UVODNA RIJEČ

Potemkinova sela na Pavićev način

Piše: Jasna A. Petrović

     Sigurno znate što su Potemkinova sela? To je metafora nazvana po ruskom vojskovođi i knezu Grigoriju Potemkinu, koji je kao namjesnik novoosvojenih krajeva (Krim i priobalje Crnog mora) po opustjelim stepama juž­ne Rusije dao sagraditi, pored puta kojim se trebala kretati carica Katarina II. sa svojom pratnjom, lažna sela (kulise), s lažnim seljacima (manekenima), lažnim pastirima i lažnim stadima (koja su premještana po potrebi). Time je obmanuo caricu Katarinu II., koju je oduševila lažna slika brze i uspješ­ne obnove kojom je rukovodio Potemkin.

     Naš Potemkin mirovinske reforme Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, ima obje stvari potrebne da bi se uspjelo u životu: neznanje i samopouzdanje. Prepun vi­talnosti ophodi sve moguće skupove i novinare, te naglaša­va kako Hrvatska ima najdarežljiviji mirovinski sustav - na svijetu.

     Ministar koji je po struci meteorolog i oceanograf, sa­znao je kako je WTF (Svjetski trgovinski forum) objavio popis zemalja u kojima umirovljenici dobivaju više od sto posto radničke plaće. A na čelu popisa su Hrvatska i Nizozemska. I umjesto da ministar nazove kojeg uglednog stručnjaka iz redova HZMO-a, što smo mi učinili; ili dva-tri ugledna znan­stvenika za mirovinski i socijalni sustav, poput dr. Vladimira Puljiza ili dr. Antu Škembera, koje smo također kontaktirali, odmah bi saznao kako je došlo do ozbiljne zabune, te da je hrvatski mirovinski upravo suprotno - najškrtiji na svijetu, zajedno s britanskim.

     Je li moguće da nije došlo do zabune, nego da pohle­pni hrvatski umirovljenici gule državu sa čak 29 posto ve­ćom mirovinom od (svoje) plaće? Nije moguće. To i najveći laik zna izračunati na prste. O tome najbolje svjedoči omjer uplata u mirovinski fond i isplata mirovina na primjeru umi­rovljenika s 40 godina mirovinskog staža. Naime, muškarac s prosječnom hrvatskom plaćom (6.000 kuna) u 40 godina staža uplati oko 740.000 kuna mirovinskog doprinosa, a na­kon što po sadašnjim pravilima ode sa 65 godina u mirovinu te doživi prosječnih 74,4 godine života s mirovinom od 50 posto plaće (3.000 kuna), ukupno dobije oko 340.000 kuna. Dakle manje od 50 posto uplaćenih sredstava. Matematika kaže kako je udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći 38 posto, a bruto mirovine u bruto plaći 29 po­sto. Poznate su to brojke, jednako kao i one da je 52,5 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva, a da je svaka treća osoba starija od 65 godina u zoni rizika od siromaštva.

     Ministar Potemkin Pavić to nije provjerio, pa je povje­rovao u WTF, jer on i inače vjeruje u financijsku industriju, a oni ne mogu pogriješiti, zar ne?! Poslagao je tako uz pu­stopoljinu bijede i siromaštva gomilu manekena s golf pa­licama i američkim osmjehom i pokušava nas uvjeriti kako nam je sustav najdarežljiviji, pa onda i ne treba povećavati mirovine. A kod njega je sve uljepšano: u intervjuu televizi­ji N1 povećao je tu megadarežljivost sa 129 na (l)33 posto. Plenković I. je radosno prošetao putem, samo je pitanje, je li ga, poput Katarine II., oduševila lažna slika brze i uspješne mirovinske reforme kojom rukovodio Pavić.

     Nije drukčije niti s drugim mirovinskim stupom za koji bi ministar povećao davanja sa pet na sedam ili čak 10 po­sto, očaran fantastičnim uspjehom fond-menadžera koji su čarobnim štapićem i visokim bonusima pretvorili 70 milijar­di kuna u 93 milijarde. I nije upitao desetak uglednih znan­stvenika nije li prava istina da su, ako se uračunaju prijela­zni troškovi drugog stupa, proizveden zapravo gubitak od 9,3 milijarde kuna na štetu javnih financija. I tako se kulise Potemkinovih sela dalje slažu uz cestu, a Plenković prolazi, prolazi...

 

 

 

 

 

 


 


 

DOMOVI UMIROVLJENIKA ILI ČISTILIŠTA?

Jedan inspektor na 2.000 ležajeva

 Piše: Milan Dalmacija

     Domovi umirovljenika su zami­šljeni kao mirne oaze u koji­ma starije osobe dobivaju svu potrebnu njegu i skrb, a istodobno mogu živjeti dostojanstveno, družiti se s prijateljima i obitelji, te obavlja­ti svakodnevne djelatnosti ili hobije u skladu s mogućnostima. Iako ima onih koji su zadovoljni uslugama do­mova umirovljenika, postoji i tamna strana institucionaliziranog smještaja starijih ljudi.

     U Hrvatskoj djeluje oko dva držav­na, 45 županijskih i 97 privatnih do­mova, te još oko 450 obiteljskih, sve­ukupno s nešto manje od 20.000 kre­veta, što je 2,38 posto ukupnog broja osoba starijih od 65 godina u zemlji. Neki domovi imaju i posebne odjele, primjerice za oboljele od Alzheimera ili psihički oboljele, no i tu postoje komplikacije. Naime, cijene su izvan platežnih mogućnosti većine umi­rovljenika, od 3.500 do 10.000 kuna, a poneki domovi dodatno naplaćuju čak i najosnovnije usluge, poput nje­govanja i davanja lijekova. Uz to, liste čekanja su duge, pa se za mjesto u pojedinim domovima čeka i po deset godina. To je dio problema za koje je odgovoran sustav socijalne skrbi.

Čudne situacije...

Read more...

 

ŠTO DONOSI NOVI ZDRAVSTVENI ZAKON?

Što se bunite? Zdravstvo je već privatizirano

      Primarna zdravstvena zaštita se privatizira, glasi­li su naslovi iz novina. Preko noći se na javnom savjetovanju našao Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na Nacionalnom vijeću za umi­rovljenike i starije osobe, unatoč obvezi koja proističe iz Sporazuma o njegovu osnutku, Sindikat umirovlje­nika je zatražio od predsjednika Ante Gavranovića da se prije isteka roka javnog savjetovanja organizira sa­stanak s prezentacijom planiranih zakonskih promje­na za predstavnike umirovljenika, što je i održano 3. svibnja 2018. Prezentaciju je vodio državni tajnik To­mislav Dulibić uz više kolega iz Ministarstva.

     Dulibić je, očekivano naglasio da u Nacrtu nema nikakvih izmjena koje bi se odnosile na pacijente, već da su one usmjerene na zadržavanje liječnika primar­ne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, pa se stoga šire mogućnosti privatizacije ordinacija primarne zdrav­stvene zaštite. Naime, ukida se postotak od 30 po­sto obveznih liječnika zaposlenih od strane domova zdravlja, te se svima omogućava da budu koncesiona- ri, odnosno privatnici, koji će moći zaposliti još jednog liječnika u svom timu....

Read more...

ZAŠTO JE SUH PISAO PRIOPĆENJE?

Bez reforme drugog stupa nema mirovinske reforme!

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske je 24. travnja u medije odaslao pri­općenje u kojem, po tko zna koji put, upozorava Vladu da bez reforme drugog obveznog mirovinskog stupa u dobrovoljni nije moguće započeti oz­biljnu mirovinsku reformu. No, prema informacijama iz medija koje su kružile javnošću tih dana, Vlada u okviru refor­me mirovinskog sustava, ne samo da planira zadržati drugi stup, već planira i povećati iznos doprinosa s pet na sedam ili deset posto!

Neobično je što zvona ne zvone na uzbunu, niti itko objašnjava zbog čega je takav potez iznimno opasan za umi­rovljenike. Podsjetit ćemo još jednom što je SUH napisao u priopćenju.

     „U zapadnoeuropskim zemljama model drugog stupa kakav je uvela Svjetska banka u bivše socijalističke ze­mlje, ne postoji. Većinom nemaju dru­gi stup ili je taj profesionalne, najčešće dobrovoljne, naravi. Ne kažu niti da je većina novih članica Europske unije - Češka i Slovenija, a naknadno Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska, i od proš­le godine i Rumunjska, prešla na dobro­voljni model", stoji u priopćenju SUH-a, uz dodatak da su čak i baltičke zemlje, u kojima je drugi stup i dalje obavezan, smanjivale udjel doprinosa. Znači, naša vlada radi kontra svih logičkih pretpo­stavki.

Banke „zaradile" gubitke!...

 

Read more...

 

ALIMENTACIJE BAKAMA I DJEDOVIMA

Udri po najslabijima!

Piše: Jasna A. Petrović

     Djed i baka Kišur iz Sesveta doživjeli su priču iz crne kronike. Sretno su živjeli u zajedničkom domaćinstvu sa sinom, snahom i troje unučadi, kad je sin odjednom poginuo u prometnoj ne­sreći. Snaha se posvađala sa svekrvom i svojevoljno odselila kod svojih roditelja, te zabranila viđanje unučadi baki i djedu po pokojnom ocu. Iako su djeca dobila obiteljsku mirovinu od oko 1.600 kuna, kao i dječji doplatak, a ona je tada i radi­la, uvjetovala je viđanje unučadi djedu i baki plaćanjem alimentacije. Sud je tako presudio: baki će se od 1.500 kuna odu­zimati 600 kuna, a djedu od 3.400 - 900 kuna. Tako su jednim potezom pera i be­skrajnim inatom snahe djed i baka bače­ni na prosjački štap. Baka Kišur s tugom ponavlja kako su uvijek pomagali sina i njegovu obitelj te kupovali unucima dok su živjeli s njima, a nastavili bi i dalje da su ih uopće mogli vidjeti. Kako nisu mo­gli isplatiti sudske i odvjetničke troškove izgubljenog spora te zaostalu alimenta­ciju, njihove su mirovine ovršene.

Ceh za tuđu odgovornost

      Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske sve češće se obraćaju umirovljenici i druge starije osobe, odnosno bake i djedovi, žaleći se na institut uzdržavanja unučadi koji je uveden Obiteljskim zakonom (NN 75/2014) još 2014. godine. Odredbe za­kona, točnije članak 288. stavak 2. pruža mogućnost da bake i djedovi po rodite­lju koji ne plaća uzdržavanje, a dužan ga je plaćati, budu sudski prisiljeni plaćati uzdržavanje unucima (supsidijarni obve­znici). S obzirom na učestalost zahtjeva baka i djedova za pružanje pravne po­moći u pogledu sporova radi prisilnog ostvarenja prava na uzdržavanje usmje­renog protiv njih, svjedoci smo čestog i uspješnog korištenja instituta uzdržava­nja na teret bake i djeda...

Read more...

 

P r a z n i k   r a d a:  ZA REFORME ZA LJUDE

Igra pokvarenog telefona Vlade i sindikata

 

      Ni ovogodišnja proslava Među­narodnog praznika rada nije mogla proći bez detaljnog osvr­ta na situaciju u zemlji i prepucavanja s političarima. Najave paketa reformi koje je od Hrvatske zatražila EU pota­knule su veliku buru u javnosti, a sin­dikati u tome procesu ne mogu ostati po strani.

     Prvomajske aktivnosti su započele već 27. travnja tradicionalnim okup­ljanjem pod nazivom „Praznik rada u Tvornici". Od političara su ondje bili prisutni jedino ministar rada i miro­vinskog sustava Marko Pavić, te za­mjenica gradonačelnika Bandića Oli­vera Majić. Upravo je to bila prilika da predsjednik SSSH-a Mladen Novosel uputi oštre kritike o reformama, na­glasivši kako Hrvatska gubi godišnje 30 posto bruto društvenog proizvoda zbog rada na crno, te da bi mirovinski sustav bio potpuno održiv, bez penalizacije prijevremenih umirovljenika ili rada radnika do 67. godine, kad bi se suzbila siva ekonomija...

Read more...

 

BIOLOŠKI SAT: Koliko brzo starimo?

     Prema ispitivanju obavljenom na sveučilištu Maryland, ako vaš krvni tlak uvelike prelazi normalne granice, možete fizički biti 20 godina stariji nego drugi iz vaše generacije. Ako ste imali bake i djedove koji su doživjeli 80 godina, vi ćete vjerojatno nadživjeti većinu svojih kolega za četiri godine. Ako živite na selu, vjerojatno ćete živjeti pet godina duže nego ako živite u gradu.

     Zašto neki ljudi stare brže od drugih? Svatko od nas, ustvari, ima tri različite dobi: kronološku (označenu kalen­darom); biološku (starenje tijela); psihološku (koliko staro djelujemo i kako se osjećamo). Nedavna istraživanja ukazu­ju kako se čini da čovjek može održati svoju energiju čak i do kasne životne dobi. Mnoga pogoršanja za koja se nekad okrivljavao proces starenja, ustvari su uzrokovana bolešću. Primjerice, ateroskleroza (otvrdnuće arterija) se dugo sma­trala normalnom pojavom u starenju. Međutim, danas se zna da je to bolest uzrokovana kemijskom neravnotežom.

Stres i okoliš važni za dob...

Read more...

 

POVELJA „SRCE SINDIKALNE SOLIDARNOSTI"

Biserka Budigam - uvijek spremna

     Prigodom tradicionalnog Praznika rada u Tvornici, 27. travnja, uz ostala događanja, dodijeljene su i tradicionalne nagrade SSSH „Srce sindikalne solidarnosti" za 2017. godinu. Glavnu nagradu, kristalnu vazu i Povelju, dobila je Nives Petrić iz Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske.

Povelju„Srce sindikalne solidarnosti" dobila je i predsjednica Povjereništva SUH-a Zagreb, članica Predsjedništva i psihologinja SUH-a Biserka Budigam.

     „Mislim da smo, zahvaljujući SSSH-u čiji smo i mi članovi, krenuli u dobrom smjeru. Tražimo reforme, ne samo za mlade, nego i za dostojanstven život i u starosti, jer mi smo bili gdje ste vi sada, a vi ćete doći tamo gdje smo mi. Treba­te misliti na to i dosta rada uložiti u društvenom smislu za bolje sutra", Biserkin je recept za bolju budućnost.

     Ostali dobitnici Povelja SSSH su Damir Koroman, zamjenik glavnog povje­renika SMH-IS-a u brodogradilištu Uljanik i Mirko Tavra, glavni sindikalni po­vjerenik iz sindikalne podružnice SGH-a Monting d.o.o.

Milan Dalmacija

 


 

ZAGREB: Izvještajne skupštine podružnica

     Tijekom travnja održano je pet izvještajnih skupština u SUH-ovim podružnica­ma Črnomerec, Granešinski Novaki, Miroševec, Oporovec i Studentski grad. Dnevni red skupština i protokol vođenja bili su u skladu sa Statutom i Poslov­nikom i u vođenju nije bilo problema.

     U Črnomercu je tako umjesto dosadašnje predsjednice Blaženke Lutz, do re­dovne izborne skupštine izabran vršitelj dužnosti Mario Mešanović, a u Miroševcu je Nada Švigir izabrana umjesto Ivice Mickovskog, a za potpredsjednika je izabran Franjo Bohaček.

     Svi izvještaji detaljno su prikazali rad i djelovanje podružnica, a posebno tre­ba naglasiti da su bile vrlo aktivne upravo po broju druženja i izleta, ali isto tako po prezentaciji svoga rada u lokalnoj zajednici. U Oporovcu je prisutne pozdravila i predsjednica SUH-a Jasna Petrović, a na većini drugih skupština sudjelovala je i predsjednica Povjereništva SUH-a Zagreb Biserka Budigam.

     Interesantno je da su u podružnicama Granešinski Novaki, Miroševec i Oporo­vec u raspravi sudjelovali i predsjednici Mjesnih odbora, te prezentirali što su sve napravili za umirovljenike, ali i u pogledu komunalnih rješenja. U Oporovcu je na licu mjesta, nakon rada skupštine, riješen problem skupljanja smeća pred prosto­rom koji koriste udruge, a isto tako je naglašena vrijednost suradnje upravo s umi­rovljenicima na obostrano zadovoljstvo i poboljšanje kvalitete života starijih osoba.

     Karakterističan je i vrlo velik broj gostiju iz drugih podružnica, ali i drugih udru­ga umirovljenika, tako da se ponekad činilo kao da ih ima više nego „domaćih". U Studentskom Gradu je pak bio velik broj, čak 35, onih koji su dobili plakete i zahval­nice za svoj rad. Nakon izvještajnih skupština su organizirana druženja uz glazbu ili domjenci.


 

Sindikati BEZ granica Tradicija dijaloga

     Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Savez slobodnih sindikata Slo­venije (ZSSS) 12. su godinu zaredom organizirali susret na granici Hrvatske i Slovenije pod nazivom „Sindikati bez granica". Ove je godine susret održan 26. travnja na slovenskoj strani graničnog prijelaza Bregana - Obrežje. Iz hrvatskih Sindikata prisutno je bilo 18 kolega, a iz slovenskih 16.

     Ove godine povod za susret je bio vrlo važan. Predstavnici oba sindikalna tijela, predsjednik SSSH Mladen Novosel i predsjednica ZSSS Lidija Jerkič, pročitali su, a potom i potpisali „Zajedničku izjavu o kvalitetnim radnim mjestima". Potom su dali izjavu za medije koji su pratila susret, a s obzirom da je domaćin ove godine bio SSSH nakon protokola sudionici su krenuli na zajednički ručak u Hrvatsku, u restoran „Divlje vode". Nakon prijateljskih razgovora i dvosatnog druženja, u ko­jem su sudjelovali i predstavnik Sindikata umirovljenika Slovenije Miloš Mikolič i potpredsjednica SUH-a Biserka Budigam, pao je dogovor da se tradicija nastavi i sljedeće godine.


 

INICIJATIVA ZA PROMJENE ZAKONA

Uvedite registar ugovora o uzdržavanju!

Sindikat umirovljenika Hrvatske ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću uputio Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima

 

     Ugovori o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju česta su tema naših članaka i pravnih savjeta. Od 2.500 ljudi koji se godišnje jave u Pravno savjeto­valište SUH-a, više od 10 posto otpada na razne oblike nepridržavanja takvih ugovora ili prijevara na njihovoj osnovi. Uglavnom se radi o slučajevima zanemarivanja, prijenosa imovine i drugih radnji koje smanjuju dostojan­stvo starijih osoba, a kojih u trenutku potpisivanja ugovo­ra one nisu bile svjesne. No, čak i da je s time sve u redu, postoje neke opasne „začkoljice" koje starijim osobama često promaknu.

     Glavna razlika između ugovora o doživotnom i o do­smrtnom uzdržavanju jest ta što kod ugovora o dosmrt­nom uzdržavanju uzdržavatelj ima pravo uknjižbe na imovinu primatelja uzdržavanja odmah po potpisu ugo­vora. Tako, često osobe i ne znaju da više ne žive u svojoj kući i stanu, ako nisu smještene u domove umirovljenika.

     Veliki problem je i praksa ovjeravanja ili solemnizacije takvih ugovora kod javnih bilježnika ili odvjetnika. Oni se rukovode profitom i često, gotovo uvijek, ne naglašavaju negativne učinke, niti upozoravaju na moguće posljedice sklapanja takvih ugovora. Čak štoviše, neki i nagovaraju starije osobe na potpis takvih ugovora, što one prihva­ćaju, naivno uvjerene kako će se zadovoljiti sve njihove potrebe....

Read more...

Aktualno arhiva