UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

 

25. OBLJETNICA SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE

Za borbu spremni

     Svečano je bilo na 17. sjednici Skup­štine Sindikata umirovljenika Hrvat­ske, održanoj 26. listopada u sve­čanoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, jer se, pod pokrovi­teljstvom Grada Zagreba i gradonačelni­ka Milana Bandića. obilježavao i jubilej - 25. godina od osnutka SUH-a u Zagrebu. Skupština je uslijedila poslije uspješno održanog prosvjeda umirovljenika u šest hrvatskih gradova na kojima se, unatoč kiši, okupilo više od sedam tisuća lju­di. Moto Skupštine bio je isti kao i onaj s prosvjeda: "Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti", jer u vremenu kad je više od 50 posto svih umirovljenika ispod linije siromaštva od 2.166 kuna, doista je najhitnije zaustaviti daljnje potonuće u bijedu.

     Prije službenog početka sjednice, prikazan je 15-minutni film „25 godina borbe za prava umirovljenika". Zorno je predstavio da je svaka vlast u posljednjih 25 godina pomalo, ali sustavno, smanji­vala umirovljenička prava i obezvrjeđi­vala radom stečene mirovine. Napori i borba SUH-a s partnerima predočeni su dokumentima i hodogramom aktivnosti SUH-a kroz 25 godina čime se na jedno­me mjestu podsjetilo na negativne po­sljedice (ne)činjenja svih vlasti do danas. Zbor Podružnice SUH-a iz Velike Gorice „Turopoljska zvona" otpjevao je po tom himnu, a sjednicu je potom otvorila predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, a onda su se delegatima obratili gosti.

Puno sreće uz mirovine veće!

     Višnja Fortuna, izaslanica gradona­čelnika Milan Bandića rekla je da se sa SUH-ovcima osjeća kao kod kuće. Film u povodu 25. godišnjice SUH-a dirnuo ju je, a posebno pitanje koje film name­će: "Gdje je nestao čovjek?" Podržala je rad SUH-a rekavši da sve što udruga čini, zapravo olakšava rad Grada zbog čega Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra dobrim partnerom, posebno u svjetlu uspješnog djelovanja tijekom srebrnog jubileja. Za kraj je umirovljenicima zaže- ljela: "Puno sreće uz mirovine veće!"...

Read more...

HRVATSKA, BOSNA I HERCEGOVINA, SRBIJA

POBUNA UMIROVLJENIKA

Kako se „pregovaralo" na prvoj radnoj sjednici Nacionalnog vije­ća i zašto će hrvatski umirovljenici opet morati na cestu 

     Nakon što je 7.000 hrvatskih umirovljenika „otvorilo" prosvje­de 10. listopada u šest gradova - Zagrebu, Osijeku, Puli, Sla­vonskom Brodu, Splitu i Zadru, tražeći od Vlade da zaustavi siromaštvo umirovljenika i starijih osoba i podnoseći dvadesetak zahtjeva, val prosvjeda prelio se i na susjedne države. Umirovljenici iz Bosne i Hercegovine te Srbije izašli su na ulice i barem donekle uspjeli, ako je suditi prema informacijama iz medija, poboljšati sta­tus umirovljenika.

Federalna vlada odmah povećala mirovine

     U Sarajevu se 25. listopada u organizaciji Saveza udruženja penzionera Federacije okupilo oko 15 tisuća umirovljenika iz svih kantona u Federaciji. Među njima i predstavnici umirovljenika iz sredina s većinskim hrvatskim pučanstvom, poput Ljubuškog, Gru­da, Busovače... Zanimljivo je da je pred umirovljenicima bila po­stavljena pet metara visoka ograda i kordon policije pod punom borbenom spremom.

     Prosvjednici su zatražili povećanje mirovina za 10 posto svima koji su umirovljeni prije 1998. godine, te da se udruge umirovljeni­ka oslobodi plaćanja poreza.

Vlada Federacije prihvatila je sve njihove zahtjeve, medijima je nakon pregovora otkrio predsjednik Saveza udruženja umirovljeni­ka Zeničko-dobojskog kantona Mustafa Trakić, ujedno i član prego­varačkog tima. S druge strane bili su federalni premijer Fadil Novalić i ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača. Ne ispuni li Vlada dogovor, na ulice će, kaže Trakić, izaći u još masovnijem broju.

     U Federaciji BiH ima 410.000 umirovljenika, a prema podacima Centra civilnih inicijativa objavljenim u izvješću "Stanje nacije" dva od tri umirovljenika u BiH, tj. 66 posto prima mirovinu manju od 330 KM (150 eura), što je zona apsolutnog siromaštva....

Read more...

 

ZLOUPOTREBA STARIJIH OSOBA

Potrebna istraživanja, statistike i registar

     Projekt „Važno je znati sa 65+", u koje­mu, uz nositelja Hrvatski pravni cen­tar, sudjeluje i Sindikat umirovljenika Hrvatske, došao je do svog kraja. Evalu- acija projekta te preporuke razmotrene su na završnom sastanku 25. listopada 2017. Ana Paska, koordinatorica projekta naglasila je kako je održana jedna tribina više od planiranog broja, sveukupno 16 tribina, na kojima je sudjelovalo 277 oso­ba. Na tribinama su sudionici dobili odgo­vore na svoja pitanja, a koji su to trebali, upućeni su javiti se u pravna savjetovali­šta HPC-a i SUH-a.

     Prema procjenama i reakcijama izla­gača, te djelatnika Centra za socijalnu skrb Zagreb koji su sudjelovali na tribina­ma, kao i prema povratnim informacijama dobivenim od sudionika tribina, sudionici su dobili konkretne i precizne informacije preko uvodnih izlaganja, ali i na temelju svojih pitanja. Na mnogim tribinama gra­đani su informirali organizatore da neke od korisnih informacija čuju po prvi put....

Read more...

 

GENERALNA SKUPŠTINA FERPA-e U RIMU

Socijalna Europa - bolje za sve

     Cilj generalne skupštine FERPA-e, održane od 10. do 12. listopada 2017. u Rimu, bio je iskristalizirati osnovne smjernice za daljnje djelova­nje FERPA-e u cilju zaštite starijih osoba i umirovljenika i njihovih životnih uvjeta.

     Predsjednica Carla Cantone podnije­la je detaljan izvještaj o radu u protekle dvije godine i naglasila da su poduzeli sve moguće korake da FERPA bude za­dobije punopravni status unutar ETUC/ Europske konfederacije sindikata.

Na skupštini se govorilo o važnosti uključivanja starijih osoba u svakodnev­nom životu, jer i oni imaju pravo na rad, ali i pravo na kvalitetniji život. Nužnost je i uvođenje jedinstvene formule mini­malne mirovine, kao i minimalne plaće na razini     Europske unije, što ne znači smanjivanje prava onima koji već imaju dobre mirovine.

     Glavni tajnik SPI-CGIL-a Ivan Pedretti naglasio je da je nužno poduzeti akcije koje će pomoći ne samo starijim osoba­ma nego i radnicima, mladima i ženama jer EU mora biti snažnija pa iako svaka država ima autonomiju, ne smijemo se odvajati nego zajedno stremiti cilju - po­boljšanju uvjeta života svih članova Uni­je te raditi na jedinstvu. Jedino tako će se stvoriti uvjeti za nova radna mjesta, bolje prihoda, a time i bolje mirovine. Brojni gosti, a osobito Tom Vrijens, predsjednik Komiteta mladih ETUC-a, te generalni tajnik ETUC-a Luca Visentini dobili su ogromnu potporu delegata te potakli još veću raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici svih zemalja.     U zaključnoj riječi generalna tajnica Carla Cantone je naglasila kako sa svojih 10 milijuna članova, FERPA poziva na puno prizna­nje unutar tijela odlučivanja Europske sindikalne konfederacije, ali i daljnji rad na povećanju broja članova. Također je naglasila da je sada, na pola mandata, posve je jasno koji su prioriteti na koje se treba fokusirati, a to je vođenje kam­panje protiv siromaštva starijih osoba, protiv energetskog siromaštva, za dugo­ročnu skrb i njegu o starijima. Nadalje, naglasila je kako zajedno sa sindikatima aktivnih radnika treba podići svijest o potrebi većeg angažiranja na pitanjima mirovina i mirovinskog sustava, jer će inače sadašnji radnici biti još siromaš­niji. Zatražila je da svi u okviru FERPA-e posvete posebnu pozornost na položaj žena, identificirajući specifičnosti umi­rovljenih žena, njihovu nejednakost u mirovinama kao posljedicu njihova po­ložaja tijekom radnog vijeka.

     Obećala je da će se nastaviti po­boljšavati "vidljivost" FERPA-e na razini europskih tijela i donositelja odluka - Komisije, Parlamenta i Vijeća. FERPA će djelovati i surađivati sa svima onima koji žele izgraditi bolju, socijalnu i pravedniju Europu, kako bi osigurali mirnu buduć­nost europskim građanima svih dobnih skupina. S tim ciljem, kao i stoga da bi se poboljšala njezina vidljivost i učinkovi­tost, FERPA će organizirati u svim zemlja­ma u proljeće 2018. Europski dan akcije, s naglaskom na položaj starijih osoba. Također, na predstojećim europskim iz­borima 2019. godine FERPA će se mobili­zirati na pitanjima jednakosti, solidarno­sti i socijalne pravde, suprotstavljajući se antidemokratskim političkim snagama.

Bruna Jovanović

 

EKONOMSKA KRIZA I SMRTNOST

Zašto stari sve više umiru

 Piše: Jasna A. Petrović

     Kakve su posljedice ekonomske krize i rasta siromaštva starijih osoba po zdravlje i mortalitet starijih osoba? U Hrvatskoj se time nitko ozbiljno ne bavi, a sve promjene u porastu smrtnosti starijih osoba od strane stručnjaka se pripisuju - klimatskim promjenama, hladnoći i gripi zimi i pojačanim vrućinama ljeti. No, je li to doista tako jednostavno?

     Najobičnije razumsko prosuđivanje vodi ka sudu kako s padom ekonomskog rasta dolazi do pogoršanja zdravstvenih uvjeta, a porastom ekonomskog bla­gostanja, do poboljšanja zdravstvenih uvjeta. Postoje brojna istraživanja koja su ekonomsku nestabilnost korelirala s po­rastom smrtnosti, poput Harvey Brenne- ra i C.J. Ruhma. Diljem svijeta, a u Europi osobito u Grčkoj, provedena su brojna istraživanja koja također ukazuju na usku posljedičnu vezu siromaštva i smrtnosti. Hrvatski demografi i specijalisti javnog zdravstva zaostali su u vremenu i kod nas se bitno povećanje mortaliteta, osobito starijih osoba, uopće ne istražuje.

Katastrofična 2015.!

     Kad je 2015. godine zabilježen ...

Read more...

 

NOVI EUROPSKI SOCIJALNI ISKORAK

Minimalne plaće na 60 posto medijana?

Minimalne plaće nisu plaće za siromaštvo, minimalne mirovine nisu socijalna pomoć za stare

      Prema dokumentu koji je Europska sindikalna konfederacija (ETUC) pustila u javnost početkom stu­denoga 2017. poruka je jasna iz samog naziva dokumenta - „Minimalne plaće ne bi smjele biti plaće za siromaštvo". Minimalne plaće trebale bi porasti za 62 posto u Španjolskoj, 28 posto u Njemačkoj i 22 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu samo da dosegnu razinu ispod praga niske plaće (koji je OECD definirao da dvije trećine nacionalnog medijana).

     Europska unija trebala bi odrediti ciljni datum do kada zakonski utvrđe­ne minimalne plaće moraju doseći ba­rem 60 posto medijana plaće, a zatim plaće od koje se može dostojno živjeti. Očito je da to nije moguće postići pre­ko noći, ali cilj treba biti postavljen za čitavu EU, a države članice moraju sje­sti za pregovarački stol sa sindikatima i poslodavcima i raspraviti kako i kada do tog cilja.

     Povećanje minimalne plaće na 60 posto medijana ili prosječne plaće u svakoj zemlji znatno bi smanjilo siro­maštvo uz rad i potaklo gospodarski rast, naglašeno je.

     Prema izračunu Saveza samostal­nih sindikata Hrvatske, progresivnim povećanjem do 60 posto medijana bruto plaće (medijan plaće, prema DZS iznosi 7.310 kuna), minimalna plaća u Hrvatskoj iznosila bi 4.386 kuna, tj. po­trebno je povećanje od 34 posto.

     Definiranjem praga odgovarajuće minimalne plaće i komprimiranjem ukupne distribucije plaća znatno bi se smanjilo siromaštvo uz rad i nejedna­kosti. Takva povećanja plaća potakla bi ekonomski rast, posebice stoga što radnici na dnu spektra plaća pokazuju veću sklonost potrošnji dodatnog nov­ca koji zarade.

     No i mirovine bi prihvaćanjem takve politike imale dva nova izvora rasta: prvo, usklađivanjem mirovina u cijelosti ili dijelom s rastom plaća, a drugo, automatskim povećavanjem minimalne mirovine na visinu od 50 posto minimalne bruto plaće, što     Sin­dikat umirovljenika, uz podršku Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, zago­vara već godinama, a to bio jedan od glavnih zahtjeva na umirovljeničkim prosvjedima u šest hrvatskih gradova.

 

 

Kad banke kolo vode

Ustavni sud kontroverznom odlukom omogućio bankama ovrhe cijele plaće za ovršenike koji su potpisali izjave o suglasnosti prije 17. lipnja 2008.

     Ustavni je sud odlukom od 11. srpnja 2017. van snage stavio jedan članak Pravilnika o nači­nu i postupku provođenja ovrhe na novčanim sredstvima, čime je otvo­rena mogućnost da se nad onima koji su prije 17. lipnja 2008. potpisali izjavu o mogućnosti zapljene cijele plaće, ta cijela plaća i ovrši. Pravilnik je donesen 2008., ali su izmjenama Ovršnog zakona, koje su stupile na snagu 17. lipnja 2008. godine, takve izjave ukinute, a zakonski se pro­pisalo da se ovrha može provesti samo na dvije trećine plaće....

Read more...