Sindikat umirovljenika Hrvatske

UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo nešto niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zemalja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv siromaštva i razvojne programe.

Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po siromaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja pokazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi prošle godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunjska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog sustava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

Web stranice naših podružnica

SUH Donja Dubrava

SUH Trešnevka-sjever

SUH Studentski Grad

SUH Podsljeme

SUH Susedgrad

SUH Đakovo

SUH Split

SUH Vrgorac

SUH Novigrad

Penzic.eu

Glavna događanja

Korisni linkovi

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - korisno

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

FERPA/Europska federacija umirovljenika i starijih osoba

ETUC/Europska sindikalna konfederacija

ITUC/Međunarodna sindikalna konfederacija

Akcija na granici: PROTIV TVRĐAVE EUROPE

Sindikati umirovljenika protiv zidova i žilet-žica

ZA PRAVEDNU I SOLIDARNU EUROPU

Predstavnici sindikata umirovljenika iz deset zemalja - Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije - 07. lipnja 2017. godine, blizu graničnog prijelaza Obrežje, u mjestu Jesenice na Do- lenjskem, potpisali su zajedničku deklaraciju protiv zidova i žica na granicama, za pravednu i solidarnu Europu. Svečanost je podržalo stotinjak sindikalnih aktivista pristiglih autobusima iz Italije, Hrvatske i Slovenije.

Na granici gdje se oduvijek susreću različiti narodi i kulture, predstavnici sindikata umirovljenika uputili su javni poziv svojim vladama i Europskoj uniji jer u njihovim zemljama, kao i cijeloj Europskoj uniji, prevladava solidarnost i moralna obveza da pomognu izbjeglicama na human i dostojanstven način, u sigurnosti i zakonitosti.

Predsjednica Sindikata upokojenceva Slovenije Frančiška Ćet- ković pozdravila je sve članove i članice sindikata Italije, Slovenije i Hrvatske koji su došli podržati akciju i istaknula kako je akcija na granici poruka da u Europi prevladavaju solidarnost i humanost među ljudima i zemljama....

ZAGREB - 7. Regionalna konferencija sindikata umirovljenika

UMIROVLJENICI ZA SOCIJALNU EUROPU

Današnja Europska unija nije socijalna jer su njeni temelji ugroženi krizom, visokom nezaposlenošću, rastućom nejednakošću i siromaštvom, populizmom i euroskepticizmom...

Sedma regionalna konferencija sindikata umirovljenika "Umirovljenici za socijalnu Europu", u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, pod sponzorstvom talijanskog sindikata SPI-CGIL i pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, okupila je 8. lipnja 2017. godine u Novinarskom domu, predstavnike trinaest sindikata iz deset zemalja-Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Predstavnici sindikata u kratkim su crtama izložili položaj umirovljenika i starijih osoba u njihovim zemljama te unatoč ponekim razlikama zajednički je zaključak su kako svugdje udjeli prosječne mirovine u prosječnoj plaći bitno pali, a ponajviše u Hrvatskoj.

Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović rekla je kako od ove konferencije očekuje da će ojačati zajedničke snage i znanja kako bi se popravio položaj umirovljenika u regiji, koji je ocijenila katastrofalnim.

"Od kada se redovito sastajemo, pokazuje se da su svugdje udjeli prosječne mirovine u prosječnoj plaći, dakle vrijednost mirovine, bitno opali, a najviše u Hrvatskoj. Hrvatski umirovljenici su najsiromašniji umirovljenici i nadam se da ćemo osvijestiti javnost i političare da se svaka vlada mora pouzdati u starije osobe, ali im i omogućiti dostojanstven život", istaknula je Petrović. Iznijela je podatak da su mirovine u Hrvatskoj tek na 37 posto prosječne neto plaće, dok je primjerice u Makedoniji ili Sloveniji to na 60 posto. Iz navedenih razloga, rekla je Petrović, predstavnici sindikata okupili su se kako bi upozorili vlade svojih zemlja da se ne može voditi neoliberalni model razvoja, bez socijalne osjetljivosti i socijalne pravde.

Vrijeme je za oporavak Europe!...

SUH POKRENUO NOVE RADIONICE o financijskoj abecedi za umirovljenike

Prosječna financijska pismenost građana u Hrvatskoj iznosi 11,7 bodova, a najnižu razinu imaju mlađi od 19 godina (3,6 boda) i stariji od 70 godina (3,6 boda). Financijska pismenost mjeri se u bodovima od 1 do 21, a njene sastavnice su financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. Očito smo tanki po tom pitanju.

Kako bi se povećala financijska pismenost starijih građana, Sindikat umirovljenika Hrvatske i VVustenrot stambena štedionica d.d. pokrenuli su radionice, a prva je održana 6. lipnja ove godine u Zagrebu u podružnici Studentski grad, dok je 13. lipnja održana druga radionica za predsjednike podružnica Povjereništva SUH-a Zagreb i Povjereništva Zagrebačke županije.

Iz iskustva je poznato kako se dobar dio problema glede ovrha kod starijih sugrađana krije u podizanju „zelenaških kredita", u previsokim kamatama, nekontroliranom trošenju sredstava, prekoračenju dozvoljenog minusa. Ljudi koji žive „iznad svojih mogućnosti" trebaju naučiti trošiti onoliko koliko imaju na računu, točnije trebaju savladati samokontrolu. Također, mnoge starije osobe se ne služe bankomatima, pa za pomoć traže članove obitelji ili susjede koji katkad iskoriste njihovo neznanje i uzmu dio novca....

ODBIJENICA ZA VOZAČKE DOZVOLE

Nema socijalne osjetljivosti za stare

Još jedno javno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama je prošlo, MUP je opet dao odbijenice SUH-ovim i MUH-ovim komentarima bez ikakvih suvislih objašnjenja. Hrvatska sve dalje od europske prakse!

Iako je javno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama završeno još krajem travnja, izvještaj predlagatelja zakona Ministarstva unutarnjih poslova objavljen je 24. svibnja 2017. godine. Sindikat i Matica umirovljenika su, kao i na prethodno javno savjetovanje, uputili svoje komentare kojima se traži da se odustane od izmjena članka 222. stavka 2. Zakona koji u posljednjoj verziji propisuje obavezni liječnički pregled pri produženju vozačke dozvole za starije od 65 godina.

Podsjećamo kako je SUH već u prosincu 2016. godine upozorio kako će se predloženim izmjenama dodatno opteretiti već osiromašen sloj građana, točnije starije osobe, a u konačnici i dovesti do njihove socijalne isključenosti jer je riječ i o dijelu ljudi koji žive u udaljenim, ruralnim područjima gdje ne postoji razvijena mreža javnog prijevoza. Također smo upozorili da nema sigurnosne potrebe mijenjati postojeći zakon, osim ako se time ne želi pogodovati zdravstvenim lobijima....

Drage žene, imat ćete sve manje mirovine

Europska sindikalna konfederacija upozorava da ce žene imati sve niže mirovine zbog uvedenog drugog mirovinskog stupa

Znate li koliko je prosječna mirovina žena u zemljama Europske unije niža od prosječne muške mirovine? Čak 39 posto! Znači da ženski euro vrijedi samo 61 cent.

Taj je jaz u novim članicama EU bitno niži jer su post-socijaIi- stička društva zadržala bivši sustav ravnopravnosti (Estonija - jaz 4%), za razliku od krajnje liberalnih ekonomija (Njemačka 45%, Luksemburg 43%).

Dakle, deset "postkomunističkih" članica EU - izračunali smo - 2015. godine ima prosječni rodni jaz od 17,6 posto. Najniži mirovinski jaz je u Estoniji, Slovačkoj, Litvi i Češkoj, a najviši u Rumunjskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Sloveniji.

Hrvatska je, međutim, postala zemljom koja baš nema obzira spram ranjivih društvenih skupina, a osobito žena, pa je uz Poljsku, prema podacima EU SILC-a došla do 25% jaza. Kakav se trend očekuje?...

RAT JE GOTOV

Vratite pare (svim) umirovljenicima

Piše: Jasna A. Petrović

Kako su izračunali početnu AVM da bi zakinuli umirovljene nakon 1.1.1999. godine za 19 posto

„Naprosto ne razumijem zašto je moja kolegica, koja je otišla u mirovinu tri godine prije mene, dobila bitno višu mirovinu, a moja je mizerna i sve niža? Kako se to moglo dogoditi kad smo obje radile u školi i otišle u mirovinu u istoj dobi i s istom dužinom radnog staža", pisala nam je Ana K. iz Zagreba. Naravno, trebalo je prvo rekonstruirati kad je koja otišla u mirovinu i na koji im je način izračunata. I, eto, što se potvrdilo!

Svima koji su se umirovili poslije 1.1.1999. godine mirovine su bitno niže nego onima koji su to učinili do 31.12.1998. Naša Ana K.je to otkrila na najgori mogući način - na vlastitoj koži i džepu.

Kako se to zapravo zbilo? Najvažnije promjene koje su se dogodile u prvom javnom mirovinskom stupu među- generacijske solidarnosti, ušle su u primjenu od 1.1.1999. godine: podignute su dobne granice za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za pet godina, uz prijelazno razdoblje od 1999. do 2007. godine; uvedena je nova mirovinska formula za određivanje mirovine (najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi x mirovinski staž x polazni faktor = osobni bodovi x mirovinski faktor x aktualna vrijednost mirovine). Eto, tu se prvi puta spominje aktualna vrijednost mirovine (AVM), s kojom se u konačnici množe „osobni bodovi". AVM je, dakle, faktor koji iskazuje vrijednost jednog osobnog boda. I do tuda je sve lijepo i dobro samo što je prvotna vrijednost AVM-a izračunata u 56 posto stvarne vrijednosti, što je uzrokovalo kasniji rastući jaz između tzv. starih i novih umirovljenika....

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Četiri ministra u 20 mjeseci - nula od dijaloga

> Konačno usvojen Program rada, no hoće li četvrti ministar u godinu i pol dana doista pokrenuti rad?

Hajdemo po redu. Prvo, tko i što. Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe savjetodavno je i konzultativno tijelo u kojemu sjedne strane stola sjedi šestoro predstavnika umirovljeničkih udruga (Sindikat i Matica umirovljenika, svaki po troje), a s duge strane stola predstavnici četiri ministarstava (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija), te dva zavoda (HZMO i HZZO). Sve to koordinira Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Dijalog forme radi

I tako je nakon izbora u studenome 2015. godine nestalo Nacionalno vijeće na čelu s bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, a nova kanad- sko-multinacionalna vlada je ignorirala bilo kakav dijalog. Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić je pala s Marsa, a za razgovore s umirovljenicima zadužila je svoga pomoćnika Marinka Papugu, inače poznatog po skandalima u Hrvatskoj poštanskoj banci. Za mandata Oreškovića dijalog nije ni počeo, niti završio, već je stigla nova Plenkovićeva vlada i novi ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić. Fin i pristojan mladi znanstvenik iz poznatog okruženja Ekonomskog instituta nije se snašao u ovom resoru, te je iz čiste Ijubaznosti odsjedio 1. veljače 2017. godine na potpisivanju Sporazuma o osnivanju (novog) Nacionalnog vijeća s novim premijerom Andrejem Plenkovićem. Uljudno je izgovorio i par riječi 17. veljače na konstituirajućoj sjednici Nacionalnog vijeća, kad je za predsjednika izabran Ante Gavranović....

Web stranice naših podružnica

Glavna događanja

Korisni linkovi

Sindikati umirovljenika protiv zidova i žilet-žica

UMIROVLJENICI ZA SOCIJALNU EUROPU

SUH POKRENUO NOVE RADIONICE o financijskoj abecedi za umirovljenike

Nema socijalne osjetljivosti za stare

Drage žene, imat ćete sve manje mirovine

Četiri ministra u 20 mjeseci - nula od dijaloga

Aktualno arhiva