sadašnje i buduće umirovljenike od siromaštva. To su ujedno i prijedlozi, koje je SUH uputio prije glasanja o mirovinskoj reformi, u nadi da će barem dio njih biti prihvaćen.

     SUH je tako, po tko zna koji put, zatražio uvođenje modela usklađivanja mirovina po 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, uvođenje zajamčene minimalne mirovine, državne naknade za starije osobe i novog modela obiteljske mirovine te dostavu mirovina poštom i omogućavanje jednakih uvjeta za rad uz mirovinu svim kategorijama umirovljenika.

     Nakon akcije, dio SUH-ovaca je prisustvovao drugom čitanju paketa umirovljeničkih zakona, a ovisno o tome što će se izglasati, SUH će planirati daljnje djelovanje.

 

Aktualno arhiva