UVODNA RIJEČ
Psihijatar iz kontejnera
Piše: Jasna A. Petrović
Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”
Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.
Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.
Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.
Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu prijetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike? Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!
Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjivanjem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.
Web stranice naših podružnica
ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE SUH-a I NACIONALNOG SAVEZA TREĆA DOB
Svim korisnicima domova za starije hitno omogućite pravo na osnovne potrebe, od njege, skrbi te telefonskih poziva njihovim obiteljima i prijateljima!
„Umirovljeničke udruge Sindikat umirovljenika Hrvatske i Treća dob Hrvatska upozoravaju na opće prošireno zanemarivanje starijih i nemoćnih osoba u obiteljskim i privatnim domovima za starije osobe, posebice u vrijeme pandemije te pozivaju na hitan sustavni nadzor u svrhu osiguravanja osnovnih životnih potreba kao što su njega, skrb i kontakti korisnika domova s obitelji i prijateljima. Iako je ministar Josip Aladrović obznanio kako je udvostručen broj socijalnih inspektora (na mogućih 20?), te da će se bitno pooštriti uvjeti za rad privatnih i obiteljskih domova, u stvarnosti nema poboljšanja.
U uvjetima apsolutne izolacije te uskraćenosti redovite zdravstvene i socijalne zaštite i potpore, sve su češće dojave kako je mnogim korisnicima domova, uz kretanje, suženo pravo na osobnu higijenu, redovitu prehranu, pa čak i vodu. Ono najgore je što se korisnicima, s obzirom da im je zabranjen izlazak iz domova, ugrožavaju i druga temeljna životna prava. Društvena je intencija da se i u obiteljskim i privatnim domovima o starijim osobama treba brinuti kao da žive u vlastitoj obitelji, no stvarna situacija je više nego poražavajuća. Dostojanstvo starijih osoba svelo se na nulu.
Korisnici domova kao i njihove obitelji, redovno kontaktiraju umirovljeničke udruge i upućuju na strašne zlouporabe položaja i ovlasti prema starijim osobama. Uskraćuje im se, zbog manjka osoblja, čak i pravo na hranu, tuširanje, izlazak u dvorište, telefonske pozive članovima obitelji i prijateljima, a sve s opravdanjem na Covid 19. Što reći onima koji nisu svoje najdraže čuli, a niti vidjeli već šest mjeseci? Zarobljeni, zanemareni i očajni starci bez ikakvog društvenog nadzora, poslagani su kao sardine u svojim često prenapučenim sobama.
Primjerice, u jednom uglednom privatnom domu za starije sjeverozapadno od Zagreba tri korisnice su nam se potužile kako zbog manjka osoblja djelatnici tjednima ne tuširaju nepokretne osobe već ih samo brišu mirišljavim maramicama, ne donosi im se hrana u sobe već sami moraju odlaziti po nju.
Tamo gdje ima socijalnih radnika koji obavljaju kontakt s medijima i nadležnim institucijama, gotovo se i ne javljaju na telefon, grubi su prema obiteljima i korisnicima te prema medijima i zataškavaju probleme koje smo spomenuli. Jednostavno su se zatvorili za javnost, iako im je dužnost služiti korisnicima, od kojih i primaju svoje plaće. Istodobno ravnatelji/ce uvriježeno prikazuju uljepšanu sliku organizacije i djelatnosti domova, što je u velikoj suprotnosti od stvarnosti. Korisnici pate i umiru pogurani na društvenu marginu, bilo od požara, gladi, tuge ili samoubojstva.
Obje umirovljeničke udruge, nakon brojnih pristiglih informacija o zanemarivanju starijih i oštrih reakcija obitelji i samih korisnika domova, smatraju se dužnima obratiti se direktno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, sa zahtjevom za hitno djelovanje u domovima za starije i nemoćne te osnivanjem stručnog istražnog povjerenstva koje bi sistematski ispitalo stanje u domovima, prije novih živih buktinja, samoubojstava i smrti skrivljenih nemarom. Također se zalažu za što skoriju reformu socijalne inspekcije, njezine decentralizacije i uvođenje civilnih volontera s pravom pristupa u domove“, stoji u zajedničkom priopćenju koje je 2. prosinca 2020. godine upućeno medijima, a kojeg potpisuju predsjednica SUH-a Jasna Petrović i predsjednica Udruge Nacionalni savez Treća dob Sandra Vukušić.
INICIATIVA SUH-a I MUH-a VLADI RH
Po hitnom postupku ograničite ovrhe za djedove i bake
„Poštovani,
Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske u uvjetima kad je 61 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna, a svaki treći umirovljenik u riziku siromaštva, protivimo se da se u članku 173. Ovršnog zakona propisuje obveza plaćanja tri četvrtine mirovine djedova i baka za uzdržavanje njihovih unuka. Naime, stavak 2. tog članka treba promijeniti na način da za umirovljenike od ovrhe bude izuzeto tri četvrtine mirovine i za slučaj uzdržavanja.
U članku 173. stavku 2. Ovršnog zakona je propisano da:
„(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.“
U članku 173. stavku 3. zajedno sa stavkom 4. Ovršnog zakona je propisano da:
„(3) Prosječna netoplaća u smislu stavka 1. ovoga članka jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini.
(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.“
Tako u Zakonu dolazi do izjednačavanja visine iznosa prosječne neto plaće isplaćene u Hrvatskoj (za lipanj 2020. iznosila je 6.774 kune) i mirovine koja svojom visinom ne prati prosječan iznos neto plaće isplaćene u Hrvatskoj (prosječna mirovina u lipnju iznosi 2.525 kuna, a od toga 650 tisuća umirovljenika ostvaruje manje od tog iznosa, a najnižu mirovinu prima četvrtina umirovljenika te ona u prosjeku iznosi manje od 1.700 kuna) čime se umirovljenici dovode na prosjački štap jer im se može ustegnuti tri četvrtine mirovine koja je i ovako preniska gledajući europske zemlje. Time proizlazi da bi na slučaju prosječne mirovine umirovljeniku nakon ovrhe preostalo samo 631,25 kuna. Sve je više takvih slučajeva zbog otežanih ekonomskih uvjeta i smanjene zaposlenosti, a priznat ćete da se od takvog iznosa ne može preživjeti. Napominjemo da je takvo zakonsko rješenje uvedeno za Kukuriku vlade.
Prijedlog rješenja je da se radiprisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta uvede ograničenje za uzdržavanje unuka od strane bake i djedova na način da im se usteže samo do jedne četvrtine mirovine.
Apeliramo da se naša Inicijativa uzme u razmatranje u tekućim izmjenama Ovršnih zakona i da se sačuvaju i onako niske mirovine od daljnjeg smanjenja te da se država aktivnije uključi u rješavanje pitanja uzdržavanja djece, a ne oslanjajući se na umirovljenike jer oni imaju „sigurne“ prihode. Možda sigurne, ali svakako preniske. MOLIMO HITNO POSTUPANJE“, stoji u zajedničkoj inicijativi koja je 20. studenog 2020. godine upućena Vladi RH, a koju potpisuju predsjednica SUH-a Jasna Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.
ZAJEDNIČKA INICIJATIVA SUH-a i MUH-a MINISTRU PRAVOSUĐA I UPRAVE
Zaustavite prebacivanje tereta države na leđa baka i djedova
„Poštovani ministre Malenica,
Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske obraćaju se sve više umirovljenici i druge starije osobe, odnosno bake i djedovi, žaleći se na institut uzdržavanja unučadi koji je uveden Obiteljskim zakonom (NN 75/2014, NN 73/17) 2014. godine. Odredbe Zakona, točnije članak 288. stavak 2, propisuje mogućnost da bake i djedovi po roditelju koji ne plaća uzdržavanje, a dužan ga je plaćati, budu sudski prisiljeni plaćati uzdržavanje unucima.
S obzirom na učestalost zahtjeva baka i djedova za pružanje pravne pomoći u pogledu sporova radi prisilnog ostvarenja prava na uzdržavanje usmjerenog protiv njih Sindikat umirovljenika Hrvatske predlaže izmjenu i dopunu Obiteljskog zakona (NN 103/2015, 98/2019 – pročišćeni tekst zakona) i Zakona o privremenom uzdržavanju (NN 92/2014), s ciljem usvajanja pravednijeg zakonskog rješenja u obiteljskim odnosima.
Prilikom donošenja zakonskih rješenja za obveznike uzdržavanja trebalo je voditi računa ne samo o materijalnoj dobrobiti djeteta, već i o emocionalnom odnosu članova obitelji, da ih se dodatno ne izlaže intenzivnom stresu, jer najčešće su upravo djeca koju ovim institutom štitimo, dodatno traumatizirana zbog obiteljskih sukoba vezanih uz uzdržavanje. Situacija u kojoj jedan roditelj ne živi s djetetom dovoljno je uznemirujuća i stoga za obiteljski odnos nije poticajno kažnjavati bake i djedove, umjesto da se njeguju dobrovoljni bliski odnosi.
K tome, u uvjetima kad je 61 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna, a svaki treći umirovljenik u riziku siromaštva, ali i principijelno, protivimo se da bake i djedovi budu obveznici plaćanja uzdržavanja za svoje unuke, a osobito da se u članku 173. Ovršnog zakona propisuje obveza plaćanja tri četvrtine mirovine za uzdržavanje. Naime, stavak 2 tog članka treba promijeniti na način da za umirovljenike od ovrhe bude izuzeto tri četvrtine mirovine.
Unatoč tome što je Republika Hrvatska suverena socijalna država sa svim prinudnim sredstvima koja joj stoje na raspolaganju, uvedena su pravila kojima se širi krug obveznika uzdržavanja, umjesto da se uspostavio učinkoviti mehanizam naplate uzdržavanja od strane roditelja, čime država neodgovorno prebacuje odgovornost sa sebe na bake i djedove. Tako proizlazi kako je posve irelevantno zašto glavni obveznik – neki roditelj djeteta ne plaća određeno uzdržavanje, već mu odmah treba kazniti roditelja koji ga možda nije vidio i desetak godina.
Predlažemo da se iz Zakona o privremenom uzdržavanju izbrišu odredbe kojima se baku i/ili djeda definira kao obveznike uzdržavanja. Osobito značajnim smatramo da u Zakonu o privremenom uzdržavanju treba izmijeniti odredbe u kojima se navodi uvjet da je za ostvarenje prava na uzdržavanje od nadležne institucije (centara za socijalnu skrb), prethodno treba podnijeti zahtjev za uzdržavanje od osobe koja je dužna uzdržavati dijete, a što uključuje i bake i/ili djedove.
Također, smatramo nužnim hitno osnivanje državnog alimentacijskog fonda koji bi se aktivirao u slučajevima kada roditelj zbog gubitka posla ili bolesti nije u mogućnosti podmirivati financijske obveze prema djetetu određene pravomoćnom sudskom odlukom, a kojim bi bili razrađeni i kriteriji za djedove i bake koji opravdano nisu u mogućnosti preuzeti obvezu uzdržavanja unuka. Tako bi se propisalo i kako bi isplaćena sredstva iz alimentacijskog fonda roditelj vratio kada pronađe posao ili ozdravi, odnosno moglo bi ga se ovršiti u korist države.
Postojeći pristup je neprihvatljiv, jer materijalno ugrožava bake i djedove, ali zbog česte dugotrajnosti postupaka do ostvarivanja ovrhe na njihovoj mirovini, ugrožava i djecu za koju se traži uzdržavanje. Posljedice se preslikavaju i na obiteljske odnose, jer se prisilno vrši uzdržavanje što nije dobro za socijalne i emotivne veze potomaka i predaka“, stoji u zajedničkoj inicijativi koja je 17. studenog 2020. godine upućena ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, a koje potpisuju predsjednica SUH-a Jasna Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.
PLAĆANJA LIJEČNIČKIH PREGLEDA
Novi udar na starije vozače?
UHRT-ovoj emisiji Istrage prometnih nesreća 31. listopada 2020. godine vozači stariji od 65 godina ponovno su se našli „na tapetu". Naime, gosti emisije, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija te profesorica psihologije Jelena Žunić, ponovno su pokušali progurati tezu o starijima kao lošim vozačima koji su pogubni u prometu. Doduše, u početku emisije razgovor je započeo o mladim vozačima, koji zbog neiskustva, agresije, alkohola, opijata i nepažnje uzrokuju najviše nesreća. No, zatim se tendenciozno u cijelu priču uguralo i starije vozače koji su, nepravedno i netočno, izjednačeni sa mladim vozačima.
Čak je i novinarka u prilogu u emisiji navela kako je u Bruxellesu održana videokonferencija o sigurnosti građana treće dobi na prometnicama, te je krivo interpretirala grafikone, koji su doslovno pokazivali da osobe od 60 do 69 godina izazivaju manje prometnih nesreća od onih od 30 do 60 godina, oni od 70 do 79 godina bili su na istoj razini, tek su samo osobe iznad 80 godina imale nešto malo veći prosjek izazivanja prometnih nesreća u odnosu na dob od 30-60 godina. No, novinarka je, ne znamo kojom logikom, donijela zaključak da su zbog toga stariji vozači lošiji vozači te ih je izjednačila s mladim vozačima od 16 do 29 godina, za koje je grafikon pokazivao duplo veće stope izazivanja prometnih nesreća! Očito je riječ o naručenom komentaru.
Lobiji medicine rada...
Read more...
KLINIKA ZA PSIHIJATRIJU VRAPČE
Porast mentalnih oboljenja zbog siromaštva i korone
Društvo koje starije osobe vidi kao teret marginalizirat će, a time i diskriminirati starije osobe, što osim rizika same dobi, dodatno utječe na mentalno zdravlje
Osobe starije od 65 godina najugroženiji su dio populacije tijekom pandemije koronavirusa. No, osim najveće stope smrtnosti i teških fizičkih simptoma kod oboljelih, starije osobe zbog socijalnih ograničenja, siromašenja i svoje životne dobi podložnije su i promjenama u mentalnom zdravlju. Kako će pandemijska kriza utjecati na mentalno zdravlje starijih? Odgovor na to najbolje zna prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, iz Referentnog centra za psihosocijalne metode rehabilitacije Klinike za psihijatriju Vrapče.
■ U tijeku je drugi val pandemije koronavirusa. Što kažu podaci, da li se već sada osjećaju posljedice prvog vala, odnosno da li je porastao broj slučajeva oboljenja od mentalnih bolesti ili pokušaja suicida? Da li je porastao broj starijih osoba s takvim smetnjama? Što očekivati u budućnosti s obzirom da se situacija s koronom pogoršava?...
Read more...
DRUGI MIROVINSKI STUP PROPADA
Zašto hrvatska vlada voli bankarske fondove
Često pitaju umirovljeničke udruge što su dobroga učinile za umirovljenike, ali njihove odgovore ne prihvaćaju. Još češće se javnost uvjerava kako je mirovinska reforma bivšeg ministra Pavića u cijelosti propala. Jer, kao, ništa od toga što je predloženo i uvedeno nije dobro, a zapravo se sindikalnim „referendumom" ukinulo produljenje rada do 65 godina života, te smanjila penalizacija. Mnoge su stvari popravljene i uvedene, poput šest mjeseci dodatnog staža za žene/ muškarce koji su koristili porodiljski, blago povećanje najniže mirovine za 3,13 posto, popravak drugog godišnjeg usklađivanja sa sramotne švicarske formule na povoljniji odnos...
Ipak, čudnovato je kako čak i radnički sindikati nisu javno podržali najvažniji reformski potez Pavićevog ministarstva, a to je uvođenje prava izbora prigodom umirovljenja hoće li se radnik umiroviti iz prvog i drugog stupa ili će se vratiti u prvi mirovinski stup i od tamo dobiti mirovinu. Svim novoumirovljenima prethodno je pružena...
Read more...
OVRŠNI ZAKON BEZ REFORME
Umirovljenici - robovi do kraja života?
Hoće li se konačno novim Ovršnim zakonom humanizirati okrutni sustav ovršivanja hrvatskih građana? Jesu li umirovljenici najveće žrtve tog lihvarskog zakona koji prvo „skida" kamate i troškove ovrhe, a tek onda glavnicu, pa tako ovrhe postaju doživotni teret? A po smrti će ovršitelji napasti na nasljednike.
Prema podacima HZMO-a ovrha na mirovinama posljednjih deset godina ponešto je manje. Od 2011. do danas ima oko 18.000 mjesečnih ovrha na mirovinama manje. Naime, prije devet godina provodila se u prosjeku oko 41.000 ovrha na mirovinama mjesečno, 2012. ih je već bilo oko 38.000, 2013. godine oko 32.000, zatim 2014. njih 31.000, 2015. 30.000, da bi 2016. broj ovrha pao na 28.000, a 2017. na oko 27.000. Prosječni broj mjesečnih ovrha na mirovinama u 2018. godini iznosio je 25.526, a 2019. godine 24.339.
Predah do stampeda
Moratorij je posljednjih šest mjeseci većini ovršenih umirovljenika donio potrebni predah za vrijeme kojeg su primali cijeli iznos mirovine, ali sada ih je u listopadu 2020. godine ponovno registrirano 24.514 umirovljenika. Stampedo ovrha je započeo....
Read more...
Covid-19 je državi vratio društvo
Na početku pandemije snažne vladine intervencije i zatvaranje granica pokrenuli su raspravu o denacionalizaciji’ politike. Ipak, nakon nekoliko mjeseci, sasvim je jasno da koronavirusna kriza ne jača nacionalnu državu već socijalnu državu. Pitanje je: što će dugoročno ostati od ovog uvida?
Hoće li štednja i privatizacija napustiti globalnu pozornicu i stvoriti prostor za povratak socijalne osjetljivosti? Hoće li potrajati svijest o socijalno najugroženijim skupinama tržišta rada i društva ili će ekonomska razmatranja s vremenom zasjeniti potrebe tih grupa, s obzirom na negativne ekonomske učinke pandemije? Hoće li obnovljeni odnosi između države i tržišta proizaći iz krize s koronavirusom, redefinirajući tako ulogu ‘čuvara’ neoliberalne države?
Pozitivne promjene...
Read more...
NOVI MODEL BORBE PROTIV BOLESTI
Selo za oboljele od Alzheimera
U jugozapadnoj Francuskoj blizu grada Dax izgrađena je zajednica - selo u kojem boravi 105 stanovnika, svi s različitim stupnjem oboljenja od Alzheimera. Osim objekata za stanovanje i pružanje njege, selo sadrži i trgovinu, frizerski salon, kafić, knjižnicu i glazbenu sobu. Stanovnicima su tako omogućene brojne mogućnosti zabave, a ciljano ih se potiče da odlaze u kupovinu, kuhaju, redovno odlaze u frizerski salon, pjevaju u zboru, jer se smatra da pridržavanje poznatih rutina zapravo može spriječiti napredovanje najgorih simptoma bolesti.
Svi stanovnici su vrlo zadovoljni smještajem, za kojeg kažu da se osjećaju kao da su kod kuće. No, cijena ovakvog ugodnog smještaja nije nimalo niska, naime mjesečni boravak plaća se dvije tisuće eura, što znači da je rezerviran ipak samo za one dubljeg džepa. Troškovi su zapravo i duplo veći, no njih sufinancira francuska Vlada, kojoj će ova zajednica poslužiti kao svojevrsni eksperiment. Naime, tamošnji Institut zdravlja vodi istraživanje te ako se pokaže da ovakav način života smanjuje progresiju bolesti, to će pomoći u razvoju boljih modela borbe protiv Alzheimera.
ISCJELITELJSKA SNAGA PSIHE
Pozitivan stav, negativan nalaz
Smirili ste se na trenutak kako biste uživali da vam sunčeve zrake miluju lice. Vaša beba u kolicima pruža vam ruke kako biste ju podigli, a povjerenje koje se odražava u njezinom osmijehu gotovo da vam izmami suze na oči. Sretni trenuci u svakom slučaju! Međutim, znanstvenici danas smatraju da pozitivna raspoloženja koja stvaraju takvi trenuci mogu imati suptilan, ali ipak djelotvoran učinak na zdravlje.
Novo zdravstveno područje, nazvano psihoneuroimunologija, otkriva vezu između mozga i imunološkog, obrambenog sustava. Ispitivanja su pokazala da društveno aktivni ljudi i koji su u braku žive duže, nego manje aktivni, odvojeni, rastavljeni, kao i one osobe koje nisu u braku. Utvrđeno je da ljudi koji žive u sretnom braku imaju i jači imunološki sustav. Izgleda da kontakti s drugim ljudima i razne društvene aktivnosti pridonose zdravlju i dužini života. Podijeliti svoje osjećaje s drugim može također pomoći, to jest može imati i fizičke i psihičke koristi za onoga koji se ispovijeda, koji se otvara. To je osobito sada sve vidljive u uvjetima pandemije Covid-19.
Recept za zdravlje - optimizam...
Read more... 
RASTE SIROMAŠTVO STARIJIH
Obrok od plastičnih boca
Dok najveću stopu izloženosti siromaštvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja članica u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj (podaci za kolovoz 2020.) iznosi 38 posto, te je nakon Irske najgori u Uniji.
U Europskoj uniji je godine 2019. 22.5 posto djece mlađe od 18 godina bilo izloženo riziku bijede, dok je siromaštvo prijetnja tek za 18 posto starijih od 65 godina. Takav europski trend i prosjek ne vrijedi za Hrvatsku.
U listopadu 2020. godine Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je svoje izvješće „Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini". U medijima je glavna vijest bila je da je posljednjih godina stopa rizika od siromaštva u neprekidnom padu. I dok je to istina gledajući cjelokupnu populaciju, podaci koje se odnose samo na starije od 65 godina, pričaju potpuno drukčioju priču. Naime, 2014. godine stopa rizika od siromaštva za tu populaciju iznosila je 23,1 posto, 2018. godine iznosila je 28,1 posto, da bi 2019. porasla na 30,1 posto. Gledajući po spolu, 24,9 posto muškaraca i 33,6 posto žena starijih od 65 potonuli su u siromaštvo. Trendovi su jasni: siromaštvo u Hrvatskoj je sve više ženskog spola i starije dobi.
Gledajući samo umirovljeničku populaciju, stopa rizika od siromaštva 2014. godine iznosila je 18,9 posto, 2018. godine 24,6 posto, a za prošlu godinu je narasla na 26,1 posto. DZS je ustanovio i novu liniju siromaštva, koja iznosi 2.710 kuna, što znači da više od 700 tisuća, odnosno 61 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu nižu od tog iznosa. Prosječna mirovina iznosi 2.560 kuna, no realniji pokazatelj je medijalna mirovina koja iznosi 2.330 kuna, odnosno 50 posto umirovljenika ima mirovinu nižu od tog iznosa.
Kava za ljudska prava...
Read more...
DRŽAVNA NEBRIGA
Ustavni sud spasio zaštićene najmoprimce?
U modernim, demokratski uređenim zemljama, pravo vlasništva ističe se kao jedno od temeljnih prava, pa je tako i u članku 3. Ustava RH utvrđena nepovredivost vlasništva, kao jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka. Ako ste primjerice vlasnik neke nekretnine, nitko ne bi smio koristiti vaše vlasništvo bez vašeg pristanka, ili plaćanja određene cijene najma. Logično, zar ne? No, u Hrvatskoj je problem ipak puno dublji. Naime, od raspada socijalističke Jugoslavije i osamostaljenja prošlo je gotovo 30 godina, a Hrvatska i dalje nije riješila problem zaštićenih najmoprimaca.
Riječ je o oko 3.700 stanova u privatnom vlasništvu u kojima već desetljećima živi oko devet tisuća osoba kojima su oni dodijeljeni u vrijeme bivše Jugoslavije i koji imaju status zaštićenih najmoprimaca. Potonji su zahvaljujući svom statusu plaćali najamninu do najviše 2,4 kune po četvornom metru, što je daleko ispod tržišne vrijednosti, zbog čega su mnogi vlasnici trpjeli ekonomsku štetu.
Europski sud protiv Hrvatske...
Read more...
IZ DUBROVNIKA U TREBINJE
„Bolesna olinjala starkeljo"
SUH je u posljednjih nekoliko mjeseci dobio niz mailova očajnog 72-godišnjeg Dubrovčanina (M.T.), inače hrvatskog ratnog vojnog invalida, koji je učinio grešku života - potpisao je svojedobno ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa svojim sinom. Točnije, prvotno je potpisao ugovor o doživotnom uzdržavanju s jednom osobom, no kako kaže, prije tri godine na nagovor sina je razvrgnuo taj ugovor na način da je sin isplatio deset tisuća eura davatelju doživotnog uzdržavanja. Nakon toga je sa sinom potpisao ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Kobna greška, jer je tim ugovorom M.T. pristao da odmah prepiše imovinu na sina, odnosno stan od 90 kvadrata u dubrovačkom naselju Mokošica, čija je tržišna vrijednost s obzirom na pogled na more barem 300 tisuća eura.
Zauzvrat, sin se ugovorom obvezao da će ocu plaćati troškove stanovanja u najmu, ali u maksimalnom iznosu od 2.500 kuna. U prijevodu, sin je iselio oca i obvezao mu se plaćati sitniš za smještaj. Sin je smjestio oca u vlažni i hladni podstanarski stan u Zvekovici, 20 kilometara udaljenoj od Dubrovnika, no otac je ubrzo shvatio da s mirovinom od niti 2.200 kuna, koliko mu ostane nakon što se odbije četvrtina zbog ovrhe za kredit koju je, paradoksalno, podigao da plati školovanje sinu i kćeri, nema dovoljno novca za normalan život. Dapače, u zimskim mjesecima se nije grijao, nije imao za lijekove, te se jedva prehranjivao...
Read more...
ZAJEDNIČKA INICIJATIVA SUH-a i MUH-a
Tražimo novi način izračuna dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz mirovine
„Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske upozoravaju i opetovano podsjećaju da je 2009. na snagu stupila izmjena Zakona o doprinosima, kojom je uveden dodatni doprinos za zdravstvo u iznosu od jedan i tri posto mirovine, s time da viši iznos plaćaju umirovljenici s mirovinom iznad prosječne neto plaće u prvih osam mjeseci prethodne godine. Obvezu podmirenja doprinosa u iznosu od jedan posto za mirovine niže od prosječne plaće preuzela je država. Držimo da treba ukinuti takav dodatni doprinos od jedan i tri posto.
Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom podnijeli su svojedobno udruga Branitelji Hrvatske iz Zagreba, Sindikat umirovljenika Hrvatske iz Zagreba, društvo Hrvatski umirovljenik iz Zagreba, Hrvatska stranka umirovljenika, te brojni građani, u nadi da će slučaj uspjeti osporiti na Ustavnom sudu, no sud je njihov prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu formalne suglasnosti s Ustavom odbacio. Branitelji su jedini uspjeli sa svojim zahtjevom, jer je političkom odlukom Vlada odlučila da se odredbe na njih neće primjenjivati, što držimo neosnovanim i diskriminatornim.
Kako na uzastopne zahtjeve umirovljeničkih udruga za ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa nije bilo pozitivnog odgovora, to smo višekratno zatražili da se doprinos obračunava na razliku visine prosječne neto plaće u prvih osam mjeseci prethodne godine umjesto na cijelu mirovinu, o čemu smo kao nelogičnom rješenju krajem prošle godine upozorili i premijera Plenkovića u prigodi pregovora za povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje.
Ponavljamo taj zahtjev za novi način izračuna dodatnog zdravstvenog doprinosa samo na razliku iznad cenzusa od neto plaće, pa stoga apeliramo na Vladu Republike Hrvatske da pokaže socijalnu pravednost i uvaži zahtjeve umirovljeničkih udruga te da se dokine diskriminacija većine umirovljenika koji plaćaju doprinos od tri posto na iznos cijele mirovine, iako je umirovljenim braniteljima doprinos u cijelosti ukinut.
Ustrajemo u našim zahtjevima osobito u ovim kriznim vremenima kada je umirovljenicima svaka kuna nužna, jer umirovljenici kao osobe starije životne dobi imaju i pojačane potrebe i troškove (hrana, lijekovi, potrepštine itd.)“, stoji u zajedničkoj inicijativi koja je 27. listopada 2020. godine upućena Vladi RH i Ministarstvu financija, a koje potpisuju predsjednica SUH-a Jasna Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.
ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE SUH-A I MUH-A
Umirovljeničke udruge protiv predloženih izmjena i dopuna Ovršnog zakona
„Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske izražavaju zabrinutost zbog neproduljivanja moratorija na ovrhe, s obzirom da je moratorij završio u trenutku kad se situacija oko pandemije koronavirusa pogoršava te raste broj zaraženih. Umirovljeničke udruge još prije su javno zatražile da se moratorij na ovrhe obustavi najmanje do trenutka usvajanja novog Ovršnog zakona. Nažalost, ne samo da to nije učinjeno, već je na javno savjetovanje stavljen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s konačnim prijedlogom Zakona, kojim se predlažu sporadične izmjene.
SUH i MUH se protive većini predloženih izmjena i dopuna jer je riječ o necjelovitom, štetnom i parcijalnom rješenju problema s ovrhama. Naime, Vlada je imala šest mjeseci za pripremu i donošenje jedne humanije i koherentnije politike vezano za ovrhe, no na kraju je učinila vrlo malo. Od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona iz 1996. godine pa do danas ovršni sustav doživio je čak 25 izmjena te i dalje nema zadovoljavajućeg rješenja. U 2019. je pripreman dugo očekivani novi Ovršni zakon koji je bio inovativniji i koji je trebao prenijeti, između ostalog, postupak ovrhe na sudbenu vlast i humanizirati položaj ovršenika, no to je iz nepoznatih razloga propušteno.
Stoga su umirovljeničke udruge u javno savjetovanje uputile svoje prijedloge, koji bi se trebali ugraditi u novi Ovršni zakon.
SUH i MUH predlažu da se ovršenim građanima omogući prvo isplata glavnice duga, a tek onda kamata, jer u protivnom nikada neće otplatiti dug, pošto on neprekidno raste. Predlažu i da se uvede pravo otpisa dugova koji ukupno iznose najviše do iznosa od 10.000 kuna, i to osobama težeg imovnog stanja, u prvom redu osobama koje nisu u mogućnosti vraćati svoja dugovanja bez ugrožavanja svoje egzistencije i narušavanja kvalitete života, a to su upravo umirovljenici.
Uz zakonske propise da se ne može ovršiti više od jedne četvrtine prihoda umirovljeničke udruge traže da se kao univerzalna granica ispod koje se neće provoditi ovršavanje uvede hrvatska linija siromaštva (Državni zavod za statistiku, 2020. – 2.710 kuna). Većina umirovljenika može samo sanjati o tom iznosu, jer ih više od 700.000 (61 posto) preživljava s manje, dakle žive u siromaštvu, a ovrhom opterećene mirovine dovode umirovljenike s ovako malim mirovinama na rub gladi.
Vrlo bitno je i onemogućiti ovršavanje cijele mirovine onim starijim građanima koji su od strane lihvarskih subjekata nagovoreni osobno potpisati izjave da im se usteže mirovina do punog iznosa, već ustega mora biti za sve ograničena na četvrtinu prihoda, odnosno do hrvatske linije siromaštva.
Umirovljeničke udruge predlažu i donošenje zakona o reguliranju djelovanja Agencija za naplatu potraživanja jer njihovo postupanje narušava privatnost i dostojanstvo te dovodi do psihičkih smetnji; primjerice agencije su i za vrijeme moratorija „napadale“ ovršenike da podmire dugovanja.
Iz SUH-a i MUH-a navode kako je najvažnije ovršni postupak s bilježnika preseliti na postupanje isključivo sudovima, kako je to regulirano u većini demokratski uređenih zemalja. Uz to, potrebno je ovršne postupke učiniti transparentnima i ubrzati ih, te bitno pojeftiniti, što je Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s konačnim prijedlogom Zakona tek manjim dijelom učinjeno.
Umirovljeničke udruge se, nadalje, protive iseljavanju starijih osoba iz jedinog doma samo u zimskim mjesecima, već presuda o iseljavanju treba biti strogo individualizirana te onemogućena bez osiguravanja zamjenskog smještaja od strane lokalne zajednice.
Napominjemo kako u Hrvatskoj živi gotovo 850 tisuća građana starijih od 65 godina, a stopa rizika od siromaštva te dobne skupine je čak 30,1 posto, u odnosu na 18,3% kod opće populacije, dok su u najtežoj situaciji samci u dobi 65+ (50,3%). Prosječna mirovina u srpnju ove godine iznosila je 2.525 kuna, što čini 37,4 posto prosječne neto plaće. Ovršni su propisi, kakvi su danas, presuda na dosmrtno ropstvo starijim osobama, kao i velika vjerojatnost da će izgubiti jedini krov nad glavom. Umirovljeničke udruge očekuju da će nadležno Ministarstvo i Vlada poduzeti sve potrebno da se zaustavi stampedo siromašenja ovršenih građana“, stoji u priopćenju kojeg su 23. listopada 2020. godine u medije uputile predsjednica MUH-a Višnja Fortuna i predsjednica SUH-a Jasna Petrović.
KONSTITUIRANO NACIONALNO VIJEĆE
Podrška zahtjevima umirovljenika
U povodu Međunarodnog dana starijih osoba 1. listopada 2020. u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je za predsjednicu u sljedećem mandatu izabrana predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović, a za potpredsjednicu državna tajnica Ministarstva Majda Burić.
Na sjednici se članovima uvodno obratio ministar Josip Aladrović te istaknuo kako se Međunarodni dan starijih osoba obilježava prvenstveno radi suočavanja zajednice s izazovima starenja stanovništva u 21. stoljeću i podizanja svijesti o problemima s kojima se starije osobe svakodnevno susreću. Obnavljanjem Vijeća Vlada RH pokazala je da ne bježi od problema koji muče umirovljenike, već želi nastavak dijaloga i njihovo sustavno rješavanje, te će snažno stajati uz rad Vijeća pružajući svu potrebnu podršku.
“Naš interes i cilj je uspostaviti neku vrstu socijalnog dijaloga s umirovljenicima što bi trebalo imati za cilj poboljšanje i unaprjeđenje mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi i svih onih sustava koji se brinu o starijima. Siguran sam da ćemo u konstruktivnom dijalogu doći do ciljeva i da ćemo relativno brzo imati nekakve konkretne rezultate", poručio je Aladrović.
Loša prognoza za starije...
Read more...
Intervju: PROF. DR. SC. STJEPAN BALOBAN, KATEDRA SOCIJALNOG NAUKA CRKVE, KBF
Kriza je prigoda za promjenu nabolje
Prof. dr. sc. Stjepan Baloban je pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Na KBF-u je diplomirao 1980. godine, te zaređen za svećenika zagrebačke nadbiskupije. Poslijediplomski studij iz moralne teologije završio je u Rimu na Institutu za moralnu teologiju La- teranskog sveučilišta. Sudjelovao je u brojnim istraživanjima o solidarnosti i siromaštvu, te je autor više desetaka knjiga.
■ Učenje Katoličke Crkve je tijekom svoje povijesti davalo svakom čovjeku, koji to učenje prihvaća, smjernice o racionalnom poretku društvene zajednice i suživota. Crkva se izravnije bavi gospodarskim, političkim i kulturnim pitanjima te svim politikama i aktivnostima koje utječu na dostojanstvo ljudskih osoba, obitelji, zajednica i naroda. Da li Crkva u svom promišljanju o ekonomiji i socijalnim pitanjima ulazi direktno u politiku ili se postavlja kao usmjeritelj vrijednosnih načela? Kako biste Vi čitateljima Glasa umirovljenika približili cilj i zadaću Socijalnog nauka?
Najprije zahvaljujem na pozivu da mogu sa hrvatskim umirovljenicima podijeliti razmišljanje o različitim važnim pitanjima koja se tiču njihova, zapravo našega života, jer ću i ja za koju godinu biti hrvatski umirovljenik. To činim na temelju socijalnog nauka Katoličke Crkve. Želim već na početku naglasiti da se Crkva ne brine samo za ono duhovno, za život nakon ovoga života... Naprotiv, kao vjerska zajednica Katolička Crkva želi dati svoj nezamjenjivi doprinos razvoju društva, posebno brizi za one koji su siromašni, teško žive ili su na rubu društva, za starije osobe kojih je sve više a veliki dio njih teško živi.
Crkva je od kraja 19. stoljeća razvila svoje socijalno učenje o onome što se događa u društvu, primjerice u gospodarstvu, politici, kulturi, medijima. Međutim, to ne čini kao što to čini politička stranka, sindikati, gospodarstvenici, novinari; ona to čini kao vjerska zajednica. A to znači upravo ono što proizlazi iz vašeg pitanja: kada govori o gospodarstvu ili određenim socijalnim pitanjima tada to nije na način političara ili gospodarstvenika; to jest Crkva ne želi ulaziti u politiku. Crkvi su prije svega bitno važna vrijednosna...
Read more...
SAGA O OSAM IZGORJELIH STARACA
Žrtve „spaljene" socijale
Mnogi obiteljski domovi od njih petstotinjak registriranih, a možda i više stotina nelegalnih, osiguravaju relativno jeftin smještaj za do 10.000 starijih osoba u Hrvatskoj. U stvarnosti su to skladišta „robe s proteklim rokom trajanja''. Da, u stvarnosti dementni starci neovisno o spolu nerijetko leže kao sardine na krevetima ili spužvama na podu, u daleko većem broju od zakonom dopuštenog i čekaju da umru.
Potvrdilo se to u prvom ovogodišnjem požaru u siječnju 2020. godine u Andraševcu kada je zbog grijalice u štali u dvorištu izgorjelo šest živih staraca. Vlasnici doma „Zelena oaza" Gabrijela i Slavko Čičković nisu mogli izbjeći kazneni progon i najmanje ih očekuje kazna od tri godine kakvu je nakon osam godina sudovanja dobila vlasnica doma „Moj mir" iz Bjelovara Draženka Habdija, zato jer je kod nje 2011. zbog udara groma izgorjelo petero korisnika.
Tri godine za pet života...
Read more...
Siromaštvo ubija
Konačna „formula" za umirovljenike
Od kraja rata je prošlo 25 godina, a iz recesije se još nismo izvukli te je svaka treća osoba starija od 65 godina u zoni siromaštva. Sada, usporedo s pandemijom koronavirusa, kreće nova ekonomska kriza. Kakve će biti posljedice po starije osobe? Tragične. Ne samo što su zbog dobi izloženi najvišem stupnju rizika oboljenja i smrti zbog podivljalog virusa, već su i zbog rastuće socijalne isključe- nosti katapultirani na totalnu marginu društva i izloženi rizicima depresije i psihičkih tegoba, a zbog pandemij- skih posljedica po zdravstveni sustav i povećanim fizičkim patnjama uslijed nepravodobnog liječenja bolesti.
Strmoglavi pad osobnog standarda, strah od ovrha, gubitka stana, sram zbog nemogućnosti pomaganja unučadi, gubitak obiteljskih i socijalnih interakcija i kohezije, zabrana kretanja, dovode do očaja. Također, stari su sve češće žrtve prijevara, opće proširenih ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, zelenaških kredita, pa i internetskih prijevara, pljački i nasilja.
Samoubojstvo kao bijeg
Društvena skrb spram starijih osoba je u Hrvatskoj na klimavim nogama, te će je tek nešto malo popraviti uvođenje nacionalne naknade za starije osobe od bijednih 800 kuna mjesečno za one najsiromašnije. No, najčitljiviji pokazatelj društvenog nemara za umirovljenike je činjenica da je udjel prosječne mirovine iznosi samo 38 posto prosječne neto plaće, dok je konvencijom br. 102 Međunarodne organizacije rada predviđena stopa od najmanje 40 posto.
Najgore je, međutim, što ionako je ranjiva populacija starijih ujedno i najizloženija samoubojstvima. Tako je 2019. godine prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo stopa samoubojstava na svakih 100.000 stanovnika starijih od 65 godina iznosila 28,9 posto, što je dvostruko više od stope svih samoubojica....
Read more...
SOLIDARNI DODATAK ZBOG COVIDA-19
Kosovo može, a Hrvatska ne!
Znajući koliko će velik biti financijski udar na umirovljeničku populaciju zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa Sindikat umirovljenika (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) su 6. travnja 2020. uputili otvoreno pismo hrvatskoj Vladi sa zahtjevom da se za vrijeme trajanja pandemije isplaćuje solidarni dodatak na mirovine umirovljenicima.
U zahtjevu se tražila isplata obrnuto proporcionalna visini mirovine, tako da oni s mirovinama nižima od 1.500 kuna
dobiju najviše, npr. 400 kuna solidarnog dodatka mjesečno, oni s dvije do tri tisuće kuna mirovine 300 kuna, od tri do četiri tisuće 200 kuna, oni s mirovinom od četiri do pet tisuća kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od 5.000 solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima. Naravno, uz mogućnost da se solidarni dodatak isplati jednokratno kao u nekim drugim zemljama.
No, zahtjev krovnih umirovljeničkih udruga totalno je ignoriran, dapače nismo dobili nikakav odgovor od Vlade RH u kojima bi barem objasnili zašto ne žele ili ne mogu prihvatiti naš prijedlog. Hrvatska je tako svoje krizne mjere usmjerila samo na pomoć ugroženim radnim mjestima, ne i umirovljenicima i starijim osobama, uz iznimku da su prihvatili da 50.000 umirovljenika bude izuzeto od plaćanja ovrha na šest mjeseci....
Read more...
NIKAD NIJE KASNO POČETI
Starite radosno s tjelovježbom
Uglavnom zbog toga što se proces starenja smatra kao neka noćna mora, traganje za izvorom mladosti je sveopći san. Svakako, razni aspekti procesa starenja potkopavaju ili barem smanjuju izglede za vitalan, dug i zdrav život. Međutim, dok za neke starjeti znači ozljede, bolest i sporo umiranje, za druge ono može donijeti veselje i radost onog neuhvatljivog što se zove mudrost.
Najviše upozorenja koja nam već godinama upućuju medicinski stručnjacije to da što smo više deblji, tim smo više skloni degenerativnim i kroničnim bolestima, kao što su šećerna bolest, srčana oboljenja i rak, ali i COVID-19. Važnost preventivnih mjera za očuvanje zdravlja potvrdili su i podržali medicinski krugovi. Još samo da su se stručnjaci malo više potrudili i bolje educirali populaciju o ulozi tjelovježbe i ispravne prehrane u sprečavanju bolesti - puno se raznih patnji moglo izbjeći.
Recept za uspjeh...
Read more...