UVODNA RIJEČ

Evo ti osam kuna, kupi sanjaricu

Piše: Jasna A. Petrović

     Usklađivanje ili indeksacija mirovina način je održavanja njihove realne vrijed­nosti, kako zbog očuvanja standarda um­irovljenika, tako i radi sprječavanja siro­maštva i socijalne isključenosti. Ok, net­ko treći će reći da je pravi cilj čuvanje ku­povne moći rastućeg dijela stanovništva - starijih osoba, koje čine više od 20 posto stanovništva Hrvatske. Kako će se obrazložiti potreba za usklađivanjem mi­rovina je irelevantno pred činjenicom da nema zemlje koja nema propisani model njihove indeksacije.

     Kakve to modele koriste europske zemlje? Uglavnom je riječ o potrošačkom indeksu, plaćama ili bruto društvenom proizvodu, odnosno njihovoj mješavini u različitim varijantama. U Hrvatskoj je go­dinama bila na snazi tzv. švicarska for­mula (50 posto rasta plaća i 50 posto ras­ta cijena), no ona je proizvodila godišnje najmanje jedan posto pada realne vrijed­nosti mirovina. U deset godina švicarske formule, deset posto niže mirovine! Onda je Mrsić u svojem laboratoriju skuhao no­vu formulu i do kraja dotukao penzije.

Prvi mirovinski stup, državni, javni, u pravilu je jedini koji ima sigurnosne me­hanizme, za razliku od drugog ili trećeg stupa. Tako je i kod nas.

     Takav oblik zaštite mirovina od inflaci­je i drugih mogućih rizika mjeri se u pra­vilu njihovim udjelom u bruto plaći, no kod nas je uvriježeno mjerenje udjelom u neto plaći. A sad da vidimo gdje smo da­nas. I tko nas je i koliko volio.

     Prosječna mirovina 3. siječnja 2000., kad na vlast dospio SDP s partnerima, iz­nosila je 1.348 kuna, a njezin udjel u prosječnoj plaći je (3.326 kn) iznosio je 40,5 posto. Kad je SDP izgubio izbore 23. studenoga 2003. udjel mirovine (1.720 kn) u prosječnoj plaći (3.940 kn) iznosio je 43,7 posto.

No, kad 4. prosinca HDZ gubi vlast, prosječna mirovina iznosi 2,151 kn, a nje­zin udjel u prosječnoj neto plaći od 5.493 kn iznosi samo 39,2 posto. Trebala su im dva mandata da pokažu kako ih baš briga za penziće. Tome je svakako pridonijela premijerka Kosor koja je 2010. i 2011. ukinula usklađivanje mirovina.

     Kukuriku koalicija je preuzela vesla hr­vatske poljuljane barke i veslala s ponešto manje štete po umirovljenike no prethodni­ci, dok se nije Mrsić domislio, bez dovoljno pripreme i simulacija, uvesti Frankenstein formulu za usklađivanje mirovina, kojom su svoj plov završili 8. studenog 2015. godine, ostavivši mješavini HDZ-a i čudnih domo­ljuba udjel mirovine (2.242 kn) u plaći (5.855 kn) od samo 38,3 posto.

     I sad nam eto i njihovog učinka. Upra­vo će se u rujnu ove godine „uskladiti” mirovine za 0,35 posto, i to zahvaljujući rastu plaća za 1,7 posto u odnosu na drugo polugodište prošle godine. Da nisu otišli, tko zna što bi nam slijedilo, unatoč rastu BDP-a i probujalom optimizmu ne­tom otišlih tehničara. Tako dobivamo 8 kuna kako bismo si kupili sanjaricu.

     Čini se da mi, 1,2 milijuna suvišnih građana, predstavljamo teret proračunu. Veli Plenković da pojedemo čak 16 mili­jardi kuna godišnje iz proračuna jer se prikupi samo 20 milijardi iz doprinosa, a ne kaže da bi bilo puno više da njegov HDZ-ovski ministar financija Božidar Pr- ka nije devedesetih godina uvezao drugi mirovinski stup iz Čilea i smanjio miro­vinski doprinos sa 20 na 15 posto, pa je tako najmanji u EU. I dok se u ovom tre­nutku u Čileu upravo raspadaju privatni mirovinski fondovi, a stotine tisuća gra­đana demonstriraju po ulicama i trgovi­nama, mi ćemo birati ideološke obrasce iz prošlosti. Kao da nismo 1,2 milijuna birača s punim pravom glasa. Kao da smo zalutali u ovu zemlju koja nas previ­še ne voli.

     I tako nam starost po receptu političke elite stvara više bora na duši no na licu, jer stara i siromaha najmanje vole. A mi smo to oboje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PARLAMENTARNI IZBORI 2016.

 

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika

 

Hrvatske traže očitovanje najvećih parlamentarnih

 

stranaka na zahtjeve umirovljeničkih udruga koje

 

zastupaju interese 1,2 milijuna hrvatski glasača

 

I. USKLAĐIVANJE MIROVINA

S obzirom da je relativna vrijednost hrvatske mirovine pri dnu ljestvice, a hrvatski umirovljenici i starije osobe na trećem mjestu po siromaštvu od 28 zemalja EU, te da su u posljednjih osam godina mirovine praktički bile zamrznute, tražimo sljedeće:

1. Uvesti automatsko usklađivanje čim mirovine padnu ispod relativne vrijednosti od 40 posto (konvencija Međunarodne organizacije rada br. 102), te ratificirati konvenciju MOR-a br. 128 kojom bi se ta donja granica prosječne mirovine podigla na 45 posto prosječne plaće. Hrvatska danas ima najniži udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći od svih republika bivše države.

2. Hitno uvesti novi model usklađivanja mirovina varijabilnom formulom 70 : 30, i to u korist povoljnijeg indikatora (rast plaća i rast indeksa cijena kreiranog posebno za usklađivanje mirovina – cijene hrane, stanovanja, zdravlja i prijevoza).

3. Jednom godišnje dodatno usklađivati mirovine s rastom bruto društvenog proizvoda.

4. Sve mirovine (opće, posebne, braniteljske) usklađivati po jednakom modelu.

5. Izvanredno povisiti mirovine svih umirovljenih nakon 1.1.1999. godine, jer su zbog pogrešnog izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine zakinuti za oko 19 posto i nakon uvođenja dodatka.

 

II. BORBA PROTIV SIROMAŠTVA

1. Uvesti minimalnu mirovinu u visini od 50 posto od minimalne (neto) plaće (koja bi, pak, trebala iznositi 50 posto prosječne plaće). Hrvatska je ukinula minimalnu mirovinu od 1.1.1999. i uvela tzv. najnižu mirovinu, koja nema stvarnu zaštitnu funkciju obrane od siromaštva.

2.  Poput većine europskih zemalja, na teret državnog proračuna uvesti tzv. socijalnu mirovinu, odnosno državnu naknadu za starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, i to u vrijednosti od barem 40 posto medijana mirovine.

3. Kod  povećanja  iznosa neoporezivog dijela dohotka za zaposlene (sada 2.600 kuna  za zaposlene, a 3.800 kn za  umirovljenike), u istom razmjeru povećati i neoporezivi dio mirovine.

4. Uvesti novi model obiteljske mirovine, tako da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 20 do 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima.

5. Omogućiti svim kategorijama umirovljenika razne oblike rada bez obustave mirovine.

6. Zbog socijalne uključenosti, očuvati javni prijevoz sa subvencijama za starije osobe i umirovljenike.

 

 

III. OČUVATI JAVNI MIROVINSKI STUP – DRUGI STUP DOBROVOLJAN!

1. Očuvati prvi mirovinski javni stup,  temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, s elementima solidarnosti i redistributivnosti.

2. Zamrznuti/ukinuti postojeći model drugog mirovinskog stupa, jer je štetan za javne financije, postojeće i buduće mirovine, te ga transformirati u dobrovoljni.

3. Vratiti stopu od 20 posto za prvi mirovinski stup, te uvesti ravnomjerno plaćanje mirovinskih doprinosa od strane poslodavaca i zaposlenih (sada mirovinski doprinos poslodavci uopće ne plaćaju, jedini u EU).

4. Ojačati doslovnu primjenu prekršajne i kaznene odgovornosti za neuplatu mirovinskih doprinosa.

5. Bitno ograničiti rad na određeno i druge oblike nesigurnog rada, jer vode raspadu mirovinskog sustava.

6. Skrb za djecu, invalide i starije priznavati kao puni rad.

7. Dob za umirovljenje sa 67 godina uvesti nakon 2038.

 

IV. OČUVATI JAVNO ZDRAVSTVO I DRŽAVNO DOPUNSKO OSIGURANJE

1. Protiv privatizacije zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bogate i one za siromašne.

2. Zadržati državni sustav dopunskog (i dodatnog) osiguranja i ne poskupljivati police.

3. Ukinuti dodatni zdravstveni doprinos  na mirovine (od 1 i 3 posto).

4. Izraditi strategiju dugoročne skrbi (palijativna skrb) te uvesti javne programe za dostojanstveni kraj života (hospiciji).

 

V. PROTIV ZANEMARIVANJA I ZLOUPOTREBE STARIJIH

1. Izmijeniti Ovršni zakon na način da se pojeftini i pojednostavi ovršni postupak.

2. Ne dopustiti ovrhu na mirovine niže od minimalne mirovine.

3. Onemogućiti ovrhu nad jed(i)nom nekretninom.

4. Jamčiti obavijest o ovrhama/ustegama iz mirovine (banke).

5. Ukinuti ugovore o dosmrtnom uzdržavanju i bitno detaljnije propisati ugovore o doživotnom uzdržavanju.

6. Do daljnjega ne uvoditi porez na nekretnine jer bi vodilo ka pljački i daljnjem siromašenju starijih.

 

VI. RAZVITI MODELE SUDJELOVANJA STARIJIH U DRUŠTVU

1. Kao temeljni oblik nacionalnog dijaloga zadržati Nacionalno vijeća za umirovljenike i starije osobe.

2. Osigurati mjesta za predstavnike umirovljeničkih udruga u upravnim vijećima HZMO-a i HZZO-a.

3. Ustanoviti Ured pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe.

4. Uvesti obvezne savjete/vijeća za starije osobe pri Uredu Predsjednika, Vlade, te svih županija, općina i lokalnih samouprava.

 

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske                   Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske

Jasna Petrović                                                                             Josip Kovačić  

 

HRVATSKI UMIROVLJENICI TRAŽE RASPRAVU O

ZDRAVSTVENIM ZAKONIMA NA NACIONALNOM

VIJEĆU ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE:

Ne možete mijenjati zdravstvene zakone bez umirovljenika!

 

            Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, udruge koje okupljaju oko 300.000  umirovljenika diljem Hrvatske zahtijevaju da Hrvatski sabor odbije hitnu proceduru za izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jer nacrti izmjena nisu prethodno upućeni na Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavno tijelo pri Vladi Republike Hrvatske.

      U prethodnim mandatima Vlade Republike Hrvatske utvrđen je temeljni zadatak Nacionalnog vijeća da razmatra i daje svoje prethodno mišljenje o svim zakonima i propisima koji su od interesa za umirovljenike i starije osobe, a zdravstveni zakoni to neosporno jesu. Međutim, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava do sada nije sazvalo sjednicu Nacionalnog vijeća, iako je tekst novog sporazuma usuglašen, te su imenovani članovi tog tijela. Očito je riječ o izbjegavanju otvaranja prostora za aktivno sudjelovanje u procesima odlučivanja predstavnika 1,2 milijuna umirovljenika i starijih osoba, čime se od strane Vlade zaobilaze vrijedne demokratske tekovine i uhodani model dijaloga kao dio temeljnih načela aktivnog starenja Europske unije.

      Matica i Sindikat umirovljenika upozoravaju uvažene zastupnike u Hrvatskom saboru da im je dužnost zaustaviti jednostrano postupanje Vlade RH, te izigravanje demokratskih procedura uvriježenih u zajednici europskih zemalja, osobito stoga što time čine štetu najranjivijim skupinama stanovništva, siromašnim starijim osobama, ali i ugledu Hrvatske.

     O takvim načinima djelovanja Vlade RH, nakon polugodišnje strpljivosti, Matica i Sindikat umirovljenika će izvijestiti svoje europske asocijacije AGE i FERPA u Bruxellesu, te pozvati članstvo i javnost na potrebne aktivnosti.

      Vlada RH postupa nepripremljeno i bez obrazloženih i argumentiranih stajališta, i to na štetu svih korisnika zdravstvene zaštite. Hrvatski umirovljenici i starije osobe, upravo stoga što su na vrhu europske ljestvice siromašnih, bit će dodatno ugroženi, a smrtnost te dobne skupine će porasti. Umjesto da razradi kvalitetnu reformu javne nabave u zdravstvu i institucionalnog sustava, Vlada RH traži da teret snose najugroženiji.

 

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske                   Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske

              Jasna Petrović                                                                Josip Kovačić  

 

 

Generalna tajnica Europske federacije umirovljenika i starijih osoba Carla Cantone u Zagrebu:

 

VAŽNO JE OSIGURATI adekvatne mirovine i

za sadašnje umirovljenike!

 

            Carla Cantone, generalna tajnica FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, organizacije koja udružuje sindikate i udruge umirovljenika iz 40 zemalja te predstavlja 10 milijuna članova, 6. svibnja došla je u prvi službeni posjet nacionalnoj udruzi Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH), te su u Radničkom domu u Zagrebu održani razgovori o položaju umirovljenika i starijih osoba u europskim zemljama. Uz nju je stigla tročlana talijanska delegaciji iz Rima i regije Friuli Venezia Giulia, a goste iz Italije dočekali su brojni domaćini na čelu s predsjednicom SUH-a Jasnom A. Petrović, koja je i članica Direkcije FERPA-e.

            Nakon uvodnog predstavljanja SUH-a od osnutka 1992. godine te recentnih aktivnosti, razgovorima su se pridružile potpredsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Božica Žilić, te izvršna tajnica Međunarodnog odjela SSSH-a Dijana Šobota, ujedno članica Direkcije ETUC/Europske konfederacije sindikata. Žilić je napomenula kako su ponosni na rad SUH-a, jer „njihovi aktivisti s velikim entuzijazmom i znanjem pokušavaju doista sivu hrvatsku umirovljeničku stvarnost pretvoriti u bolje dane“, dok je Šobota zabrinuto naglasila kako se u Hrvatskoj pokušava demontirati javno zdravstvo i provesti dvojbene mirovinske reforme, što SSSH i SUH ocjenjuju vrlo negativnim razvojnim smjerom.

            Cantone je upozorila kako sindikati moraju biti odlučni jer radnici, i stari i mladi, puno očekuju od sindikata. Kada je sindikat slab ili ih ne uspijeva zastupati, gubi se snaga zajedništva i dogovora.  

     „Život se produljuje, tako da moramo zaštititi prava starijih osoba, na isti način na koji štitimo prava radnika. Ako hrvatski sindikati neće uspjeti štitili prava starijih, izgubit će ih sutra kada oni budu stariji. Zato se već danas trebate zajednički boriti za boljitak starijih osoba“ - upozorila je Cantone, koja se našalila da, iako ima 68 godina, ima jako puno energije i dobro se nosi s godinama, te misli uspjeti ujediniti umirovljenike u Europi. Cantone je naglasila da su SUH i osobito predsjednica Petrović, dali veliki doprinos FERPA-i te da je to referentnu točka za razvijanje sindikalne politike spram starijih osoba u regiji.

     Cantone je dodala kako FERPA radi na Manifestu prava starijih osoba, jer im je cilj stvoriti jedno veliko savezništvo svih starijih osoba u svim europskim državama, a za to im treba pomoć svih sindikata u Europi, jer će se jedino tim zajedništvom, kao i sinkronim djelovanjem s udrugama, uspjeti djelotvornije utjecati na europske politike i strategije.

     „Posjećujući članice FERPA-e u različitim zemljama shvatila sam da sve države financijsku krizu rješavaju rezanjem ili zamrzavanjem mirovina, zdravstvenih usluga i socijalnih prava, što je potpuno pogrešan pristup. Ideja da se u Europi privatizira zdravstvo na američki način nije dobra za Europu, za mlade, niti za starije. Vlade moraju investirati u zdravstvo i usluge, te voditi dijalog sa sindikatima i civilnim društvom kako bi se poboljšao položaj radnika i umirovljenika“ - poručila je Cantone.

     Marinko Papuga, pomoćnik ministrice rada za mirovinski sustav, kao prvi čovjek za mirovine u Hrvatskoj, pridružio se razgovorima te potvrdio kako je Vlada pripremila podlogu za nastavak dijaloga s umirovljenicima kroz novi Sporazum o Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, koji bi uskoro trebao zaživjeti. Time bi se umirovljeničkim udrugama, Matici i Sindikatu, omogućilo da djeluju konzultativno, jer bi se na Nacionalnom vijeću našli svi zakoni, politike i strategije, prije nego što budu upućeni uz Sabor. Predsjednica SUH-a Petrović je upozorila na temeljni problem starijih osoba u Hrvatskoj – siromaštvo i diskriminaciju, te podsjetila na Peticiju Glasam protiv siromaštva koju je SUH nedavno uručio ministrici rada i mirovinskog sustava sa 26.000 potpisa podrške zahtjevima. Naglasila je kako o siromaštvu starijih u Hrvatskoj dovoljno govori činjenica da je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u 2015. godini iznosio samo 38 posto, što je ispod međunarodnog standarda na koji se Hrvatska obvezala, dok je, primjerice, u Sloveniji taj udjel 62 posto, a u Srbiji 55 posto.

     „Ne smatramo da su jedini problem siromaštva naših umirovljenika male mirovine, iako one jesu vrlo niske, relativno najniže u okruženju. Učinit ćemo puno više na cjelovitom socijalnom paketu kako bi se poboljšao ukupni standard umirovljenika. S tim ciljem je naručena studija o položaju umirovljenika, koja će se financirati iz EU fondova, što je dobar početak“ - rekao je Papuga i dodao kako je nova Vlada nažalost naslijedila brojne greške prethodnih vlada, te da su svjesni nepravičnosti i nejednakosti u mirovinskom sustavu. „Pred nama je veliki izazov. Moramo se pozabaviti pitanjem kolike će biti mirovine 2050. godine, te koliki će biti nerazmjer umirovljenika i radnika u Hrvatskoj“ - zaključio je Papuga.

     Cantone je zahvalila pomoćniku ministra za dobronamjernost i otvorenost dijalogu te izrazila razumijevanje za potrebu planiranja, držeći kako je važno pobrinuti se za snaženje međugeneracijske solidarnosti i osigurati adekvatne mirovine i za sadašnje umirovljenike. Za kraj je poručila kako se bez poticanja razvoja i zapošljavanja u cijeloj Europi, neće uplaćivati doprinosi ni u jedan mirovinski stup, pa stoga svi trebaju zajedno raditi na tim primarnim ciljevima - i sindikati i Vlada.

 

 

Na fotografiji: Carla Cantone, Jasna A. Petrović i Marinko Papuga

 

 

Zaustavimo zlostavljanje starijih!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kampanja: IMA LI KRAJA EKONOMSKOJ ZLOUPORABI STARIJIH OSOBA

Otimačina imovine starijih se nastavlja

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske već četiri godine vodi kampanju protiv sve raširenije industrije lešinarstva u kojoj, uz članove obitelji i susjede, naj­češće prste imaju i neki javni bilježnici, odvjetnici, liječnici i pojedini centri za so­cijalnu skrb, udomitelji, privatni domovi umirovljenika. Tako je materijalno zlos­tavljanje često prikriveno legalnim for­mama poput oporuka, ugovora o dariva­nju, a sve češće i ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.

     Nekretnine u Hrvatskoj su najvećim di­jelom u vlasništvu starijih osoba, koje su ih stekle većinom otkupom svojih stanova u društvenom vlasništvu ili kreditima svo­jih poduzeća, pa te nekretnine zapravo predstavljaju njihovu svojevrsnu štednju za starost. Prevareni, poniženi, a nerijetko i psihički i fizički zlostavljani, takvi starci i starice svoje posljednje godine proživlja­vaju u potpunom siromaštvu, a dio njih i kao beskućnici. Slučajevi nerijetko završa­vaju i na sudu, no zbog dugotrajnosti pos­tupaka, oštećeni u pravilu umru prije nego dočekaju pravdu. A hrvatski sudovi imaju vrlo neobičan pristup presuđivanju u tak­vim sporovima, češće na strani uzdržavatelja nego uzdržavanoga, pa čak kad i uz­državanja faktički nije bilo. Bilježnici su pak vrlo tolerantni, pa prihvaćaju otisak palca od pismenih ljudi, a smatraju ih po­slovno sposobnima i svjesnima čak i kad su nepobitno na samrtnoj postelji.

     Kroz Pravno savjetovalište SUH-a, koje godišnje kontaktira oko 2.500 potrebitih, zatrpani smo potresnim pričama prevare­nih starih ljudi, koji nam se svakodnevno javljaju iz svih krajeva Hrvatske. Neki čak posljednje kune potroše na kartu do Za­greba te dođu k nama u Sindikat umi­rovljenika u nadi da ćemo im pomoći, no najčešče možemo samo zajedno plakati.

     Siromašni starci i starice s prosječnom mirovinom od 2.245,88 kuna u pravilu plate režije i telefonske račune, a onda gladuju, jer oko 57 posto ih ima mirovine manje od dvije tisuće kuna. Kupe voće i povrće po tržnicama prije zatvaranja ili čak kopaju po kontejnerima, bilo da pri­kupljaju boce za otkup, bilo radi hrane.

Počeci legalizacije zla

     Spirala zla pokrenuta je 2006. kada je legaliziran institut dosmrtnog uzdržavanja, koji do tada nije bio dio niti jednog hr­vatskog važećeg propisa te je jedan od najprjepornijih instituta Zakona o obvez­nim odnosima. SUH je još 2012. godine    Ministarstvu pravosuđa uputio inicijativu za ukidanje dosmrtnog uzdržavanja i de­taljniju regulaciju doživotnog uzdržavanja, no tadašnji ministar Orsat Miljanić taj je prijedlog za zakonske izmjene - odbacio. Njegovo je stajalište formalno pravno is­pravno - ako su starci i starice potpisali da prodaju kuću za kunu, a nije im oduzeta poslovna sposobnost, onda je to OK. Je li doista OK? Zar nije država intervenirala kod zelenaških kredita, nije li spašavala one s kreditima u švicarskim francima od pohlepnih banaka?...

Read more...

 

Kako su se očitovale političke stranke

Hrvatska stranka umirovljenika

ZA umirovljenike, ali bez pravih reformi

 

     Iz Hrvatske stranke umirovljenika očitovale su se samo dvije kandidat­kinje osobno, dok sama stranka nije držala potrebnim odgovoriti ni riječi. No, valjda je taj resor u stranci preu­zeo novi HSU-ovac Stjepan Mesić, koji se još nije uhodao u umirovlje­nička pitanja. Iz sažetka njihova pro­grama za parlamentarne izbore 2016. godine ne možemo iščitati niti puno novoga, niti puno posveće­nosti biračkom tijelu koje zastupaju, iako naglašavaju kako je „osnovni smisao prijedloga programskih točaka Hrvatske stranke umirovljenika za predstojeći mandat su konkretne mjere za poboljšanje uvjeta života građana s posebnim na­glaskom na osobe starije životne dobi”. Istina, čelnik HSU-a Silvano Hrelja održao je višesatni predizborni sastanak sa čelnicima umirovljeničkih udruga.

     HSU predlaže izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju za korisnike obiteljskih mirovina - da u slučaju smrti brač­nog partnera udovica ili udovac uz svoju mirovinu imaju pravo na dio mirovine preminulog partnera, a što predlažu i Matica i Sindikat umirovljenika. Jednako traže da cijena do­punskog zdravstvenog osiguranja ostane 70 kuna, te da se to državno dopunsko osiguranje osamostali kao javno i ne­profitno....

Read more...

 

Obećanja u celofanu

 

     Koliko su političke stranke svojim programima obuhvatile i pitanja koja se odnose na umirovljenike kao najranjiviju skupinu stanovnika Hrvatske? To su svakako povećanje mirovina, način usklađivanja mirovine, oblici i način borbe protiv siromaštva starijih te opstanak prvog javnog mirovinskog stupa i sudbina drugog mirovinskog stupa.

     Odlučili smo analizirati programe relevantnijih stranaka i koalicija, a to su Narodna koalicija (SDP,HSS, HNS, HSU), Hrvatska demokratska zajednica sa HSLS-om, Most nezavisnih lista, Milan Bandić 365 - Koalicija za premijera (Stranka rada i solidarnosti, Reformisti, Novi val, HSS SR, BUZ), te Koalicija Jedina opcija (Živi zid, promijenimo Hrvatsku, Uvijek Frankeri, Akcije mladih).

     Uvidom u programe navedenih stranaka može se zaključiti da su gotovo sve stranke izuzetno malo prostora posvetile umirovljenicima. Da li je tako zato jer obećanja umirovljenicima moraju biti konkretna, a penzići pamte „kao slonovi” pa bi bili kažnjeni na sljedećim izborima?

     Uvidom u programe do stotinjak stranica može se zaključiti da su zapravo u mnogočemu slični ili čak isti, i to naročito kad je riječ o prve dvije najveće stranke. Vidljivo je da kada se piše o školstvu, pravosuđu, financijama, regionalnom razvoju, fondovima i sl., tada svi pišu čitave traktate, i ti će programi biti primijenjeni sada i odmah. No, kada se piše o plaćama, mirovinama, zaposlenima i njihovom statusu u zaposlenju, pravima i obvezama, tada se piše šturo i umotano u celofan. Ili pak „sitnim slovi­ma”, kakve nalazimo u kreditima ili s telekomunikacijskim opera­terima.

Uzeli smo povećalo, otpakirali celofan i eto što smo našli....

Read more...

 

Za koga će glasati umirovljenici?

 

     Hoće li starija generacija glasati pro­tiv interesa mlade generacije? Ho­će li standardni profil konzervativ­nih i desnije orijentiranih glasača, a koji čine nemali broj od 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika, te glasački segment neo­brazovanog i ruralnog stanovništva, opet birati na temelju ideoloških razloga te prema uputi lokalnog župnika, ili će ovaj put, za promjenu, poslušati kakve im pro­grame i politike nudi koja stranka?

     Naša memorija ipak nije toliko ošteće­na da se ne sjećamo koliko smo cvilili, plakali, ljutili se na opozvanu vladu i npr. njezinog ministra Nakića koji nam je htio naplatiti i hitnu pomoć, a dopunsko (ali samo za početak toliko) podići za 19 ku­na? Možda nismo u potpunosti shvatili da je to bio neskriveni pokušaj masovne pri­vatizacije javnog zdravstva, ali k tome i demontaže državnog osiguravateljskog sustava u zdravstvu.

     Jesmo li izbrisali iz memorije kako nam je otpisana ministrica Šikić odlučila sino­ve i kćeri poslati u mirovinu sa 67 godina već 2028., umjesto - kako je propisano zakonom - od 2038. I sjećate li se onog ministra Šustara koji je odmah odlučio ukinuti subvencije za prijevoz učenika srednjih škola? U čemu ga je podržala i spomenuta ministrica rada kad je rekla kako Hrvatska ima problem s velikim bro­jem visokoobrazovanih, jer ih ima previše?

Read more...

 

Aktivnosti: ISTRA: Najveći i najjači!

     Županijsko povjereništvo SUH-a Istarske županije održa­lo je 12. srpnja 2016. godine u Pazinu svoju izbornu skupšti­nu. Na području Istre djeluje jedanaest podružnica Sindika­ta umirovljenika i svi su njihovi delegati prisustvovali izbor­noj skupštini, uz brojne goste: župan Istarske županije Val- ter Flego, gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić, pred­sjednica SUH-a Jasna A. Petrović, predstavnici SPI CGIL regije Friuli Venezia Giulia i regije Veneto Luciano del Rosso i Danilo Toccane, povjerenik SSSH za Istru Slobodan Kapor, te predstavnik Patronata INCA Marko Mataja-Mafrici. Svi su gosti u svojim pozdravnim riječima podržali unapređivanje položaja umirovljenika i starijih osoba, te podržali rad i aktiv­nosti SUH-a.

     Iz izvještaja o radu za protekli četverogodišnji mandat is­taknute su brojne aktivnosti svih podružnica koje su zajedno, krajem 2015. godine, brojile 5.200 članova. Županijsko se povjereništvo sastaje nekoliko puta godišnje, te se konti­nuirano provodi koordinacija rada podružnica, daju nove ideje i poticaji za rad. Sve podružnice imaju svoje radno vrijeme što daje mogućnost kontinuiranog kontaktiranja i dolaženja umirovljenika u sjedište SUH-a. U posljednjih šest godina na nivou Istre održavaju se sportski susreti umirovljenika Istarske županije, u čemu su sve podružnice iskazale veliki interes. Na susretima sudjeluje oko 200 na­tjecatelja, te uz brojne gledatelje i navijače to za umi­rovljenike predstavlja veoma važan događaj....

Read more...

 

PROF.DR.SC. NINO ŽGANEC,

PREDSJEDNIK HRVATSKE MREŽE PROTIV SIROMAŠTVA (HMPS)

Borba protiv siromaštva je investicija, a ne potrošnja

 

     Iako je siromaštvo starijih osoba u Hr­vatskoj tabu tema, o njoj je otvoreno progovorio prof.dr.sc. Nino Žganec. Kao predstojnik Studijskog centra socijal­nog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, predsjednik Hrvatske mreže protiv siro­maštva i član Izvršnog odbora Europske mreže protiv siromaštva, upozorio je na porast siromaštva starijih u Hrvatskoj, brojne nedostatke naše socijalne politike, pogrešnu predodžbu javnosti o starijima i izostanak strategije za borbu protiv ove najproširenije hrvatske „bolesti".

-Bliže nam se izbori. Kako ocjenjujete so­cijalnu politiku u programima političkih stranaka? Voli li Hrvatska svoje stare?

     Prateći predizbornu kampanju ne možemo se oteti dojmu kako se kod velike ve­ćine političkih stranaka područje socijalne politike koristi više kao ukras njihovim programima, nego je suština njihovih poli­tičkih ciljeva. Još tijekom prošle prediz- borne kampanje Hrvatska mreža protiv si­romaštva organizirala je skup pod nazi­vom „Socijalna politika u programima poli­tičkih stranaka". Odaziv političkih stranaka na skup je bio više nego skroman, a iznese­ni stavovi na skupu odražavali su više nera­zumijevanje sustava socijalne politike, ne­go ozbiljno promišljanje usmjereno k nužno potrebnim kvalitativnim promjenama kon­cepta i mjera u sferi hrvatske socijalne poli­tike.

      Nažalost, položaj starijih osoba u Hr­vatskoj, kao što je dobro poznato, izrazito je loš. Od njihove financijske ugroženosti do ukupnog stava prema starima kao tere­tu društva, sve ukazuje kako se ne može reći da Hrvatska voli svoje stare. Iako je različitim društvenim skupinama potrebno posvetiti primjerenu količinu pažnje ipak je prilično očito kako se značajno više go­vori o mladima nego o starima....

Read more...

 

Sport i rekreacija: 10. SPORTSKO-REKREATIVNI SUSRETI SUH-A OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Sport, pjesma i ples

     Udruga SUH-a Osijek uspješno je organizirala 10. Sportsko rekreativne susrete SUH-a Osječko Baranj­ske Županije 9. lipnja ove godine u prosto­rima restorana Pleter u Osijeku. Čak 142 umirovljenika natjecali su se u belotu, pikadu i šahu. Pomoć u organizaciji pružila je Osječko baranjska županija - tradicional­ni pokrovitelj susreta i Županijsko povjere­ništvo SUH-a Osječko baranjske županije.

     Susretima su nazočili i posebni gosti - izaslanik župana Osječko baranjske župa­nije Vladimira Šišljagića, njegov zamjenik Dragan Vulin, poslovni tajnik župana Ivan Karalić, te potpredsjednica SUH-a Biserka Budigam.

     Prema slavonskim običajima sve sudionike je dočekalo piće dobrodošlice, slatke i slane delicije koje su ispekle vri­jedne članice Udruge SUH Osijek, kao i suvenir bedž sa znakom SUH-a i natpi­som „10. Sportsko rekreativni susreti SUH OBŽ“. Već od samog dolaska osje­ćala se atmosfera prijateljstva, oduševlje­nja i zadovoljstva ovakvim okupljanjem članova SUH-a čemu su uvelike zaslužni domaćini....

Read more...

 

DISKRIMINACIJA STARIJIH ŽENA

Jaz u plaćama, ali jos vise u mirovinama žena!

     Tko zarađuje više: muškarac ili žena? Prosječni građanin će odgovoriti kako oboje imaju istu plaću - ako rade na istom radnom mjestu. No, činjeni­cu da postoji značajna razlika u plaćama između muškaraca i žena u svim europ­skim zemljama, pa tako i u   Hrvatskoj, danas znaju gotovo svi. No, kao da se zaboravlja, ili ne pridaje dovoljna pažnja, direktnoj posljedici ove razlike u primanji­ma - nižim mirovinama koje primaju žene, radi čega su u starosti siromašnije od muškaraca. Zapravo, prava istina o dis­kriminaciji žena na tržištu rada se vidi tek primanjem prve mirovine, a ona je u EU 39 posto niža od „muške" mirovine, a u Hrvatskoj oko 15 posto.

     Muškarci su i danas bolje plaćeni od žena za obavljanje istih i sličnih poslova, a češće su i na bolje plaćenim i vodećim pozicijama ili u bogatijim granama. Dok su muškarci češće menadžeri i direktori, žene su uglavnom njihove pomoćnice.     Nejednakost je najčešće vidljiva u zdrav­stvu, gdje radi velik broj medicinskih ses­tara koje su slabije plaćene, dok su dok­tori s velikim primanjima uglavnom muš­karci....

Read more...

 

Aktualno:  STEČAJ POTROŠAČA

Oprezno do osobnog bankrota

     Osobni bankrot nije "čarobni štapić" več mukotrpan petogodišnji postupak kada netko treći određuje pravila svakodnevnog života

Hrvatska je prepuna dužnika kojima je, više nego bilo što drugo, potreban novi početak, a jedan od načina na koji do njega mogu doći jest proglašenje osobnog bankrota. Prilika za novi start dobro zvuči, no u tom slučaju država postaje novi gospodar...

     Početkom ove godine na snagu je stupio Zakon o stečaju potro­šača, poznat i kao „zakon o osobnom bankrotu“. Potrošački stečaj ili osobni bankrot zamišljen je kao krajnja mjera kojoj prethodi nekoliko koraka, može ga pokrenuti samo potrošač, a namijenjen je fizičkoj osobi koja nije u mogućnosti ispuniti svoje dospjele novča­ne obveze. Smatra se da je taj uvjet ispunjen ako najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30.000 kuna.

     Međutim, od više od 330.00 blokiranih građana, do sada se pri­javilo za osobni bankrot tek oko 540 osoba, a potencijalnih kandi­data ima do 200 tisuća. Većina neće odlučiti ići na takvo rješenje, jer, kao i sama Udruga Blokirani, drže da je riječ o lošem zakonu koji ponižava osiromašene dužnike...

Read more...

Aktualno arhiva