UVODNA RIJEČ

Ne sprdajte se s nama

Piše: Jasna A. Petrović

     Facebook je postao jedan ogromni virtualni dom umirovlje­nika. Danas ima blizu dvije i pol milijarde aktivnih korisnika koji ga upale barem jednom mjesečno, a broj starijih od 55 godina ubrzano raste. Sindikat umirovljenika Hrvatske od 2015. godine vodi tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaš­tva starijih osoba, koja upravo ovih dana puni 15.000 pratitelja. Godine 2018. objavljene su 423 objave, sa 2,31 milijuna dosega. U prva dva i pol mjeseca 2019. godine broj starijih vjernih prati­telja se povećava i naša stranica postaje platforma glasnog pro­testa protiv narušavanja dostojanstva umirovljenika, ignoriranja masovnog siromašenja, protiv poniženja kopača kanti za smeće i kontejnera, protiv vlasti koje iskazuje tek bešćutnost i hladnoću iz svojih zamrznutih srca.

     Ljudi se koriste društvenim mrežama kako bi se zbližili, pove­zali sa starim poznanicima i sprijateljili s novim ljudima, odnosno održavali postojeće i stvarali nove društvene veze te kako bi po­dijelili i razmijenili razne informacije. No, u novije vrijeme sve je prepoznatljiviji trend interesnog okupljanja. Slično kao s našim Pokretom zbiva se i s portalima Mirovina.hr, Mojevrijeme.hr, Treća dob i sličnima, koji kritički propitkuju svoje pratitelje o temeljnim pitanjima stvarnosti koja se odnosi na treću dob.

     Društvene su mreže postale neizostavan element političke ko­munikacije, ali i kreacije; i to ne samo u uoči izbora, već kao svojevr­sni kontinuirani format za političko okupljanje i izražavanje.

     Kad bi pokondireni političari, kao i njihove obavještajne službe, s nešto više pozornosti čitali komentare na portalima i stranicama koje okupljaju starije „društvene igrače", otkrili bi kakva je njihova percepcija hrvatske političke scene i pojedinih političkih aktera, osobito onih iz redova vlasti. Na stotine stari­jih građana pod imenom i prezimenom, s vidljivim gađenjem i    neočekivano oštrim komentarima prepoznaju svoje pravo na optužbu vladajućih.

     „Ova vlast svakom svojom odlukom doprinosi sve većem ra­slojavanju hrvatskog društva. Pri tome sve više uzimaju za sebe, na račun budućih generacija, a na štetu tihe većine. To su shvatili mladi, obrazovani i sposobni, pa iseljavaju. Svojom sebičnom po­litikom doveli su nas da zaostajemo za zemljama koje su bile iza nas prije njihovog dolaska na vlast i do toga da nas danas ima manje od četiri milijuna", navodi ovih dana jedan umirovljenik te dodaje kako će uskoro na izborima moći iskazati svoju gorčinu.

     Umirovljenica iz Slavonije dodaje prijeteći: „Ne sprdajte se s nama!", jer ćemo znati uzvratiti. Ima nas 1,2 milijuna i trebat ćete naše glasove.

     I doista, dosta! Dosta gomila odbijenica za sve umirovljeničke zahtjeve, dosta usklađivanja mirovina od 20 kuna, dosta odlazaka u mirovinu nakon 40 godina radnog staža s jedva 2.000 kuna, do­sta pogodovanja povlaštenima, uvođenja nameta za starije voza­če, izgladnjivanja udovica koje kopaju po kontejnerima i skupljaju plastične boce, dosta marginalizacije i poniženja, dosta zanema­rivanja sijedih glava.

     Ili kao što kaže naša pratiteljica na Facebooku: „Ne sprdajte se s nama!"

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 


 

Diskriminacija starijih osoba u prijedlozima za izmjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama

 

 Poštovani gospodine Plenkoviću,

             Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske obraćaju Vam se u ime 1,24 milijuna umirovljenika, kao ravnopravnih građana, da ih se ne diskriminira u najnovijim prijedlogu za izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama.   

            U proceduri je rasprava vezana za donošenje izmjena i dopuna toga zakona po kojem se za sve starije 67 godina uvodi obvezni zdravstveni pregled kod (nepoznatog) liječnika medicine rada za 350 kuna godišnje, iako je postojećim zakonskim rješenjem to regulirano posve sukladno europskoj praksi na način da se dobno ograničenje pri produljenju vozačke dozvole ne postavlja (Njemačka, Francuska, Belgija) ili se traži besplatna potvrda od liječnika primarne zdravstvene zaštite koji poznaje pacijentove dijagnoze i terapiju.

          Slično rješenje je nedavno prihvaćeno u Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana na zahtjev lovaca i branitelja, a istodobno se uvodi dobni limit i obveza plaćanja od strane starijih vozača. Ne samo da takvo rješenje nema logike, već je i diskriminatorno te novi teret za masovno osiromašene starije osobe. Poznato Vam je da je više od  98 posto svih mirovina ispod prosječne plaće, a čak 52 posto ispod hrvatske linije siromaštva, tako da bi zakonska promjena imala i socijalne posljedice za obitelji oko 220.000 vozača starijih od 67 godina.

            K tome, u obrazloženju za javno savjetovanje, kroz koje su svi prijedlozi umirovljeničkih udruga o zadržavanju postojećeg zakonskog rješenja odbijeni, želi se stvoriti privid da se radi o „implementaciji Direktive (EU) 2018/645 u pravni sustav Republike Hrvatske“. Provjerili smo, gospodine Predsjedniče, ali u tekstu te Direktive od 1. travnja 2018. nigdje se ne navodi ništa vezano uz vozače starije od 65 ili 67 godina.

           U službenim analizama se potvrđuje da su glavni uzroci prometnih nesreća prebrza vožnja i alkohol,  a to nije karakteristika starijih vozača. Prema podacima iz biltena MUP-a, u Hrvatskoj je registrirano 2,337 milijuna vozača od čega je 282.000 starijih od 65 godina. To znači da ukupno ima 12,06 posto vozača starijih od 65 godina, a prema načelu pretpostavljene krivnje uzrokovali su 10,5 posto nesreća, a to znači manje od svog udjela u ukupnom broju vozača (jedini javno dostupni podaci su za 2017.).

            Napominjemo da je od ukupnog broja poginulih pješaka u prometu čak 62,5 posto starijih osoba od 65 godina i da je to podatak koji bi i za Vladu trebao biti alarmantan, kao i društveni položaj umirovljenika i starijih osoba u cijelosti.

            Zabrinjava nas i to da predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, kao predlagatelja ovih izmjena, tvrde kako je o svemu „odlučila struka“, dok smo od Ministarstva zdravstva na sastanku organiziranom za Nacionalno vijeće umirovljenika i starijih osoba saznali kako nisu bili upoznati s navedenim izmjenama zakona, niti davali ikakva stručna mišljenja.

            Stoga, gospodine Predsjedniče Vlade, Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika pozivaju Vladu i Sabor da ne prihvate prijedloge kojima bi se u navedeni Zakon unijele odredbe s ovako postavljenim, a prije svega diskriminirajućim odnosom prema starijim osobama.

           Predlažemo, a to smo već učinili i preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, da sadašnji, važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj, koji je usklađen s europskim propisima, ostane na snazi u onom dijelu koji se odnosi na starije vozače, jer nema stručnih podloga niti argumenata za njegove promjene.  

            Vjerujemo, poštovani gospodine Predsjedniče Vlade, da ćete prihvatiti našu zamolbu za primanje na što skoriji razgovor s predstavnicima dvaju najvećih umirovljeničkih udruga koje zastupaju oko 350.000 svojih članova te 1,2 milijuna umirovljenika, na temu uvođenja hitnih mjera za borbu protiv siromaštva starijih osoba.

      Poručile su Višnja Fortuna i Jasna A. Petrović u otvorenom pismu premijeru Plenkoviću 19. ožujka 2019.

 


 

Žene ispod linije siromaštva

     Zašto se sve češće kaže kako je odla­zak u mirovinu za žene ravan kazni odnosno presudi na siromaštvo? Nisu problem samo općenito niske miro­vine, već i to što mirovina žena zrcali uku­pnu akumulaciju nejednakosti tijekom cijeloga radnog i životnog vijeka. Prije su se radovale penziji, sada je se boje. Miro­vina tako dolazi kao kazna, kao konačna presuda na siromaštvo. Na to ukazuju i najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mi­rovinsko osiguranje od 31. prosinca 2019.

     Iako prema metodologiji EU SILC-a (Eurostat) posljednji poznati podatak o razlikama muških i ženskih mirovina iznosi 22,7 posto, iz hrvatskih mirovin­skih ili statističkih izvora nije moguće do­biti takve podatke, jer se ne evidentiraju mirovine za osobe prema spolu i dobi od 65+ godina. Stoga smo samostalno po­kušali izračunati i dokumentirati žensku mirovinsku priču o siromaštvu na teme­lju dostupnih podataka HZMO-a o mi­rovinama prema     Zakonu o mirovinskog osiguranju, ali bez uključenih podataka koji se odnose na mirovine prema među­narodnim ugovorima...

Read more...

 

IVAN KRESONJA, ZAČETNIK MODELA

Liftom u 21. stoljeće

     Ivan Kresonja zagrebački je umirovlje­nik i predstavnik stanara u zgradi na adresi Zeleni dol 2. Zahvaljujući svojoj upornosti i entuzijazmu, nakon dugo­trajne borbe s birokracijom, uspio je is­hoditi promjene nekoliko zakona i pro­pisa te time omogućiti ugradnju dizala u svoju šesterokatnicu. Njegov model je postao predložak za veliki projekt „Do­stupnost do stana", kojim Vlada želi, uz pomoć sredstava iz fondova Europske unije, ugraditi dizala u stambene zgra­de kako bi olakšala život osobama s in­validitetom i starijim osobama. Kresonja nam je dao osvrt na svoju bitku, ali i na projekt koji, iako dugo najavljivan, još nije započeo.

Kako ste uspjeli i koliko vremena je trebalo da ugradite dizalo u svoju zgradu?...

Read more...

 

NENAMJENSKI KREDITI ZA STARIJE OSOBE

Koje banke vole umirovljenike?

     S obzirom na financijsko stanje umi­rovljenika u zemlji, rijetki od njih se odvaže na podizanje kredita. To su uglavnom umirovljenički krediti, koje banke nude s nešto većim kama­tama, u pravilu od šest do 7,25 posto te s nižim iznosom nego za zaposlene. No, moguće je i da umirovljenici podignu i obični nenamjenski kredit. Naravno, to ima svojih prednosti i nedostataka, a važno je znati gdje ih možete dobiti, jer ih ne nude sve banke.

     Od devet banaka koje smo istražili, osam ih ima ponudu za umirovljenike, ali i mogućnost otplate nenamjenskog kredita. Rok za otplatu je najčešće do 75 godina starosti, osim u OTP i Zagre­bačkoj banci, gdje je rok otplate na­vršenih 70 godina života, odnosno 72 godine. Pozitivni izuzetak je Erste ban­ka, koja nudi rok otplate kredita do 78. godine života.

     Recimo da naš umirovljenik ima 69 godina i želi podići nenamjenski kredit na 50.000 kuna. To bi, sa svojom mirovi­nom od 4.000 kuna, uspio samo u Sber- banku, Addiko banci, Ersteu i Hrvatskoj poštanskoj banci. U Zabi, PBZ-u, OTP-u i Raiffeisen banci bi mogao podići samo umirovljenički kredit, s time da se u tim bankama limiti kreću između 20 i 30 tisuća kuna, uz izuzetak OTP-a, koji nudi kunski umirovljenički kredit s limi­tom od 50.000 kuna. Zanimljivo je kako Kent banka nema nikakvu ponudu za umirovljenike, osim otplate prijašnjih kredita do 70. godine starosti...

Read more...

 

KRIMINAL U STARIJOJ POPULACIJI

Stariji su česce žrtve nego kriminalci

 Piše: Milan Dalmacija

     Iako je teško povezati stariju osobu s kriminalom, a naročito nekim težim oblicima poput ubojstava ili otmica, ova pošast društva ne zaobilazi niti lju­de treće životne dobi. I dok u Japanu starije osobe, uglavnom zbog sitne krađe, završe u zatvoru i tako si privre­meno riješe egzistencijalna pitanja, u SAD-u mnoštvo njih „maše" oružjem u obrani doma. No, uvidom u statistike Ministarstva unutarnjih poslova Repu­blike Hrvatske, ne bismo mogli zaklju­čiti da su naši „penzići" ogrezli u krimi­nalu, ali su u tom pogledu raznovrsni.

     Tako je od 17.399 počinitelja kazne­nih djela u Hrvatskoj prošle godine, njih 1.880 starije od 59 godina, što čini 10,8 posto od ukupnog broja. Kad se to usporedi s njihovim udjelom u uku­pnom stanovništvu, a koji čini gotovo trećinu, ispada da ima tri puta manje sijedih kriminalaca no stanovnika sta­rijih od 60 godina...

Read more...


 

ANTE GAVRANOVIĆ

Umirovljenici kao kolateralne žrtve loših politika

„Ne krijem da je na moju konačnu odluku o ostavci utjecala i određena frustriranost zbog sporih pomaka u rješavanju gorućih umirovljeničkih pitanja"

      Predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije oso­be, Ante Gavranović, tu je duž­nost preuzeo odmah po ponovnom uspostavljanju Vijeća u veljači 2017. godine. U ovo savjetodavno tijelo     Vlade koje predstavlja hrvatske umi­rovljenike, javnost je polagala velike nade. No, kako se približavala miro­vinska reforma, postalo je jasno da su umirovljenici pred sustavom nemoć­ni. Naime, unatoč tomu što su se čla­novi Vijeća, opetovano iznoseći kon­kretne prijedloge, neumorno zalagali za bolji položaj umirovljenika, velika većina njihovih jasno definiranih i re­alnih zahtjeva ipak nije uvažena.

Zašto ste se povukli iz Vijeća kao predsjednik, ali i član?

     Dva su razloga bila presudna za moju odluku da zatražim da me se razriješi člana Nacionalnog vijeća u kvoti Matice umirovljenika (tri člana), a tim automatski i dužnosti pred­sjednika NV-a. Prvo, u prosincu sam navršio 85 godina. Osobno smatram da je to zaista krajnja gornja granica kad se čovjek može prihvatiti i obav­ljati odgovornu društvenu funkciju, a ja zaista dužnost predsjednika NV-a tako doživljavam. Drugo, učinio sam to i na liječničku preporuku. Ne krijem pritom da je na moju konačnu odluku utjecala i određena frustriranost zbog sporih pomaka u rješavanju gorućih umirovljeničkih pitanja....

Read more...

 

PORUKA VLADI REPUBLIKE HRVATSKE:

Ne mijenjajte Zakon, sada je u redu!

     Javno savjetovanje o Nacrtu prijed­loga Zakona o izmjenama i dopu­nama Zakona o sigurnost prometa na cestama trajalo je od 15. veljače do 4. ožujka 2019., a Sindikat i Matica umirovljenika su zajednički reagirali primjedbama na predloženu izmjenu članka 222., stavka 2, kojom se „vo­začka dozvola za upravljanje vozilima AM, A1, A2, A, B, BE, F i G kategorije izdaje s rokom važenja od 10 godina, a najduže do 67. godine života voza­ča", a „prilikom produljenja vozačke dozvole, vozač je dužan podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za vozača ako je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izda­na i prilikom produljenja vozačke do­zvole nakon 67. godine života vozača."

Sindikat i Matica umirovljenika Hr­vatske, kao udruge koje predstavljaju i vozača starijih od 67 godina, traže da članak 222. stavak 2. ostane kako je to trenutno važeće te definira­no u Izmjenama i dopunama u Narod­nim novinama 64/2015, i to:...

Read more...

 

NOVI NAČIN USKLAĐIVANJA MIROVINA

Ali tek od srpnja...

     Prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina, još uvijek prema starom Zakonu o mirovinskom osiguranju, trebalo bi donijeti povećanje od 1,15 posto. To je u prosjeku 26 kuna, ali kada gledamo po kategorijama umi­rovljenika, najmanje će dobiti oni koji imaju najmanje. I obrnuto. Tako će građani s mirovinom od 1.500 kuna imati 17 kuna više na računu, dok će saborskim zastupnicima mirovina rasti čak 112 kuna!

     No, od 1. srpnja 2019. kreće nešto povoljniji način usklađivanja mirovina, jer će se stopa usklađivanja aktu­alne vrijednosti mirovine (AVM) utvrđivati kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta bruto plaća u prethodnom polugodištu, u odnosu na ono koje tome prethodi i to isključivo u omjeru 70:30, dok se sada usklađuje, za slučaj ako je udio stope promjena bio manji ili jednak 50 posto, u omjeru 50:50 (takozvana švicarska formula). Drugim riječima, mirovinskom reformom se za nijansu poboljšava usklađivanje, jer se veća važnost daje indeksu promjene prosječne bruto plaće.

     U svakom slučaju, riječ je o nedovoljnom pomaku, jer su umirovljeničke udruge s razlogom tražile uvođenje usklađi­vanja prema povoljnijem indeksu u stopostotnom iznosu. Sadašnja relativna vrijednost mirovine, odnosno udjel pro­sječne mirovine u prosječnoj neto plaći, iznosi samo 38,4 posto, što je najmanje od svih zemalja u okruženju.


Nije volan puška!

Piše: Jasna A. Petrović

     Hoće li se uskoro uvesti obvezni zdravstveni pregledi prigodom obnavljanja vozačke dozvole za starije od 67 godina? I zašto baš od 67 godina, a ne 65 ili 70? Posljednjih mjesec dana Sindikat i Matica umirovljenika su zajedničkim snagama nastojali zaustavi­ti moćni lobi medicine rada u nastojanju da se, bez ikakvog ograničenja, uvedu obvezni zdravstveni pregledi od 350 kuna za sve starije od 67 godina. Prvo je 18. prosinca 2018. sazvana sjednica Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i stari­je osobe na kojoj su nazočni predstavni­ci Ravnateljstva policije uporno pokuša­vali uvjeriti umirovljeničke predstavnike kako su stariji vozači skoro pa ubojice za volanom. Ništa nije vrijedilo što su umi­rovljenici bili izvrsno pripremljeni i ispu- cavali relevantne podatke iz statistika sa stranica MUP-a.

Ping-pong dvaju mini­starstava

     Zatražili smo nakon toga razgovor u MUP-u, no dobili smo osiguran „spoj" u Ravnateljstvu policije 29. siječnja 2019., gdje je i dalje najglasniji zagovaratelj bio Josip Mataija, voditelj Službe za si­gurnost cestovnog prometa   MUP-a te je nadglasao i zamjenika glavnog ravnate­lja Željka Pršu, koji nije iskazao osobito umijeće argumentiranja. Tamo su se„po- licajci" pozivali na mišljenje Ministarstva zdravstva, jer su navodno oni podržali odluku da stariji vozači moraju ići na ob­vezne plaćene preglede. To je, kao, mi­šljenje struke.

     Tako niti ovaj pokušaj dijaloga nije uspio, već je ovo treći uzastopni pokušaj lobija medicine rada da se ugura natrag u lukrativan biznis obveznih medicin­skih pregleda za sve i sva. Jadni medi­cinari, od socijalizma do danas stalno gube probitačne izvore novca, jer su ukinuti pregledi za zapošljavanje i pre­gledi za obnovu vozačke dozvole za sta­rije osobe.

Pucanje bez dozvole

     Ovih dana su pod pritiskom branite­lja i drugih zainteresiranih lovaca i vlasni­ka oružja, novim Zakonom o nabavi i posjedovanju oruž­ja građana, koji je stupio na snagu 1. studenoga 2018., izgubili još jedan dobar po­sao.   Naime, tim se zakonom ukinulo obvezne periodične zdravstvene preglede kod liječnika medicine rada te olakšalo dobivanje dozvole za posjedovanje i nošenje oružja. Sada su tu obvezu preuzeli liječnici primarne zdravstvene zaštite te je na njih prebačena odgovor­nost davanja liječničke ocje­ne o zdravstvenom stanju kandidata ili imatelja oružja, a ako ne prijave zdrav­stvenu nesposobnost MUP-u pa netko nekoga upuca, liječnik obiteljske medi­cine kaznit će se s 1.000 do 5.000 kuna....

Read more...

 

MOŽE LI ELEKTRA ISKLJUČITI STRUJU?

Niste platili račune? Ne smiju vas isključiti

Zašto se ne primjenjuje Odluka Ustav­nog suda? Zovite policiju i tražite sudsko rješenje o isključenju

     Vrlo često nam stariji ljudi pišu kako im je zbog neplaća­nja, isključena struja. Pitaju imaju li trgovačka društva, koja vrše opskrbu vodom, strujom ili plinom, pravo obu­staviti isporuku, odnosno isključiti iz opskrbe potrošača ako neko vrijeme nije uredno plaćao račune. Događa se čak da nastupa zastara za plaćanje računa i potrošači se na nju pozo­vu, ali opskrbljivači ih unatoč tome isključe. Na žalost, svi oni to doživljavaju kao mučan čin nakon kojega obično prestaju i plaćati daljnje rate....

Read more...

 

DRUGA MLADOST

Kako izgledati i osjećati se mlađim?

     Što su ključevi dobrog zdravlja? Dobri geni i izbjega­vanje rizičnih faktora, poput pušenja, alkohola i hra­ne s puno kolesterola. Međutim, to nije sve. Mnogi znanstvenici smatraju da trebamo također oplemenjivati i njegovati osobne značajke i zdrave navike, koje čine da se ljudi osjećaju dobro. Evo što možete učiniti za svoje tijelo i time mu pomoći da ostane zdravo, a da izgledate i da se osjećate mlađe i da živite dulje.

Vodite ljubav, a ne rat

     U ispitivanju grupe mladih bračnih parova utvrđe­no je da su oni koji su se ljutili i postajali neprijateljski raspoloženi za vrijeme razgovora o svojim problemima, imali viši krvni tlak i ubrzaniji srčani ritam nego oni koji su rješavali konflikte s razumijevanjem i humorom. Ljut­nja slabi imunološki sustav oba partnera do 24 sata na­kon svađe. Sretna veza može zaštititi vaše zdravlje. Osim toga, normalni seksualni odnosi mogu djelovati kao pri­rodni sedativ i pomoći protiv stresa.

Briga oko kompletnog cijepljenja...

Read more...

 


MEĐUNARODNA SURADNJA

Za jedinstvenu i tolerantnu Europu

     UBologni je 25. veljače održan sin­dikalni skup pod nazivom„Za je­dinstvenu i tolerantnu Europu" u suorganizaciji sindikalnih umirov­ljeničkih udruga CISL Pensionati, SPI CGIL, UIL Pensionati i FNP iz regije Emi- lia-Romagna. Na skupu su sudjelovali i predstavnici FERPA-e (Europske fede­racije za umirovljenike i starije osobe).

     Teme skupa ticale su se svih gene­racija, a ne samo umirovljenika. Važnu notu skupu dao je generalni tajnik

FERPA-e Agostino Siciliano, a pred­stavnica SUH-a, ujedno i članica Komi­teta za žene FERPA-e Bruna Jovanović, osvrnula se na problem izbjeglica i na­vele podatke o stanju u Hrvatskoj, ne samo za izbjeglice, već i za lokalno sta­novništvo, a spomenula je i probleme koje tište umirovljenike i starije osobe.

     Zaključak skupa je da jedinstvo u Europskoj uniji treba doći do jačeg izražaja te da treba omogućiti približ­no iste uvjete života, rada i egzistencije za cjelokupno stanovništvo EU, ali i da treba pomoći i izbjeglicama. Za to najveću odgovornost snose vlade ze­malja članica. Skup je završen uručiva­njem zastava EU svakom predstavniku udruge ili izlagaču, s napomenom da sindikati umirovljenika planiraju 21. ožujka 2019. izvjesiti zastave na svim trgovima, zgradama, prozorima, kako bi se vidjelo da su i umirovljenici dio Europe.

B.J.


 

NEZGODNI SIMPTOMI DOBROG SPAVANJA

     Za početak, riješimo se zauvijek dviju zabluda o hrkanju. Prva je da ništa ne možete učiniti u vezi vašeg hrkanja, a druga je da je hrkanje naprosto samo buka koja je smiješna ili iritantna, ali koja ustvari nema nikakvo značenje. Medicina je potvrdila da su oba mišljenja zaista za­blude. Osim toga, danas se zna da svako hrkanje nije samo bezazleno „piljenje". Je­dan tip hrkanja čak upozorava i na jedno, po život opasno stanje, koje se, srećom, može ispraviti.

     Oko 45 posto svih odraslih osoba hrče povremeno, a 25 posto su kronični hrkači i to su uglavnom muš­karci. Uzrok hrkanju je prepreka u dišnom putu, a to je obično jezik. Kada se čovjek opusti za vrije­me spavanja, njegov je­zik padne prema nepcu i ostalom mekom tkivu na stražnjoj strani ždrijela.

Pri disanju struja zraka uzrokuje vibracije jezika i okolnog tkiva što stvara buku. Kod 30 posto jakih hrkača jezik može pasti toliko daleko da, skupa s mlohavim okolnim mi­šićima ždrijela, potpuno blokira dišni put i čovjek prestaje disati kroz desetak sekundi ili više u regularnim intervalima tijekom noći....

Read more...

 

KAKAV MIROVINSKI SUSTAV POGODUJE ŽENAMA?

Ženska kuna vrijedi 77,3 lipe

     Poznato je da su ženske mirovi­ne u Europi za 39 posto niže od muških mirovina, a Hrvatska, kao i većina novih članica Europske unije ima nešto niži rodni jaz u mirovinama, od 22,7 posto. Drugo je, pak, pitanje zašto ženska mirovinska kuna vrijedi samo 77,3 lipe? Može li se onda i sve proizvode kupiti za 22,7 posto niže ci­jene? Naravno da ne može.

     Žene su zakinute i nije velika eni­gma prepoznati koji su uzroci nižih mirovina. Na prvom mjestu je stopa zaposlenosti žena koja je u Hrvatskoj vrlo niska, u 2017. samo 40,2 posto od radnog kontingenta žena, što je 11,8 postotnih poena niže od muške stope zaposlenosti te daleko niže od europ­skog prosjeka od 65,3 posto...

Read more...

Aktualno arhiva