UVODNA RIJEČ

Micek, mucek, eto ti figa!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kako razgovarati sa starijim osobama? Zasigurno ne po če­stom stereotipu - pokroviteljski, u deminutivima, s lažnom ljubaznošću, pomalo s visoka - jer ti stari su ono što im mladi govore već zaboravili ili čak nisu niti znali. I u godišnjim izvješćima Pučke pravobraniteljice nerijetko se takav „govor" spominje kao ozbiljan primjer narušavanja dostojanstva stari­jih osoba, primjerice, u domovima, gdje im se osoblje obraća s umanjenicama, nazivajući ih miškec, kokica, curica, dečkec...

     Nekako tako smo doživjeli sastanak u Ministarstvu zdravstva iniciran od strane Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Šest predstavnika umirovljenika i devet udruženih pred­stavnika ministarstva mirovinskog, zdravstva, HZZO i HZMO, sve ugledna imena. Boje Ministarstva rada i mirovinskog sustava predvodila je pomoćnica Melita Čičak, domaćin je bio državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić, iz Porezne upra­ve Ministarstva financija glavnogovornik je bio Dražen Opalić te se na kratko pojavio i ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukelić. Tema: „zdravstveni" zahtjevi umirovljeničkih udruga: ukidanje dodat­nog zdravstvenog doprinosa, povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje i uvrštenje predstavnika umirovljenika u buduće Upravno vijeće HZZO-a. Sitnica: treba promijeniti neko­liko zakona, kao što ih časkom promijene za branitelje, HVO-ov- ce, Royal...

     Umirovljenički predstavnici su gotovo deminutivno poz­dravljeni s naglaskom Dulibića kako oni njih razumiju i cijene doprinos koji su dali u životu, no zdravstvo ima gubitke od se­dam milijardi, a k tome - znaju li oni, umirovljenici, koliko ljudi ima niske plaće, pa bi se takvi mogli razljutiti kad bi se ukinuo zdravstveni doprinos umirovljenicima?! Možda gospoda, za­pravo, ne znaju da je 51 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva? I da takvih ima 1,2 milijuna. Sitnica. Pogotovo na izborima.

     I tako su jedan po jedan zahtjev, argumentiran brojkama, datumima i činjenicama, uglednici listom zanijekali, s patronizirajućim pedagoškim gardom kao kad se učiteljica obraća maloj djeci. Ne, ti umirovljenici ne znaju da svojedobno Miilinović nije uveo dodatni zdravstveni doprinos kao kriznu mjeru, iako je to bilo 2009. godine, ma ti starci pojma nemaju da braniteljima (ni) je omogućeno da pritiskom ishode da im se s mirovina ne usteže taj doprinos; ma što bi oni htjeli da se smanji cenzus za dopun­sko osiguranje do hrvatske linije siromaštva, iako nije mijenjan od 2004. godine. I tako se ni jedan prijedlog nije ozbiljnije raz­motrio, jedino je tijekom sastanka pomalo smanjen deminutivni tonalitet i prelazio u nestrpljivost. Imaju toliko dugova i toliko poslova, a troše vrijeme iz pristojnosti, jer kupuju vrijeme. Micek, mucek, evo ti figa!

 

 

 

 

 

 


 

 

 


MIROVINSKA REFORMA

Kako skrojiti mirovinu po mjeri žena

 Pravedna mirovinska reforma bit ce ona koja ce starije žene izvuci iz siromaštva

Piše: Jasna A. Petrović

     Rodni jaz u mirovinama zrcali akumu­laciju svih rodnih nejednakosti s koji­ma se žene suočavaju tijekom cijelog života. Njihova mirovina dokaz je koliko se vrednuje njihov rad u društvu i koliko su za­pravo diskriminirane u generaciji jednako- pravnosti i ljudskih prava. I onda se dešava da nakon 40 godina radnog staža, pokojeg djeteta ili roditelja na skrbi, shvate da mo­raju i dalje raditi, često na crno. Prije su se radovale penziji, sad je se boje. Mirovina dolazi kao kazna i presuda na poniženje do kraja života. Velik dio generacije koja je gra­dila tvornice, škole, bolnice, ceste, sada su sakupljači plastičnih boca i ostataka hrane s poda tržnica.

žene rade za društvo, vrijeme je da društvo radi za njih, baš stoga žene moraju biti u središtu svih mirovinskih reformi.

     Rodni jaz u mirovinama postoji diljem Europe i dovodi do nižeg životnog standar­da i siromaštva starijih žena koje radi du­žeg životnog vijeka češće postaju udovice, osobito ako su modeli obiteljske mirovine u pojedinoj zemlji nepovoljni te praktički samo nude ženi da dobije 70 posto mirovi­ne pokojnog partnera, a svoje se praktički odrekne i tako baci tridesetak godina rad­nog staža....

Read more...

 


ZAŠTO NE VALJA DRUGI MIROVINSKI STUP

Jer dobiješ manju mirovinu!

     I gluh i slijep vidi i čuje da se ovih dana ponovno vodi burna kampanja za drugi mirovinski stup. Na sve strane se svi obvezni mirovinski fondovi, tj. njihove vlasnice - banke, prave važni kako su prešli 92 milijarde kuna kapita­la, te kako im zarada i dalje raste. Nitko više ne priča koliko se zapravo izgu­bilo iz drugog stupa zbog političkog ili dogovornog investiranja u dionice Agrokorovih firmi. Nitko nema pojma kolika će mu biti mirovina u drugom stupu, osim što klasični pobornici fi­nancijske industrije glasno zahtijevaju da se iz radničkog mirovinskog fonda isplaćuje dodatak od 27 posto i za one koji nisu štedjeli samo u prvom javnom stupu, a na koje se Zakon o dodatku na mirovine ostvarenom prema ZOMO-u jedino i odnosi.

      Regionalni koordinator Svjetske banke Zoran Anušić već godinama kmeči kako država mora dati i umiro­vljenicima koji uplaćuju doprinose u oba mirovinska stupa, bez da otvoreno kaže kako je taj model obveznog miro­vinskog stupa kapitalizirane štednje „propisala" Svjetska banka krajem de­vedesetih godina kao recept za pljačku proračuna bivših socijalističkih zemalja. I dok su druge zemlje progledale na vrijeme, pa su poput Poljske, Mađarske, Slovačke, te od ove godine i Rumunjske ukinule obvezatni drugi stup i transfor­mirale ga u dobrovoljni, a isto su uvele i Češka i Slovenija, u Hrvatskoj su i dalje banke na vlasti i uporno zatvaraju sav javni prostor za raspravu, analize i kons­truktivne promjene. Zapravo, živimo u uvjetima medijske blokade, jer tko bi grizao ruku koja ga hrani....

Read more...

4. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Š a m a r a n j e   u m i r o v l j e n i k a

 

     Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe postaje sve više mučna pričaonica na kojoj predstavnici umirovljeničkih udruga govore o sve težem i pogoršanom položaju umirovljenika i starijih osoba, a predstavnici četiriju ministarstava uporno odbijaju bilo kakav prijedlog. Sve je nemoguće, sve je neostvarivo, sve se odbija. Sam ministar je na četiri sjednice proveo sat vremena, jer mu 25 posto stanovnika ne predstavlja dovoljan razlog za osobno sudjelovanje, dok državna tajnica nije pokazala razumijevanje materije.

      Predstavnici Vlade su bili državna tajnica Majda Burić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak, Milenko Popović, Ljerka Pezer, Jer-ko Gašpar i Ana Vlah iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Marija Penava Šimac iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva, Niko Raič iz Ministarstva financija, Tatjana Bekić iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Slavica Ružić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

      Predstavnici umirovljenika i starijih osoba su predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović, Željko Šemper i Zdenka Čuhnil iz Matice umirovljenika Hrvatske te Jasna A. Petrović, Milan Tomičić i Mato Obradović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske. Zašto navodimo sva imena? Zato jer odgovornost treba imati ime i prezime i četvrtina stanovnika Hrvatske imaju pravo znati tko što zastupa u socijalnom dijalogu....

Read more...

STANOVANJE ZA STARIJE

U Americi 'penzići' imaju vlastita naselja

     U Sjedinjenim Američkim Državama je prije petnaestak godina zaživio koncept„staračkog sela". S obzirom na to da otprilike trećina američkih umi­rovljenika živi sama, ovakav oblik je mno­go prihvatljiviji za život, jer ljudi, uz odre­đenu veću ili manju godišnju naknadu, dolaze živjeti u stambene blokove, na­selja ili sela u kojima već žive stariji ljudi. U takvim zajednicama, ljudi međusobno pomažu jedni drugima, organiziraju ra­znolike aktivnosti i imaju na raspolaganju sve resurse i skrb koja im je potrebna. Uz to, u staračkim selima je lakše posvetiti pažnju potrebama pojedine osobe.

     No, zanimljivo je da takve zajedni­ce osnivaju uglavnom ljudi koji su pred umirovljenjem ili neprofitne organizacije, a svi poslovi su pokriveni volonterskim

radom, u kojeg su gotovo uvijek uklju­čene i aktivnije, agilne starije osobe. Još je zanimljivije što oni sami odlučuju o svojim potrebama te tako uspostavljaju određen oblik vlasti. U SAD-u se trenutno nalazi 200 takvih sela, a u pripremi ih je još oko 150. Sva sela su povezana u za­jednicu Village to Village Network (Mreža selo za selo). Takva se naselja odnedavno ubrzano pojavljuju i u Zapadnoj Europi.

 


UMIROVLJENIČKA INTIMNOST

Ima li seksa u trećoj dobi?

     Kao liječnik, prije nego malo detaljnije i ozbiljnije odgovorim na to pitanje, u naslovu, htio bih kazati što mi je moja supruga nedavno "spustila". Naime, kad se povede razgovor o toj temi, ja obično kažem, a i tvrdim, da ima mladića sa šezdeset i staraca sa dvadeset. Među­tim, moja žena kaže da bi ona ipak radije tri starca od dvadeset, nego jednog mla­dića od šezdeset.

Dakle, ima li seksa u trećoj dobi? Naža­lost, nema ga onoliko koliko bi ga moglo i koliko bi ga trebalo biti. Zašto? U našem narodu je poprilično rašireno mišljenje da čovjek koji je prešao šezdesetu godinu ži­vota nema više što tražiti u seksu. Razumlji­vo, to je pogrešno mišljenje, prava zabluda. Jednostavno, smatra se da spolna aktivnost više nije potrebna, da nije moguća, kako za muškarce tako i za žene. Navodno, te stvari ne dolikuju starijim osobama, nisu etične i normalne za tu dob. Ukratko, treba preki­nuti svaku seksualnu aktivnost u interesu dugog života i dobra zdravlja. Sve glupost do gluposti, zabluda do zablude, a istina je potpuno suprotna. Čovjek se pita, zašto biti prikraćen za lijepe i ugodne trenutke u kojima se može uživati....

Read more...

 


Tko su mirovinski bogataši?

Prema neslužbenim podacima gotovo pola milijuna umirovlje­nika živi ispod linije siromaštva, a među nešto više od jedan posto najbogatijih umirovljenika prema ZOMO su umirovljeni farmace­uti, financijaši i naftaši, dok među onima po posebnim propisima branitelji, saborski zastupnici i akademici.

     Hrvatska je zemlja dubokih podjela. Nije ovdje riječ o lijevima i desnima, parti­zanima i ustašama, već o bogatima i siromašnima. Već otprije je jasno da, ra­znim zakonskim aktima, bogati postaju bogatiji, a siromašni ostaju siromašni. Isto je i s umirovljenicima. Kako drugačije objasniti situaciju da 50,5 posto „običnih" umirovljenika živi ispod hrvatske linije siromaštva od 2.180 kuna, dok ih nepunih jedan posto ima mirovine veće od prosječne hrvatske plaće. A ta prosječna plaća je u prvom polugodištu 2017. godine iznosila 5.960 kuna.

     No, krenimo s konkretnijim brojkama. U Lijepoj Našoj je u prosincu prošle godine bilo sveukupno 1.232.651 umirovljenika. Prosječna mirovina za njih iznosila je 2.524 kune, ali ako oduzmemo umirovljenike s povlaštenim mirovinama, prosjek je bitno niži - 2.318 kuna. Od 1.140.414 „običnih" umirovljenika prema ZOMO, samo 15.775 umirovljenika ima više mirovine od prosječne plaće, no oni svojim velikim iznosima Kad pogledamo one s mirovinama iznad 6.000 kuna, prema statistikama HZMO-a za siječanj 2018., njih 15.775 iz kategorije „običnih" umirovljenika uživa u blagoda­tima visokih primanja u trećoj dobi. No, ovo su samo oni koji ostvaruju pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Kada ubrojimo i 32.263 osobe s visokim mirovinama dobivenim prema posebnim propisima, stižemo do brojke od 48.038 ljudi s mirovinama višim od prosječne plaće.

     Zbunjujuće je vidjeti da od ukupnog broja od 174.892 umirovljenika po poseb­nih propisima u 17 kategorija, među kojima su najbogatiji akademici, saborski zastu­pnici i branitelji, čak 18,5 posto ima mirovine iznad prosječne plaće od 6.000 kuna, dok u kategoriji običnih umirovljenika prema ZOMO takvih „bogatuna" je samo 1,4 posto. Takve socijalne razlike nisu dopustive u normalnoj socijalnoj državi, osobito ako se u obzir uzme europska paradigma socijalne države koja je preventivna a ne reparacijska. Europska komisija je u više navrata upozorila Hrvatsku da treba smanjiti broj i visinu povlaštenih mirovina, ali ova Vlada ne samo da je gluha na takva upozo­renja, nego i nastavlja s podizanjem mirovina bogatima....

Read more...

 


Uspješno starenje uz ispravnu ishranu

Jesti manje ili veće količine?

     Sasvim je sigurno da prehrana može igrati vitalnu ulogu u tome kako ćemo stariti. Jedno je sigurno: mi ne stižemo u starost odjednom - u dobi od 70 i 80 godina. Starenje, u stvari, započinje kad završava rast, u kasnoj mladenačkoj dobi. Kao što ishrana u ranom djetinjstvu usmjerava rast i razvoj, tako isto i ishrana u srednjim godinama života, u dobi od 20. godine pa nadalje, može odlučiti koliko uspješno ćemo stariti.

     Neka od degenerativnih oboljenja u starosti, kao primjerice srčana oboljenja, povišen krvni tlak, šećerna bolest, obo­ljenja bubrega i jetre, upala zglobova, osteoporoza (šupljikavost i omekšavanje kostiju) i slabljenje vida, nisu oduvijek dio procesa starenja. Neka oboljenja su novi­jeg datuma, novopridošlice za koje izgle­da da su uglavnom rezultat nekih današ­njih načina života, kao što je, na primjer, današnji način prehrane.

Srce ne voli hamburger

     Epidemija srčanožilnih bolesti većinom je ograničena na ona područja svijeta gdje ljudi jedu zapadnjačku hranu. Učestalost raka debelog crijeva, želuca i dojke, tako­đer pokazuje jaku geografsku povezanost. Ovi oblici raka, primjerice, relativno su ri­jetki u Japanu. Međutim, kod prve genera­cije japanskih doseljenika u SAD broj sluča­jeva tog oboljenja malo se povećava, dok u kasnijim generacijama japansko-američkih građana šanse da se umre od tih formi raka su iste kao i kod svakog drugog Amerikan­ca. Krivac: američka prehrana i stil života....

Read more...

KAKO SMO SLAVILI NOVU GODINU

Brojne podružnice SUH-a organizirale su zajedničke dočeke Nove godine, a u ovom broju predstavljamo dvije koje su ove godine zaružile do jutra: zagrebačko Podsljeme i SUH Đakovo.

 

PODSLJEME

     U veselom i brojnom društvu Podsljemaši su u Društve­nom domu na Bidrovečkoj cesti ispratili staru i dočekali Novu 2018. Kao što i priliči, plesalo se, pjevalo karaoke, šalilo i veselilo sve do šest ujutro, uz Renata Šimunkovića na klavijaturama.„Mnogo smijeha, veselih uzvika i juškanja izma­mili su pjevači amateri, a karaoke su izazvale najviše smijeha", kaže predsjednik podružnice Ivan Ročić.

ĐAKOVO

     Kod Baloga je fešta uz glazbu i bogatu tombolu započela u 19 sati, uz puno ića i pića, sve za 80 kn, a feštalo je više od 150 članova. Novu 2018 godinu slavili su do jutra. „Bili ste kao i uvijek - pravi, veseli i druželjubivi", poručio je na Facebo- ok stranici predsjednik podružnice Željko Kovač...

Read more...

Aktualno arhiva