UVODNA RIJEČ

Sloboda pod ključem

Piše: Jasna A. Petrović

     Na društvenim mrežama portala orijentiranih na stariju popu­laciju je opći predizborni tulum. Jedni druge optužuju kako bi im bilo pametnije manje zboriti, a više paziti za koga glasaju. Uglavnom, poneki zalutali mlađi komentator glasno optužuje sta­re kako su oni krivi zbog koruptivnih lokalnih „vlada" i masovnog iseljavanja cijelih obitelji u inozemstvo.

     Dobro je to da su se stari aktivirali i jedni druge opominju na važnost sudjelovanja u izborima. Da, svojim glasom pišete sud­binu zemlje i šanse za svoj dostojanstveniji život. No, sada dolazi realnost. Koliko zapravo ova ili bilo koja druga vlada želi da starije osobe glasaju? Je li točno da stariji iz ruralnih područja uglavnom glasaju za desnu opciju, a iz urbanih dijelova za stranački spektar od centra do lijevog? Što god da bilo, stariji su izabrali promjenu, ma što to značilo. Jer, loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na izbore.

     Legenda Facebooka je umirovljenica Ivanka Mijić iz doma u centru Zagreba, koja je stavila ovaj post:„Želim biti slobodna osoba, a ne daju mi. Za vrijeme ručka, koji mi je prisjeo, dobili smo obavi­jest da se izbori neće održati kao do sada u domu, nego možemo vidjeti gdje spadamo na web stranici doma za izbor čelnika mjesta u kojem živimo. U domu je 70% korisnika iz drugih mjesta, a ne iz Zagreba." Odlučili smo i mi dići glas.

     Iako su za prošle predsjedničke izbore svim domovima umirov­ljenika omogućili da svi njihovi korisnici glasaju u domovima, kako saznajemo od GONG-a, na lokalnim izborima birači mogu glasati samo u mjestu svoga prebivališta, pa tako zakonski nije predviđeno formiranje posebnih biračkih mjesta u ustanovama socijalne skrbi.     Državno izborno povjerenstvo je vezano za glasanje u tim ustano­vama jedino predvidjelo mogućnost da korisnici domova glasaju izvan, odnosno unutar doma, ali radi se o manjini koja je prijavljena na adresu doma ili ima prebivalište na adresi kojoj pripada biračko mjesto koje pokriva i područje doma.

     GONG je po pitanju nemogućnosti glasanja u staračkim domo­vima ili na primjer bolnicama u više navrata isticao kako se radi o lošoj praksi upozorivši kako bi glasanje trebalo biti dostupno svima.

     A možda se nekoj starijoj osobi naprosto kao starijoj osobi ne sviđa pomisao da uranite i s maskom na licu satima čekate u redu kako biste dali svoj glas na izborima? Više vam se sviđa pomisao da ime omiljene stranke ili kandidata zaokružite u domu ili kod kuće - na kauču? I na sam dan izbora odspavate koliko želite? U doba korone je dopisno glasovanje sve popularnije. U SAD-u su na prošlim predsjedničkim izborima demonstrirali kako to može funkcionirati - rekordan broj birača je sudjelovao na izborima putem dopisnog glasovanja, a zahvaljujući tome povećala se i stopa izlaznosti. U vre­menima pandemije je dopisno glasovanje sigurnije, udobnije i - u trendu. Iako se mišljenja oko te vrste glasovanja razilaze, stručnjaci u Njemačkoj očekuju da bi udio dopisnih birača u ukupnoj biračkoj masi na sljedećim izborima za Bundestag mogao biti i veći od 50%.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UDOMITELJI STARIJIH OSOBA

Mladi bračni par velikog srca

     Tek tri posto populacije starije od 65 godina u Hrvatskoj je smješteno u domove za starije oso­be i institucije, te je ta potkapacitiranost dovela do toga da se starije osobe sve češće smještaju i u udomiteljske obitelji. Riječ je o praksi koja ne postoji u drugim državama, ali kod nas postoji kako bi se starijim osobama u potrebi ipak pružila skrb. Odlučili smo posjetiti jednu takvu udomiteljsku obitelj, ali ne bilo kakvu, već vrlo mladu, koja uz to prihvaća isklju­čivo starije osobe s psihičkim problemima, one koje rijetko tko želi udomiti. Vrata svog doma u Sesveta- ma otvorili su nam Pavao Alexander Gruzinov (33) i njegova supruga Marina (30) koji imaju troje male djece, Leonida (7), Sašu (4) i Bellu (2). Gruzinovi se bave udomiteljstvom od 2016. godine.

     U posjet smo došli s pozitivnim mislima, ali i s opre­zom kao neka vrsta inspekcije javnosti da vidimo u kakvim uvjetima korisnici žive i kakvu im skrb pružaju udomitelji. Mnogi misle da udomitelji zarađuju neki veliki novac ili da možda nedovoljno skrbe o korisnici­ma, no ovaj mladi bračni par vrlo brzo nas je oduševio. Od prvog kontakta s Pavlom na ulazu u kuću, a zatim i s Marinom, osjetili smo toplinu i brižnost, a dakako ono najvažnije, i njihovih petero korisnika kazali su nam i pokazali da imaju jako dobar odnos sa svojim udomiteljima....

Read more...

 

SPORTSKE (PARA)MIROVINE

Suze „siromaha" Kostelića

     Veliku pompu u javnosti izazvala je izjava trofejnog hrvatskog skijaš­kog trenera Ante Kostelića, koji je u nedavnom intervjuu upitao novinara: „Zar tebi nije neugodno da čuješ da ću ja npr. imati penziju od dvije i pol tisuće kuna?", izjavio je ogorčeni Kostelić. Izjava je to koja je problematična na više razi­na. Prije svega, zbog toga što 617 tisuća hrvatskih umirovljenika ili njih 54 posto koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju prima manje od 2.500 kuna mirovine. Upućen ili ne, Kostelić je spomenuo upravo iznos pro­sječne mirovine u RH....

Read more...

 

REFORMA OBITELJSKIH MIROVINA

Ženski pozdrav s ruba siromaštva

    Obiteljske mirovine su na dnevnom redu u ovom mandatu Vlade RH, iako nisu spomenute u izbornom programu HDZ-a. Ipak, u Nacionalnoj ra­zvojnoj strategiji do 2030. godine navodi se plan„razmatranja mogućnosti uvođenja novog modela obiteljskih mirovina". No, eto sada i novog dokumenta, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojemu Vlada navodi da će za tri-četiri godine „izmjenom pravnog okvira omogućiti korištenje dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga uz osob­nu mirovinu, ali i povećanje obiteljske mirovine". Dakle, pišu se svjetliji dani za oko 217.000 obiteljskih umirovljenika. Jednog dana. Tko živ, tko mrtav....

Read more...

 

STATISTIČKE ZAVRZLAME O RADNOM STAŽU

Jesu li Hrvati ljenčine?

     Kad se hrvatski umirovljenici žale da imaju niske mirovi­ne, obično se oglase ugledni neoliberalni ekonomisti i političari koji ih okrive kako su valjda lijeni te da ih je samo 16 posto koji su svoju mirovinu zaslužili tzv. „punim radnim stažem" (bez da se naglasi da u hrvatskom zakono­davstvu ne postoji pojam punog staža). Zaborave reći kako je 700 tisuća od 1,14 milijuna umirovljenika prema općim propisima sakupilo više od 30 godina radnog staža, što je za jednu tranzicijsku postsocijalističku zemlju pristojna brojka, a koja bi, da su računice malo drukčije, bila i viša....

Read more...

 

UŽARENA PITANJA

Nebuloze mirovinskog sustava

     Nakon više od godinu dana borbe umirovljeničkih udruga, krajem travnja i početkom svibnja 2021. krenula je isplata solidarnog Covid dodatka. U pregovorima s Vladom umirovljeničke udruge uspjele su se izboriti da se taj dodatak neće ovršivati niti oporezivati, kao i da neće ulaziti u ukupni prihod kad se bude reguli­ralo besplatno dopunsko zdravstve­no osiguranje. Nažalost, konačnom Vladinom odlukom o Covid dodatku ispuštene su neke kategorije starijih građana, koji su itekako„zaslužili" da dobiju tu vrstu pomoći.

     Telefoni u uredima Sindikata umirovljenika su se užarili. Velik broj poziva i mailova dnevno stiže od umirovljenika koji su zaposleni do pola radnog vremena, a čiji zbroj mirovine i prihoda od tog rada sve­jedno ne prelazi 4.000 kuna. Na naš upit Ministarstvu rada na koji način će se njima isplatiti Covid dodatak, dobili smo odgovor: „budući da ko­risnici mirovine koji su zaposleni ili obavljaju djelatnost na temelju kojih postoji obveza osiguranja, osim mi­rovine ostvaruju i prihod po osnovi rada, za njih nije predviđena isplata tzv. Covid dodatka, neovisno o izno­su njihovih ukupnih prihoda". Dakle, ništa od Covid dodatka za one koji su u većini slučajeva toliko siromašni da su primorani raditi u mirovini kako bi preživjeli....

Read more...

 

UMIROVLJENIČKE UDRUGE PIŠU VLADI

Tražimo novu formulu za usklađivanje mirovina

     Dvije najveće umirovljeničke udru­ge, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, uputili su 4. svibnja 2021. hitan zahtjev Vladi Republike Hrvatske za izmjenu formule za usklađivanje mirovina, jer postojeća dovodi do stalnog opadanja prosječnih primanja umirovljenika u od­nosu na prosječne plaće. Udruge upozo­ravaju da je prema najnovijim podacima, prosječna neto plaća isplaćena za veljaču 2021. godine, porasla na 7.038 kuna, dok je prosječna mirovina iznosila samo 2.567 kuna. To znači da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću pala na udjel od samo 36,48 posto, a to je hr­vatske mirovine po relativnoj vrijednosti smjestilo na samo dno u Europi. Jedan umirovljenik, dakle, vrijedi samo malo više od trećine jednog radnika....

Read more...

 

KONTINENT SOCIJALNE KOHEZIJE

Izjava iz Porta

     Europski lideri su na socijalnom samitu održanom 7. i 8. svibnja 2021. u Portu odredili novi smjer socijalne Europe, da bi drugi dan samita usvojili Izjavu o soci­jalnim pitanjima, naglasivši kako više nego ikad prije Eu­ropa mora biti kontinent socijalne kohezije i blagostanja te su stoga, nastavno na usvajanje Stupa socijalnih prava prije četiri godine, ponovno potvrdili svoju predanost radu na izgradnji socijalne Europe. „Socijalna dimenzija, socijalni dijalog i aktivna uključenost socijalnih partnera oduvijek su bili u središtu visoko konkurentnog socijal­noga tržišnoga gospodarstva te stoga naša predanost jedinstvu i solidarnosti također znači osiguravanje jedna­kih mogućnosti za sve, kao i toga da nitko ne bude zapo­stavljen", naglašeno je u Izjavi....

Read more...

 

KAKO IDE ISPLATA COVID DODATKA

Jednokratno olakšanje

     Konačno! Covid dodatak je isplaćen većini umirovljeni­ka s primanjima ispod 4.000 kuna. U prvoj isplati tog jednokrat­nog novčanog primanja 30. travnja 2021. godine 652.341 korisnik mi­rovine ostvarene u Republici Hr­vatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju, a koji imaju prebivali­šte u Republici Hrvatskoj, primili su ukupno 423.944.500 kuna iz držav­nog proračuna. Za 63.100 korisnika koji primaju mirovinu u iznosu do 1.500 kuna isplaćeno je 1.200 kuna jednokratno, i za to je osigurano 75.720.000 kuna. Za 105.337 kori­snika mirovine koji primaju mirovi­nu u iznosu od 1.500 do 2.000 kuna isplaćeno je 900 kuna jednokrat­no, i za to je osigurano 94.803.300 kuna. Nadalje, za 299.298 korisni­ka mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 2.000 do 3.000 kuna isplaćeno je 600 kuna jednokrat­no, za što je osigurano 179.578.800 kuna, a za 184.606 korisnika s miro­vinom od 3.000 do 4.000 kuna jed­nokratno je isplaćeno po 400 kuna, i to 73.842.400 kuna iz državnog proračuna. Mnogi su žurno platili poneki zaostali račun, počastili obi­telj ili skuhali bolji obrok.

     Ostaje pitanje da li će se realizi­rati procijenjena isplata za ukupno 850 tisuća korisnika mirovine koja bi stajala oko 600 milijuna kuna ili će te brojke biti manje ili više? Ko­risnici koji dio mirovine primaju iz inozemstva za isplatu COVID-1 9 dodatka trebaju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti dokaz o iznosu mirovine za ožujak 2021. koju je isplatio inozemni no­sitelj osiguranja. Dokaz može biti potvrda banke ili izvadak iz ban­kovnog računa iz kojeg se vidi iznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za ožujak 2021. ili potvrda inozemnog nositelja o visini mirovi­ne isplaćene za ožujak 2021. u netoiznosu....

Read more...

 

EPIDEMIJA STRESA

Antidepresivi - korisni lijekovi današnjice

     Danas se ljudima, koji nisu depresivni u kliničkom smislu, daju lijekovi (antidepresivi) za najrazličitije probleme. U početku nije bilo tako. Pedesetih godina 20. stoljeća, kada su antidepresivi pušteni prvi put na tržište, njihova je upotreba bila ograničena samo za osobe koje su bile u ozbiljnoj depresiji. Međutim, danas dvije trećine antidepresivnih lijekova propisuju liječnici koji nisu psihijatri, i to za najrazličitije situacije: od najjednostavnijih slučajeva potištenosti, nemotiviranosti i umora na poslu, do razdražljivosti, raznih ovisnosti ili gojaznosti, a u novije vrijeme zbog postrau- matskih simptoma nakon potresa ili uslijed pandemije Covid-19....

Read more...

 

Hoće li neki umirovljenici u domovima ostati bez Covid dodatka?

     Od zadnjeg dana travnja, kad su krenule isplate Covid do­datka, brižna kćerka Vesna Vujević iz Dicma prati hoće li njezin otac Blaž, koji je korisnik u split­skom županijskom domu za starije primiti svoj Covid dodatak od 1.200 kuna i priuštiti si bon za telefon, malo čokolade, vitamina, instant kave. Kako je došao i 3. svibnja, Ve­sna je, i sama invalidska umirovlje­nica, prionula na mobitel i započela nazivati. Prvo je nazvala, kako se i pristoji, u Dom, ali su joj tamošnje socijalne radnice objasnile da kako otac ima mirovinu nižu od 1.400 kuna, njegova mirovina i svi drugi prihodi idu odmah na račun Doma, jer razliku do pune cijene smještaja plaća Ministarstvo. Pa tako i Covid dodatak....

Read more...

 

JAVNOBILJEŽNIČKE KOMORE

Treba uvesti registre ugovora

     Također smatram da bi trebalo omogućiti da javni bilježnik ima uvid u registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, kako bi odmah znao da takva osoba ne može sklopiti ugovor bez odo­brenja centra za socijalnu skrb. Hrvatska javnobilježnička komora je uputila obrazloženi prijedlog Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

     Istaknula bih da ugovor o dosmrtnom uzdržavanju nije bio normiran do 2006. godine. Iako nije bio uređen kao imenovani ugovor, u praksi je često zaključivan po općim pravilima obve­znog prava, bez propisane forme, jedino ako su predmet bile nekretnine trebala je pisana forma uz ovjeru potpisa samo pri­matelja uzdržavanja.    Ministarstvo pravosuđa je uočilo situaciju u praksi, iako konkretnih predstavki za zloporabe nije bilo, ugovor o dosmrtnom uzdržavanju je uređen kao imenovani ugovor te je propisana najstroža postojeća forma, pisana forma ovjerena kod suca ili solemnizirani ugovor ili sastavljen u obliku javnobilježnič­kog akta, uz dužnost čitanja ugovora i upozorenja na posljedice...

Read more...

 

ZVJEZDANA RAUŠ-KLIER, PREDSJEDNICA HRVATSKE

UGOVORI O UZDRŽAVANJU BEZ NADZORA

     Cesto se izvan oka šire javnosti spominju slučajevi prijevara temeljem ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržava­nju. Najčešće se zamjera Ministarstvu pravosuđa i uprave što unatoč brojnim zahtjevima umirovljeničkih udruga te Pučke pravobraniteljice nisu odlučili pokrenuti normativno preuređenje tog dijela      Zakona o obveznim odnosima. S druge strane zamjera se i javnim bilježnicima što olako ovjeravaju i solemniziraju takve ugovore koje najveći dio starije populacije ne razlikuje. Napo­sljetku, puno je optužbi kako su brojni pravnici, suci, bilježnici, socijalni i zdravstveni radnici te vlasnici obiteljskih i privatnih domova uključeni u taj lukrativni biznis otimačine nekretnina starijih. Kako to popraviti?

     Ugovori o uzdržavanju se uglavnom potpisuju uz pomoć solemnizacije od strane javnih bilježnika, a rjeđe pri sudovima, a o broju sklopljenih u pravilu u javnosti nema podataka. Imate li kakve zbirne podatke o broju sklopljenih ugovora o uzdržavanju?

     U razdoblju od početka 2020. godine do kraja travnja 2021. godine prema službenim podacima Komore ukupno je sklopljeno 1.923 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Od toga je njih 678 sklopljeno u formi javnobilježničkog akta, a 1.245 ih je sole- mnizirano. U tom istom razdoblju bilježi se veći broj sklopljenih ugovora o doživotnom uzdržavanju, kojih je sklopljeno 5.547. Od toga je njih 2.640 sklopljeno u formi javnobilježničkog akta, a 2.907 ih je solemnizirano. U ove brojke nisu uključeni ugovori o uzdržavanju ovjereni od strane sudova....

Read more...

 

Matica i Sindikat umirovljenika zahtijevaju hitnu promjenu formule za usklađivanje mirovina:

TRAŽIMO MIROVINE KOJE PRATE RAST RADNIČKOG STANDARDA

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske upućuju hitan zahtjev Vladi Republike Hrvatske za izmjenu formule za usklađivanje mirovina, jer postojeća dovodi do stalnog opadanja prosječnih primanja umirovljenika u odnosu na prosječne plaće. Dvije najveće umirovljeničke udruge upozoravaju da je prema najnovijim podacima, prosječna neto plaća isplaćena za veljaču 2021. godine, porasla na 7.038 kuna, dok je prosječna mirovina iznosila samo 2.567 kuna. To znači da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću pala na udjel od samo 36,48 posto, a to je hrvatske mirovine po relativnoj vrijednosti smjestilo na samo dno u Europi. Jedan umirovljenik, dakle, vrijedi samo malo više od trećine jednog radnika.

     Takvi podaci su alarmantni i apsolutno zabrinjavajući jer se temeljem zakonom propisanog modela usklađivanja sustavno osiromašuje umirovljenike postojećom nepravednom formulom za usklađivanje mirovina, kojom se mirovine povećavaju prema samo 70 posto povoljnijeg indeksa rasta cijena odnosno plaća. Ta se formula očito mora mijenjati, te će Matica i Sindikat umirovljenika nastaviti kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe ponovno zatražiti prihvatljivije rješenja od 100 posto rasta povoljnijeg indeksa.

     Posljednje nevjerojatno nisko usklađivanje mirovina za samo 0,56 posto potvrđuje opravdanost umirovljeničkog zahtjeva. Takav postotak „rasta“ mirovina, najniži je u posljednjih pet godina, a i među najnižima je u zadnjih nekoliko desetljeća.

     Prosječna mirovina je 1999. godine iznosila  1.322 kune, a danas je 2.567 kuna. Prosječna plaća je te iste godine vrijedila 3.055 kuna, a danas je 7.038 kuna. To znači da su plaće u protekle 22 godine porasle za 3.983 kune odnosno za 130 posto, a mirovine za samo 1.258 kuna odnosno 95 posto. Dakle, u apsolutnom iznosu plaće su porasle za više od tri puta u odnosu na mirovine. Umirovljenici se pitaju – dokle, iako nemaju ništa protiv da se plaće povećavaju jer su i one niske, ali traže da ih mirovine barem prate. Osobito je to važno kad živimo u uvjetima rastućeg siromaštva starijih od 65 godina (30,1 posto!) te u doba pandemije kad je socijalna sigurnost oslabljena i standard sve niži.

 

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                                                     Sindikat umirovljenika Hrvatske

Višnja Fortuna, predsjednica                                                                      Ante Kuprešak, predsjednik

Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

Jasna A. Petrović, predsjednica

   

 

 

 

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA JE NESTRANAČKA UDRUGA I NE PODRŽAVA NITI JEDNU STRANKU 

UPUTE U VEZI IZBORA

 Poštovani članovi SUH-a,

 

     Budući da se bliže lokalni izbori, moramo podsjetiti sve članove SUH-a kako je SUH nestranačka udruga čiji je osnovni cilj borba za prava i boljitak umirovljenika i starijih osoba. SUH surađuje sa svim strankama koje u svojim programima podržavaju naše ciljeve, međutim SUH neće kao udruga podržavati direktno niti jednu stranku, već samo programe koji su mu bliski.

     Prema Statutu SUH-a, mi smo nestranačka udruga i moramo samo tako nastupati. Tko drukčije postupa, mora biti svjestan da krši Statut SUH-a.

     Što se tiče političkih stavova i uvjerenja, to je osobni stav svakog pojedinca. Svaki član SUH-a, bez obzira na funkciju, može biti politički aktivan i biti član neke stranke i pojavljivati se na izbornim listama političkih stranaka, ali nikako ne smije nastupati u ime SUH-a i koristiti SUH u svrhu političke kampanje, jer se već događalo da su neke stranke zloupotrijebile SUH u svoju korist.

     SUH je nestranačka udruga od njegovog osnutka 1992. godine, te ovim putem podsjećamo sve naše članove da moraju postupati i dalje prema dosadašnjoj praksi, te vas sve zajedno molimo da poštujete Statut SUH-a.

 

     Srdačan pozdrav svima – ZAJEDNO SMO JAČI!

 

     U Zagrebu, 22. travnja 2021.

                                                                                    Predsjednik SUH-a

                                                                              Anto Kuprešak, magistar prava

 

 

SEKS U STARIJOJ DOBI

Osam iznenađujućih činjenica

     Iznenađuje li vas da je tri četvrtine starijih Amerikanaca još uvijek seksualno aktivno? Ili da će jedan od nas šestero biti čak sve više zainteresirano za seks kako starimo? Prema mi­šljenjima modernih seksologa to je točno. Zašto mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo? Zato jer mnogo od onoga što mi mislimo da znamo u seksu je zabluda. Tajna uspješnog seksualnog starenja je znanje. Ovdje su činjenice:

     Većina parova s dugim bračnim stažem ne pati od sek­sualne dosade. Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na "automatskog pilota'; par se često počinje dosađivati sa svojim ljubavnim životom. Međutim, istraživanja pokazuju da se učestalost seksualnih odnosa i zadovoljstvo počinju popravljati kad bračni par ima više vremena za sebe, nakon što djeca na­puste kuću. Seksolozi su istražili da je muška seksualna učestalost najveća u dobi između 51 i 64 godine, a da su žene starije od 65 godina aktivnije nego žene u njihovim 40-tim i 50-tim godinama. Kad je riječ o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo....

Read more...

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

PROGRAM RADA SUH-a 50+ 2021.-2025.

  1. Čuvati prvi mirovinski javni stup, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, s elementima solidarnosti i redistributivnosti;
  2. Ograničiti rad na određeno i druge oblike nesigurnog rada jer vode k raspadu mirovinskog sustava;
  3. Transformirati obvezni drugi mirovinski stup u dobrovoljni - omogućiti prijelaz iz prvog u drugi stup ne samo u trenutku umirovljenja, već kontinuirano;
  4. Ojačati kaznenu odgovornost za neplaćanje doprinosa, te uvesti sustavne mjere protiv rada na crno;
  5. Provesti cjelovitu reviziju svih mirovina po posebnim propi­sima, kao i sustava paramirovinskih dodataka na mirovine;
  6. Provesti reviziju mirovina prema ZOMO na reprezentativnom uzorku (prevencija korupcije i kriminala);
  7. Na individualnoj razini izvršiti razdjel mirovina na dio stečen radom i prema posebnim propisima;
  8. Zalaganje za prevođenja prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu po ispunjenju uvjeta dobi;
  9. Povećanje mirovina za 10 posto onima koji su umirovljeni nakon 1.1.1999., s obračunom razlike od dana umirovljenja, a zbog pogrešno izračunate prve vrijednosti AVM;
  10. Uvesti automatsko usklađivanje vrijednosti mirovina kad padnu ispod relativne vrijednosti od 40 posto (konvencija Međunarodne organizacije rada br. 102);
  11. Ratificirati konvenciju br. 128 MOR-a (minimalni udjel mi­rovine u plaći - 45%);
  12. Hitno uvesti novi varijabilni model usklađivanja mirovina, tako da se usklađuje u 100-postotnom iznosu prema po­voljnijem indeksu rasta plaća ili cijena;
  13. Uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 40 posto od mini­malne bruto plaće za osnovnih 15 godina staža, a na to se za svaku daljnju godinu dodati po jedan AVM;
  14. Povećati nacionalnu naknadu za starije osobe na najmanje 1,000 kuna;
  15. Uvesti kompenzacijske mjere za žene i muškarce ne samo za skrb o djeci, nego i za invalide i stare; i to ne samo šest mjeseci, već godinu dana dodatnog staža po osobi u skr­bi - za sve umirovljenike, a ne samo za novoumirovljene;
  16. Zakonski regulirati pravo na status njegovatelja za starije članove obitelji;
  17. Uvesti pravo na bolovanje za starijeg člana obitelji;
  18. Ujednačiti pravo svim umirovljenicima (uključujući i obiteljske umirovljenike) na različite oblike rada bez obustave miro­vine, i to uz jednake uvjete za sve - pola mirovine za puno radno vrijeme, te puna mirovina za pola radnog vremena;
  19. Ukinuti ustegu dodatka na najnižu mirovinu zaposlenim umirovljenicima;
  20. Nakon pune starosne dobi za umirovljenje (65 godina) ukinuti plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za rad umirovljenika;
  21. Uvesti novi model obiteljske mirovine s pravom izbora na 85 posto mirovine preminulog partnera ili zadržavanje vlastite mirovine te dodavanje 20 - 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o prihodovnom i imovinskom cenzusu;
  22. Hitno ukinuti obvezu baka i djedova na plaćanje alimentacije unucima i ovršivanje njihovih mirovina do tri četvrtine iznosa;
  23. Ukinuti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i detaljnije pro­pisati doživotno uzdržavanje (registar ugovora, ograničenje broja ugovora na dva, hitni postupak pred sudovima itd.);
  24. Ustanoviti Ured pravobranitelja za starije osobe;

Uvesti obvezne savjete/vijeća/povjerenstva za umirovljenike i starije osobe pri svim županijama, općinama i lokalnim samoupravama;

 

  1. Zadržati i razvijati institut Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe; sudjelovati u radnim skupinama za izradu strategija, politika, zakona o mjera; te imati predstavnike u upravnim vijećima HZMO-a i HZZO-a;
  2. Vratiti pravo na besplatnu dostavu mirovina poštom za sve potrebite - umirovljenike i primatelje nacionalne naknade za starije;
  3. Ukinuti sve naknade na isplatu mirovina na bankomatima i bankarskim šalterima;
  4. Promijeniti ovršni zakon s ciljem pojeftinjenja i pojedno­stavljenja ovršnog postupka, te uz promjenu redoslijeda plaćanja (prvo glavnica, pa troškovi kamata);
  5. Onemogućiti ovrhu nad jedinom nekretninom, bez osi­guranja zamjenske;
  6. Onemogućiti ovršivanje iznad utvrđenog minimum za život (npr. iznad linije siromaštva, 2021. - 2.710 kn);
  7. Ne uvoditi porez na nekretnine, jer bi doveo do pljačke i daljnjeg siromašenja starijih;
  8. Ukinuti dodatni zdravstveni doprinos od 1 i 3 posto; a do ukidanja promijeniti način obračuna kod doprinosa od 3 posto samo na razliku iznad prosječne neto mirovine u prvih 8 mjeseci prethodne godine;
  9. Povećati prihodovni cenzus za dopunsko zdravstveno osi­guranje prema godišnjoj liniji siromaštva (2021. - 2.710 kn); do daljnjega ne povisivati dopunsko zdravstveno osiguranje;
  10. Protiv privatizacije zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bogate i one za siromašne;
  11. Omogućiti na teret HZZO-a usluge u privatnim zdravstve­nim kapacitetima za sve preglede i zahvate koji su hitni ili se čekaju više od dva mjeseca;
  12. Očuvati državni osiguravateljski sustav (dopunsko osiguranje);
  13. Razviti inovativni sustav palijativne skrbi kao spoj sustava zdravstva i socijale;
  14. Uvesti javne programe za dostojanstveni kraj života (hospiciji);
  15. Održati i razviti sustav institucionalne skrb i smještaja (dr­žavni i županijski domovi) uz priuštive cijene; te provesti kategorizaciju i specijalizaciju;
  16. Subvencionirati smještaj i u privatnim domovima (sistem vaučera);
  17. Uvesti strože kriterije za davanje dopusnica obiteljskim i privatnim domovima;
  18. Decentralizirati i bitno osnažiti socijalnu inspekciju za domove;
  19. Uz inspekcijski, uvesti i civilni nadzor nad smještajnim ka­pacitetima od strane udruga civilnog društva;
  20. Promovirati dostupnost informacija o pravima starijih osoba;
  21. Očuvati javni prijevoz sa subvencijama za starije osobe i umirovljenike, te druge socijalne povlastice i mjere na razini lokalne samouprave;
  22. Raditi na jačanju zajedništva s drugim umirovljeničkim udrugama;
  23. Aktivno sudjelovati u radu FERPA/Europske federacije za umirovljenike i starije osobe;
  24. Nastaviti suradnju sa sindikatima i udrugama umirovljenika u regiji;

Osnaživati programe socijalne uključenosti, osobito u uvje­tima pandemije i rastućeg siromaštva.

 

DR. VLASTA VUČEVAC, PREDSJEDNICA HRVATSKOG DRUŠTVA ZA PALIJATIVNU SKRB PRI HLZ   

Odnos prema starijima – mjera humanosti društva

 

     Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu ži­vota pacijenata i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšavanje patnje putem ranog prepoznavanja, te be­sprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih. To je briga za teško i neizlječivo bolesne te umiruće osobe i njihove obitelji. Pali­jativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu, te svojim djelokrugom obuhvaća pacijenta, obitelj i zajednicu! Bazu i temelj pružanja palijativne skrbi čini tim liječnika obiteljske medicine koji skrbi o bolesniku, u pravilu, tijekom cijelog njegovog života. Biste li dopunili tu definiciju? Kojom biste ocjenom do 5 ocijenili stanje i kapacitete palijativne skrbi u Hrvatskoj? Na to i brojna druga pitanja odgovorila je dr. Vlasta Vučevac, specijalistica obiteljske medicine i geron- tologinja, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu skrb pri Hrvatskom liječničkom zboru.

      Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji, koji su povezani s pro­blemima neizlječive i smrtonosne bolesti To se postiže prevencijom i olakšavanjem patnji, umanjivanjem pratećih simptoma osnovne bolesti/boli, nesanice, mučnine, kašlja, kroničnog umora i dr. ali, uz fizičke simptome rješavaju se psihičke, socijalne i duhovne tegobe. Palijativna medicina je holistički pristup, multidisciplinarno liječenje i timski rad. Obuhvaća razdoblje od postavljanja dijagnoze, ne­izlječive, životno ugrožavajuće bolesti i sve do perioda žalovanja u obitelji nakon smrti bolesnika....

Read more...

 

NEOČEKIVAN SAVEZNIK

Mamić ukazao na lešinarenje starijih osoba

     Bjegunac od hrvatskog pravosuđa Zdravko Mamić u svojim nedavnim objavama na društvenim mrežama počeo je prokazivati kriminalne radnje osječkih sudaca i tako se između ostalog dotaknuo bolne teme o kojoj Sindikat umirovljenika Hrvatske redovito progo­vara, malverzacijama s ugovorima o do- smrtnom i doživotnom uzdržavanju. SUH posljednjih 15 godina traži da se zabrani potpisivanje ugovora o dosmrtnom uz­državanju, kao i da se donormira institut ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naše zahtjeve Ministarstvo pravosuđa sve ove godine uporno odbija.

     Mamić po logici„ako padnem ja, past će svi", odlučio je doista učiniti nešto kori­sno za društvo i u ovom slučaju za starije osobe, alarmirati javnost o kriminalnom bogaćenju sudaca, javnih bilježnika i dje­latnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi, koji stječu veliku imovinsku korist preko leđa siromašnih starijih osoba. Mamić je tako nedavno na svom Facebooku napisao:

Kako stvari funkcioniraju....

Read more...

 

ZA KOGA ĆETE GLASATI

Što novi gradonačelnik/ca Zagreba nudi umirovljenicima

     Sliže nam se lokalni izbori, a time i nadanja brojnih naših umirovljenika i starijih osoba da će im se poboljšati socijalni i društveni status. S obzirom da je nemoguće u našem mjesečniku obu­hvatiti sve gradove i kandidate za gra- donačelnika/cu, odlučili smo provjeriti što će novoga umirovljenicima i starijim osobama ponuditi kandidati koji prema anketama imaju najveće šanse da posta­nu novi gradonačelnik/ca Zagreba, našeg najvećeg i najbogatijeg grada.

I dok najveću stopu izloženosti siromaš­tvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj iznosi 36,7 posto, te je nakon Irske najniži u Uniji. Stopa rizika siromaštva narasla je za osobe starije od 65 godina na 30,1 posto, dok ta stopa za samce iznosi 50,3 posto. Linija siromaštva iznosi2.710 kuna, a 61 posto ili preko 700 tisuća hrvat­skih umirovljenika ima mirovinu manju od tog iznosa.

      U gradu Zagrebu svaki peti stanov­nik je stariji od 65 godina, a osim niskih prihoda, starije građane more i problemi poput nedostatka smještaja u domovima za starije osobe, nepostojanje hospicija. Zbog toga smo kandidate za novog gra- donačelnika/cuZagreba upitali imaju li u svom programu i planovima ikakve namjere rješavati te probleme i kako misle pomoći toj populaciji ako osvoje vlast. Upitali smo i hoće li pojačati postojeći socijalni program Grada Zagreba, mijenjati ga, nadopunja­vati, kao i što umirovljenici i starije osobe mogu očekivati ako baš oni osvoje vlast.

Odgovore kandidata nismo mijenjali ili skraćivali, već vam ih donosimo u obujmu i obliku kako smo ih originalno dobili, i to redoslijedom kandidata/kinja koji prema anketama imaju najveće šanse da osvoje vlast.....

Read more...

 

POSTAVLJEN CRNI REKORD

Udjel mirovine u plaći pao na 36,67 posto!

     Upravno vijeće HZMO-a 1. ožujka 2021. godine donijelo je odluku o povećanju mirovina za skromnih 0,56 posto, a na temelju podataka koje im je dostavio Državni zavod za statistiku. Naime, prema formuli usklađivanja zbro­jene su 30 posto stope promjene indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope pro­mjene prosječne brutoplaće te se došlo do spomenutog povećanja. Naime, u prošlih pola godine potrošačke cijene nisu rasle, dok su plaće rasle 0,8 posto u drugom polugodištu 2020. godine....

Read more...

 

POŠTAR VIŠE NE ZVONI

Nacionalna naknada bez adrese

     Na 3. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i sta­rije osobe od 17. ožujka 2021. podnesen je izvještaj o dotadašnjoj realizaciji Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja naveo je kako je u tijeku druga isplata nacionalne naknade koju u ožujku prima 4.059 korisnika, od toga 65,16% žena te 34,84% muškaraca. Trošak mjesečne isplate je ukupno 3.136.079 kuna.

     No, do 28. veljače 2021. godine zaprimljeno je 7.911 za­htjeva, od kojih su 1.184 nepotpuna. Većinom su to zahtjevi u kojima nije naveden osobni identifikacijski broj, nije priložena potvrda banke o tekućem računu ili nije izvršena odjava s osiguranja, a ima i onih koji su propustili upisati OIB ili čak adresu. HZMO je s takvim podnositeljima u kontaktu, no s prolazom od 15 dana nejavljanja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, odnosno odbacuje se njihov zahtjev.

Ništa bez bankovnog računa

     Najčešći razlozi za odbacivanje ili odbijanje zahtjeva je neispunjavanje osnovnih uvjeta propisanih Zakonom o na­cionalnoj naknadi za starije osobe, poput duljine prebivališta u Hrvatskoj ili godina života, te dodanih uvjeta poput iznosa prihoda po članu kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendar­skoj godini koji ne smije prelaziti utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe od 800 kuna.

     Na Nacionalnom vijeću predstavnici umirovljenika su upozorili kako je promašaj što je člankom 10. Zakona o nacionalnoj naknadi propisano kao obvezno da Zavod za mirovinsko nacionalnu naknadu obvezno isplaćuje putem poslovnih banaka. Nadalje,....

Read more...