UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 


TRIBINA „GRAD ZAGREB ZA SVOJE SENIORE"

Što Zagreb nudi osobama treće dobi?

     U okviru programa obilježavanja 25. obljetnice Sindikata umi­rovljenika Hrvatske 14. prosinca održana je edukativna tribina pod na­slovom „Grad Zagreb za svoje seniore" za šezdesetak predsjednika i aktivista zagrebačkih podružnica. Uvodno je o programu aktivnosti, koje Grad Zagreb organizira za svoje starije građane kako bi im poboljšao kvalitetu života u starosti održala diplomirana socijalna radnica Antonija Bobić-Lazić iz Grad­skog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

     Detaljno, reklo bi se čak i nadahnu­to, govorila je o izvaninstitucionalnim aktivnostima (razni oblici tjelesnog vježbanja, igranja šaha, kartanje, radi­onice ručnih radova, likovne radionice, zborno pjevanje i druge aktivnosti) u lokalnoj zajednici koje organizira Grad u gerontološkim centrima. Takvi cen­tri najčešće nalaze u prostorijama do­mova za starije ili dnevnim boravcima u lokalnoj zajednici, kao oblik skrbi i socijalne uključenosti s ciljem organi­ziranog korištenja slobodnog vremena umirovljenika i starijih osoba, kako bi se umanjio osjećaj osamljenosti i druš­tvene izoliranosti. Posebno se osvrnu­la na dnevne boravke u domovima za neke kategorije oboljelih, primjerice, dementnih osoba. Naglasila je također i mogućnost korištenja usluga pranja rublja, čišćenja stambenih prostora te pomoć pri njezi bolesnika u kući. Isto tako starije osobe mogu dolaziti u dom na ručak uz minimalnu cijenu ili im isti može biti dostavljen kući....

Read more...

SLUČAJ „ROYAL"

Presedan: državni mirovinski fond preuzima gubitke privatne firme!

     Zadnjeg dana u studenom 79 sa­borskih zastupnika podržalo je proračun Vlade premijera Plenkovića za 2018. godinu. Podržao ga je i je­dan opozicijski zastupnik, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, Silvano Hrelja. Dan kasnije, mediji objavljuju i razlog tog postupka. Kako objašnjava Hrelja, proračun je podržao jer će vla­dajući podržati njegov prijedlog, odno­sno, riješiti problem Royal osiguranja, o kojem ovisi oko 600 bivših umirov­ljenika Luke Rijeka, odnosno, ukupno njih 1.300 u cijeloj osmoj izbornoj je­dinici, objašnjava Hrelja. „Ovo je jedan od gorućih umirovljeničkih problema za čije rješenje će biti potrebno stoti­nu milijuna kuna u deset godina. Vlada će prihvatiti prijedlog zakona u kojem stoji da će oštećeni umirovljenici dobi­ti sve zaostatke koji im nisu isplaćivani od propasti fonda Royal do danas", ista­knuo je predsjednik HSU-a te dodao kako je osigurana daljnja isplata punog iznosa mirovine....

Read more...

 

SOCIJALNA SLIKA GRADA ZAGREBA U 2016.

Jesu li stari izvan fokusa?

Mladi i migranti su ciljane skupine, a najveću pomoć trebaju umirovljenici

 

     Prosinac je, osim donošenja novo­godišnjih odluka, savršeno vrijeme za rekapitulaciju učinjenog u go­dini. Tako je 19. prosinca u Tribini Grada Zagreba, predstavljena Socijalna slika Grada Zagreba za 2016. godinu. To je dokument nastao suradnjom Socijalnog vijeća Grada Zagreba i Centra za razvoj neprofitnih organizacija, koji prikazuje trendove socijalnog razvoja metropole. Time su dobivena četiri strateška izazova s kojima se Gradski uredi, ali i socijalne službe te neprofitne organizacije trebaju

Raste broj korisnika naknada

     U Socijalnoj slici navedeni su i statistički podaci o brojnu korisni­ka naknada u okviru socijalne skr­bi. Tako 3.116 korisnika ostvaruje pravo na naknadu za plaćanje do­punskog zdravstvenog osiguranja, koje iznosi 70 kuna mjesečno, dok je još 3.675 korisnika u umirovlje­ničkim domovima.

     Uz ovakvu sliku najstarijeg di­jela populacije metropole jedne članice EU, kao što je Hrvatska, brzo će analitičari morati mijenja­ti fokus socijalnih politika. Naime, uz povećan broj umirovljenika koji su ispod praga siromaštva, koji je 2.800 kuna, teško je očekivati da će, uz redovita izdvajanja za hra­nu i kućanske potrepštine, uopće moći izdvajati novac za bilo kakav oblik socijalne ili zdravstvene skrbi.

     Bez obzira na 148 socijalnih programa pokrenutih u 2016. i po­većanje izdvojenih sredstava, upit­no je hoće li starije osobe i umi­rovljenici ipak ostati bez cjelovite potrebne potpore....

Read more...

 


POREZNI APSURD

Posmrtna pripomoć na udaru poreza

Umre član nekog društva koje internim aktom obitelji preminuloga jamči pomoć za sahranu člana. Može li tako? Ne može, kaže ministar financija Marić. Naime, to je pomoć za člana, a kad je on umro, više nije član, pa ju više osobno ne može ni dobiti. Supruga člana tu posmrtnu pomoć, pak, može do­biti samo ako plati porez na drugi dohodak, jer ona nije preminuli član. Neš' ti biznisa!

 Piše: Ivana Dragija

     Do prosinca 2017., u javnosti je pri­lično nezapaženo prolazila odred­ba aktualnog Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16) kojom se reguli­raju pomoći i potpore neprofitnih orga­nizacija te na temelju koje proizlazi da država oporezuje čak 40 posto iznosa posmrtne pomoći koju neka od nepro­fitnih udruga isplaćuje obitelji preminu­log člana, ukoliko je aktima udruge ta­kva mogućnost predviđena. Preminula osoba više nije član, a iznos posmrtne pomoći država smatra drugim dohot­kom osobe kojoj se isplaćuje te je stoga iznos podložan oporezivanju.

Birokrati protiv humanosti

     Krešimir Sever, predsjednik Nezavi­snih hrvatskih sindikata za jedan dnevni list izjavio je kako ovakva „birokratska navika nadvladava humanost takvog poteza". Napominje kako ne treba po­sebno naglašavati s kolikim je troškom suočena obitelj kada umre netko od njenih članova, čemu nerijetko pretho­di još i kraća ili dulja bolest, što obitelj ionako dodatno opterećuje dodatnim troškovima....

Read more...

 


NAMJEŠTAJU LI SE MIROVINE?

Daš mito, dobiješ penziju

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Je li moguće da vam netko u mirovinskom "napumpa" ili smanji mirovinu? Na žalost, moguće je. S mitom ili po vezi. Dobra prijateljica mi priča kako, baš kad je nosila papire za umirovljenje, sreće prijatelja iz mladosti, slučajno zaposlenog u mirovinskom, i on ju pita koliku bi mirovinu željela imati. Toliko je i dobila.

     Posjećuje nas lani u Sindikatu umirovljenika ugledan financijaš iz HNB-a, koji je dobio rješenje o umirovljenju, ali s mirovinom umanjenom za tri tisuće kuna u odnosu na ono što je bilo u predračunu. Kad je ponovno sve izra­čunao, otišao je u mirovinsko "reklamirati" njihovu mate­matiku. I odmah su popravili, i još se lijepo ispričali. I onda se pitaš jesu li takvima kao bogati financijaš počesto odu­zimali od mirovine, kako bi dali svojim znancima ili klijen­tima za mito. Ili to ipak ide iz mirovina najsiromašnijih koji se ionako nikad ne žale? Tako smo pratitelje naše Facebook stranice „Prosvjed protiv siromaštva starijih osoba" za­molili da razmisle i kažu što misle. Stiglo je dvjestotinjak komentara, a interes za čitanje je pokazalo oko 20 tisuća korisnika te društvene mreže. Šokirani i manje šokirani umirovljenici zaključuju kako je potrebno organizirati reviziju svih mirovinskih izračuna, što danas, u vrijeme kompjutora, nije teško. Posebno smatraju da treba izvršiti provjeru svih invalidskih, braniteljskih i civilnih, mirovina, jer je tamo najviše prijevara i kriminala....

Read more...

„CJELOVITA" MIROVINSKA REFORMA

Što nam kuhaju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava?

     Premijer Andrej Plenković u svo­joj šturoj novogodišnjoj poruci nudi sigurnost svim građani­ma, pa i umirovljenicima u 2018. godini. O kakvoj je sigurnosti riječ? Obećao je smanjiti nejednakost, ali ne izrijekom socijalne nejednako­sti, čije je bujanje poticala upravo njegova vlada tijekom cijele prošle godine, te dovela Hrvatsku do po­dijeljene i spaljene zemlje, u kojoj malobrojna elita živi u paralelnom svijetu blagostanja.

     U posljednjih 20-tak godina došlo je do visokog porasta nejed­nakosti, a politike vladajućih ekipa nisu se fokusirale na zaustavljanje razlika, već su poticale upravo vri­jednosti protivne jednakosti i slo­bodi. Tako smo potonuli u bespuće neeuropske (ne)socijalne države, spram europskih promjena paradi­gme socijalne države, od pasivne, reparatorne prema aktivnoj, pre­ventivnoj, koja se zasniva na soci­jalnom investiranju. Hrvatska je da­leko od toga, te se ne suočava niti s reparacijom vlastite bijede, osob­no starijeg stanovništva. O tome se naprosto šuti, ignorira, gradi „potemkinova" sela blagostanja. U pozadini šutnje broj siromašnih ra­ste, a srednja klasa nestaje. Čak 50 posto umirovljenika ima mirovine ispod hrvatske linije siromaštva!...

Read more...

UOČI NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Matica i Sindikat postigli suglasnost o prioritetima

     Dvije umirovljeničke udruge, Sindi­kat i Matica, koje zastupaju boje hrvatskih umirovljenika za prego­varačkim stolom u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, 10. siječnja su, na poziv predsjednika Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Ante Gavranovića, održale međusobne konzultacije glede utvrđenja prioriteta za unapređiva­nje položaja starijih osoba.

     Već u svom pozivu za 4. sjednicu Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe,   Ministarstvo je preskočilo na pret­hodne dvije sjednice ponavljane priorite­te, no brzim konzultacijama umirovljenič­kih predstavnika predložen je promijenje­ni dnevni red. Uspjelo se postići da se na sjednici podnese obrazloženje „pogodbe"   Vlade i saborskog zastupnika Silvana Hre- lje, kojim je po hitnom postupku usvojen    Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina, bez da se prethodno našao na dnevnom redu Nacionalnog vijeća, iako je obveza Vlade konzultirati se s tim savje­todavnim tijelom. Matica i Sindikat su sta­jališta kako taj zakon nije trebalo donijeti uopće, niti na taj način preuzimati u javni mirovinski fond dugoročne dugove koje je stvorila privatna firma....

Read more...

Uspješno starenje uz ispravnu ishranu

Jesti manje ili veće količine?

     Sasvim je sigurno da prehrana može igrati vitalnu ulogu u tome kako ćemo stariti. Jedno je sigurno: mi ne stižemo u starost odjednom - u dobi od 70 i 80 godina. Starenje, u stvari, započinje kad završava rast, u kasnoj mladenačkoj dobi. Kao što ishrana u ranom djetinjstvu usmjerava rast i razvoj, tako isto i ishrana u srednjim godinama života, u dobi od 20. godine pa nadalje, može odlučiti koliko uspješno ćemo stariti.

     Neka od degenerativnih oboljenja u starosti, kao primjerice srčana oboljenja, povišen krvni tlak, šećerna bolest, obo­ljenja bubrega i jetre, upala zglobova, osteoporoza (šupljikavost i omekšavanje kostiju) i slabljenje vida, nisu oduvijek dio procesa starenja. Neka oboljenja su novi­jeg datuma, novopridošlice za koje izgle­da da su uglavnom rezultat nekih današ­njih načina života, kao što je, na primjer, današnji način prehrane.

Srce ne voli hamburger

     Epidemija srčanožilnih bolesti većinom je ograničena na ona područja svijeta gdje ljudi jedu zapadnjačku hranu. Učestalost raka debelog crijeva, želuca i dojke, tako­đer pokazuje jaku geografsku povezanost. Ovi oblici raka, primjerice, relativno su ri­jetki u Japanu. Međutim, kod prve genera­cije japanskih doseljenika u SAD broj sluča­jeva tog oboljenja malo se povećava, dok u kasnijim generacijama japansko-američkih građana šanse da se umre od tih formi raka su iste kao i kod svakog drugog Amerikan­ca. Krivac: američka prehrana i stil života....

Read more...

KAKO SMO SLAVILI NOVU GODINU

Brojne podružnice SUH-a organizirale su zajedničke dočeke Nove godine, a u ovom broju predstavljamo dvije koje su ove godine zaružile do jutra: zagrebačko Podsljeme i SUH Đakovo.

 

PODSLJEME

     U veselom i brojnom društvu Podsljemaši su u Društve­nom domu na Bidrovečkoj cesti ispratili staru i dočekali Novu 2018. Kao što i priliči, plesalo se, pjevalo karaoke, šalilo i veselilo sve do šest ujutro, uz Renata Šimunkovića na klavijaturama.„Mnogo smijeha, veselih uzvika i juškanja izma­mili su pjevači amateri, a karaoke su izazvale najviše smijeha", kaže predsjednik podružnice Ivan Ročić.

ĐAKOVO

     Kod Baloga je fešta uz glazbu i bogatu tombolu započela u 19 sati, uz puno ića i pića, sve za 80 kn, a feštalo je više od 150 članova. Novu 2018 godinu slavili su do jutra. „Bili ste kao i uvijek - pravi, veseli i druželjubivi", poručio je na Facebo- ok stranici predsjednik podružnice Željko Kovač...

Read more...

 


VRATA OTVORENA SVIMA

Srce na dlanu

Pet zagrebačkih podružnica SUH-a sudjelo­valo je u projektu „25 godina borbe za prava starijih osoba"

     Predbožićno vrijeme bilo je idealan trenutak da zagre­bačke podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske otvore svoja vrata i svima zainteresiranima prikažu svoj rad i djelovanje te da prihvate nove članove. Naravno, to je bila i odlična prilika da se dosadašnji članovi, u ugod­nim razgovorima, podsjete aktivnosti u minuloj godini te isplaniraju nove programe. Tako je pet podružnica SUH-a, u razdoblju od 18. do 22. prosinca 2017. otvorilo svoja vrata i predstavilo se u punom svjetlu.

     U sklopu projekta„25 godina borbe za prava starijih oso­ba", koji je podupro Grad Zagreb, 18. prosinca prva je svoja vrata otvorila podružnica Granešinski Novaki, u kojoj su, uz glazbu KUD-a Ruža Prigorja, prikazane i tradicionalne na­rodne nošnje. Osim zabave, trebalo se pobrinuti i za zdrav­lje, pa je tako medicinska sestra iz Doma zdravlja Zagreb - Istok mjerila tlak i razinu šećera u krvi, a predstavnik tvrtke dobavljača slušnih aparata je provjeravao sluh.

     Članovi podružnice Donja Dubrava su 19. prosinca otvorili svoja vrata izložbama kreativnih radova svojih čla­nova te starih vjenčanih fotografija, kojima su pokazali da su i oni jednom bili mladi. U zdravstvenom kutku provjera­vao se sluh. U edukativnom prikazu rada i aktivnosti novim članovima su željeli prikazati niz pogodnosti koje mogu koristiti, zatim programe slobodnih aktivnosti, uz priložene pristupnice za učlanjivanje....

Read more...

 


TRKA ZA DOSTOJANSTVO 50+

Trening za umirovljenička prava

Na utrci dugoj 700 metara je sudjelovalo oko 300 trkača

 

     Umirovljeničke aktivnosti ne poznaju granice. Pokazala je to i Trka za dostojanstvo 50+, koja je u prohladno jutro 17. prosinca okupila nešto manje od 300 trkača - umi­rovljenika iz 16 gradskih podružnica Sindikata umirovljenika Hrvatske, udruga Matice i starijih Zagrepčana. Na prvi pogled cilj utrke bio je pokazati da su osobe treće dobi u vrlo dobroj tjelesnoj formi, ali i upozoriti na degradiranje njihovih prava, iako oni mogu i dalje značajno pridonijeti društvu. Kako je Sin­dikat umirovljenika Hrvatske najavio, to je ujedno bio i trening za prosvjede koji se planiraju u proljeće.

     Trka se održavala na Trgu dr. Franje Tuđmana, iza Ministar­stva graditeljstva i prostornog uređenja, a trasa je bila duga 700 metara. Brojne televizijske kamere zabilježile su i djelić razmišljanja umirovljenika, a podrška nije izostala ni od strane promatrača.

Kako je na startu izjavila Jasna Petrović, predsjednica SUH-a, s ovim se događajem htjelo ukazati na zapostavljenu i siromašnu skupinu građana starije dobi. "Oni u ovo predbožićno vrijeme nisu u mogućnosti sudjelovati u šopingmaniji, a što je postalo glavnom značajkom proslave ovog blagdana'; kaže Petrović.

     „Nitko iz vlade nas ne doživljava, kao što neće ni mene kad jednog dana odem u mirovinu", komentirao je Mladen Krpa- nić, dok je Anica Horvat dodala kako „nikog iz Vlade nije briga za nas 'male, ali ima nas puno; mogli bi se i iznenaditi". Bilo je i komentara kako starima preostaje samo trčati u vrijeme da­rivanja, kad nemaju novaca za šopingiranje, a autistična Vlada ih ne čuje, dok su svi saborski zastupnici na „školskim prazni­cima". Smiljana Špika Prskalo izrazila je ipak skepsu: „Lijepo je trčati, ali do proljeća tko živ, tko mrtav, jer da je Vlada htjela što napraviti, napravila bi. Oduzeli su nam dostojanstvo - to je jedino što su napravili'.

     Najbrži sudionik je bio jedan od najmlađih članova SUH-a, Zlatko Gregurek iz podružnice SUH-a Donja Dubrava. Drugo mjesto zauzeo je Milovan Vlajsović iz Novog Zagreba, dok je treći na cilj stigao Stjepan Prebeg iz Granešinskih Novaka.    Od žena su najbrže bile Stana Poljanec iz Studentskog Grada, Ivka Pavliša s Črnomerca i Đurđica Novak iz Novog Zagreba. Po­bjednici su dobili medalje i priznanja, a svi trkači su dobili pri­godne majice. Nakon utrke su se sudionici odmarali uz ugod­ne razgovore, čaj i fornete, nadajući se kako će i ovom trkom postići vidljivost u javnosti kako bi se potaknulo poboljšanje socijalnih uvjeta za umirovljenike.

     Ova je trka održana u sklopu 25. obljetnice te nezavisne umirovljeničke udruge, podržana kroz projekt Grada Zagreba. Bez te potpore ne bi bilo majica, forneta i čaja!


„IZVOZ" IZ DANSKE: Bicikliranje sa seniorima

     Biciklirajući do posla, Danac Ole Kassow svakodnevno je viđao 97-godišnjeg Thorkilda, korisnika staračkog doma, kako sam sjedi na klupi i uživa u sunčanome danu. To mu je dalo ideju koja se proširila na 14 zemalja. Jednoga dana Ole se pojavio u staračkom domu sa rikšom spojenom na bicikl i poveo Thorkilda u vožnju gradom, kako bi ponovno posjetio mjesta svog djetinjstva i podijelio s njim svoju životnu priču. Idućeg dana i ostali su se stanovnici doma također že­ljeli voziti s njim pa je Ole pokrenuo udrugu „Cycling without age" (Bickiranje bez godina) u kojoj volon­teri na biciklima-rikšama voze svoje sugrađane starije dobi. Mnogima od njih to je jedinstvena prigoda da malo izađu iz doma, naročito zato što ih dosta zbog zdravstvenog stanja ima ograničene mogućnosti kretanja. To im je rijetka prilika da iziđu van, na sunce, a jednostavna zadovoljstva poput osjećaj vjetra u kosi i razgledavanje grada pričinjaju im veliku radost.

Aktualno arhiva