UVODNA RIJEČ

Superhik došao u Hrvatsku,

uzima siromašnima, bogatima

daje!

 

Piše: Jasna A. Petrović

     Zdravko Marić nije posve siguran je li novi nadimak koji je dobio rezultat poša­lice ili pogrde, no autorstvo njegove po­rezne reforme može se doista pripisati stripovskom junaku Superhiku, koji uzi­ma siromašnima, da bi dao bogatima. Njegovo obrazloženje zašto siromašni ostaju siromašni, a bogate će država na­graditi većim plaćama, kaže da je jedno­stavno, jer danas u sustavu poreza na dohodak, u kojem je više od dva i pol mi­lijuna građana, 915 tisuća ne plaća po­rez na dohodak, pa se njima ništa ne mi­jenja. Osoba koja sada plaća 200, 300 kuna, mi nju ne možemo osloboditi za vi­še od tog iznosa. Osoba koja ima visoku plaću, bit će „rasterećena”.    Možda to ta­ko može kod poreza na dohodak i plaća.

     No, može li tako i kod umirovljenika? Kad bi se dosljedno primijenila nova po­rezna stopa za umirovljenike od 24 pos­to, siromašniji bi postali još siromašniji, a da su hrvatski umirovljenici siromašni, to znaju i europske statistike koje našem Superhiku na gostovanju u Hrvatskoj ni­su zanimljive. Svaka treća starija osoba je siromašna, četvrti smo na EU ljestvici siromašnih starica i staraca, a relativna mirovina u domovini je niža od relativne mirovine u svim drugim državama nasta- lima na tlu bivše unitarne države. Tako je kod nas 2015. prosječna mirovina iznosi­la 38 posto prosječne plaće, a u BIH 44 posto, Srbiji 47 posto, Crnoj Gori 57 pos­to, Sloveniji 58 posto i Makedoniji 60 posto. K tome su u tim zemlja­ma cijene u odnosu na europske puno niže, dok su u Hrvatskoj čak i cijene „europeizirane”.

     I što je Superhik smućkao u svojoj litri kiseliša za umirovljenike? Kad je vidio da bi bio razapet od strane raspamećenih i gladnih umirovljenika ukoliko im opali unificirani porez od 24 posto (nakon što je ukinuo onaj od 12 posto), iz rukava je izvukao magičnu odluku o umanjivanju tog poreza za 50 posto. Nije šija, nego vrat. Ostaje, dakle, isti niži porez za umi­rovljenike, ali zašto baš 50 posto, to nitko ne bi mogao razložno argumentirati, pa ni Superhik nakon dvije litre kiseliša koji mu pojačava moć.

     No, kad primijenimo tu njegovu mate­matiku, ispada da umirovljenici s mirovi­nama do 6.000 kuna dobiju iste mirovine kao i do sada, ali zato onoj manjini um­irovljeničkih bogataša progresivno po­većava mirovinu, tako da npr. onaj s

kuna dobije povećanje od 260 ku­na, s 9.000 kuna dodatnih 390, a sa

kuna čak 780. Neke ugledne udovice s po 20.000 mirovine tako bi do­bile za 2.870 kuna povećane mirovine, neka im se nađe.

     Jer, poskupljuju kruh i mlijeko, ide gore cijena lijekova, a sve to zapravo znači da će mirovine siromašnih realno padati, pošto bi najmanje 75 kuna mjes e c n o trošili vi­še zbog samo ova tri poskuplje­nja. Pravedan model? Siro­mašnim tako na Superhik uzima, a bogati­ma daje, kako ne bi osjetili udar poskuplje­nja. No, urna i lijes pojeftinjuju, pa je poru­ka ovog ministra financija jasna - poželjno je smanjiti broj živih umirovljenika, a njiho­vim potomcima olakšati ukop.

     Da je upotrijebio malo više srca, em- patije i razuma, ovaj ministar bi za umi­rovljenike ponudio do 3.800 kuna neopo­rezivog dijela ili čak do visine prosječne plaće u prethodnoj godini od 5.711 kuna - 60 posto umanjenja od pune stope po­reza od 24 posto. To jest, kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći iz­nosio samo 38 posto (sada oko 39 posto), bilo bi logično zaokružiti porez za umi­rovljenike na 40 posto. Tako bi prosjek os­tao približan postojećem, ali bi nepravda bila izbjegnuta.

     Ova je Vlada izabrala svoju stranu. Stranu Superhika, što je pošalica samo u kontekstu obrane zdravog razuma, a pogrda iz rakursa 500.000 siromašnih umirovljenika, sakupljača plastičnih bo­ca, kopača smeća i korisnika javnih ku­hinja. Zaustavite vlak koji je sišao s tračnica!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ministarstvo financija, Zdravko Marić, ministar

Na znanje: Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH 

 

 

Ne blokirajte rad Nacionalnog vijeća

 

za umirovljenike i starije osobe

 

Poštovani gospodine ministre Mariću,

      Poznato Vam je da Hrvatska pripada u red demokratskih država koje kreiraju politike na temelju dijaloga s glavnim umirovljeničkim udrugama. Već godinu dana Vaše ministarstvo, u prošloj, a ni u sadašnjoj Vladi, nije našlo shodnim dostaviti ime predstavnika/ce u redovit sastav Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, čime zapravo blokirate početak rada Nacionalnog vijeća.

 

      Posve razumijemo da Vam je želja da umirovljeničke udruge ne budu javno i službeno uključene u davanje mišljenja o smjernicama za proračun za 2017. godinu, ili, pak, 1.2 milijuna umirovljenika, odnosno 19 posto starijih od 65 godina držite za manje značajne i nepotrebne dionike u kreiranju društvene stvarnosti.

 

      Molimo Vas da žurno imenujete svog predstavnika Ministarstva financija u Nacionalnom vijeću kako bi se u najkraćem mogućem roku moglo konstituirati Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe jer su sva druga ministarstva, osim Vašega, obavila taj sitni administrativni čin.

Uvjereni da ćete omogućiti nastavak dijaloga ove Vlade s umirovljeničkim udrugama,

 

 S poštovanjem,

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                                           Sindikat umirovljenika Hrvatske

Josip Kovačić, predsjednik                                                                    Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a

 

 


 

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ministarstvo financija, Zdravko Marić, ministar

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Tomislav Čorić, ministar

Ministarstvo zdravstva, Milan Kujundžić, ministar

Kopija: Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH

 

 

Prijedlozi glede rada umirovljenika – izmjene

 

Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama

 

Zakona o doprinosima

 

 

     Kako najvećim umirovljeničkim udrugama, Matici umirovljenika Hrvatske i Sindikatu umirovljenika Hrvatske, već godinu dana nije omogućen socijalni dijalog zbog prekida djelovanja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, prinuđene su na ovaj način poslati svoje prijedloge izmjena Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima u okviru porezne reforme.

     Hrvatski umirovljenici imaju najniže relativne mirovine (udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći) od svih zemalja u okruženju (Hrvatska 39 posto; BIH 44 posto; Srbija 47 posto; Crna Gora 57 posto; Slovenija 58 posto; 60 posto Makedonija), te su peti na ljestvici najsiromašnijih starijih građana u Europskoj uniji, jer je svaka treća osoba starija od 65 godina siromašna. U takvim uvjetima, osobito kada je prosječna mirovina od 2.251,54 kuna nedostatna na puko preživljavanje, a u odnosu na iznos srednje plaće populacije u dobi od 50 do 59 godina najniža je u EU i iznosi tek 37 posto, hrvatski su umirovljenici sa zadovoljstvom dočekali programsko opredjeljenje HDZ-a i nove Vlade da se omogući i stimulira povrat na tržište rada onima koji to mogu i žele.

     Čini se da su to bila preuranjena očekivanja i netočna obećanja, jer je time i ova Vlada nastavila smjer kojim je krenula prethodna vlada, koja je najavila konačni odmak od socijalističkog otpora pravu na rad i umirovljenika bez obustave mirovine, zapravo to omogućila samo onima koji su ostvarili tzv. starosnu mirovinu (prosječno 30 godina radnog staža), dok je isto pravo zanijekala prijevremenim starosnim umirovljenicima koji su za stjecanje svoje mirovine prosječno odradili i uplatili oko 37 godina radnog staža.

     Ova Vlada nesporno nastavlja takav diskriminacijski hod prethodne vlade, postavljajući nove prepreke za rad umirovljenika, ovaj puta kroz stjecanje drugog dohotka. Tako, umjesto da se prednost da radu ispred socijalne potpore, ova Vlada je spremna ograničiti rad umirovljenika kroz stjecanje drugog dohotka i preusmjeriti siromašne hrvatske umirovljenike na državne jasle socijalne potpore.

Kako bi se to izbjeglo, umirovljeničke udruge očekuju od ove Vlade da što hitnije omogući bezuvjetno pravo na radni odnos do pola radnog vremena i prijevremenim starosnim umirovljenicima izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

     Međutim, ono što je „sveobuhvatnom“ poreznom reformom obrazloženo (Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima), kao „ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa umirovljenicima zbog sprječavanja porezne evazije i ukidanja neopravdane prednosti umirovljenika na tržištu povremenog rada u odnosu na druge radnike“, zapravo je hrvatskim jezikom prevedeno - puka diskriminacija starijih građana. Hrvatska je po međunarodnim indeksima starenja poznata kao zemlja koja ne voli svoje stare i gura ih u siromaštvo, osobito stoga što ima najniže udjele rada starijih radnika. Treba napomenuti kako starije osobe nisu konkurencija mladima na tržištu rada, jer imaju posve drukčije vještine i znanja zbog kojih su bivali angažirani, a sada će se i ta mogućnost povremenog rada suziti.

     Ova je Vlada, naime, i umirovljenicima koji privređuju drugi dohodak odlučila uvesti obvezatno plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te poreza od 24 posto. Neshvatljivo je takvo dvostruko nametanje doprinosa, i to, kad je riječ o mirovinskom doprinosu, kategoriji građana koji su već ostvarili mirovinu. Druge europske zemlje rad umirovljenika reguliraju graničnim iznosima zarade ili poreznim razredima. Još je neshvatljivija nedosljednost koja nalikuje na kažnjavanje rada umirovljenika, jer se za prvi dohodak računa porezna stopa s umanjenjem od 50 posto, a ovdje u cijelosti.

     No, kad je ova Vlada već naumila uvesti mirovinski doprinos u 50-postotnom iznosu baš svim kategorijama radnika po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru, pa i umirovljenicima, nikako nema logike da uvodi dvostruki zdravstveni doprinos ijednom umirovljeniku, a dvostruko bi ga plaćali svi umirovljenici koji bi dodatno povremeno radili. Naime, još 1.1.2009. godine uveden je sporni dodatni zdravstveni doprinos kojim se s jedan posto bruto mirovine teretilo umirovljenike čija je mjesečna mirovina iznosila manje od prosječne neto plaće za prethodnu godinu, te s tri posto umirovljenike s mirovinama većim od iste (trenutno 5.711 kuna), pri čemu država snosi u cijelosti doprinos od jedan posto (iako nije izvjesno da ga i uplaćuje u zdravstvenu riznicu). Nešto manje od 40.000 umirovljenika uredno plaća dodatni zdravstveni doprinos, iako su tijekom radnoga vijeka do mirovine zaradili zdravstveno osiguranje, te plaćaju i dopunsko osiguranje. Sada bi ti isti trebali platiti još jedan zdravstveni doprinos, što je apsolutno diskriminirajuće i neosnovano.

 

    Stoga u duhu porezne reforme koju provodi ova Vlada, a teži k izjednačavanju poreza, predlažemo sljedeće:

 

  1. da se umirovljenicima koji privrede drugi dohodak, porezna stopa računa u vrijednosti od 50 posto pune porezne stope za drugi dohodak od 24 posto, kao što je, s istim umanjenjem, utvrđena obveza poreza za prvi dohodak od nesamostalnog rada ili mirovine.
  2. da se bezuvjetno briše institut dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od 1 i 3 posto, kao neprimjerenog dvostrukog terećenja.

 

     Uvjereni kako će dužnosnici iz Naslova prihvatiti ove dobronamjerne prijedloge, a prije poduzimanja drugih mjera, ostajemo s poštovanjem.

 


 

 

KONFERENCIJA ZA NOVINARE U HRVATSKOM SABORU

Bez povećanja plaća i mirovina – nema rješenja

           

            „Najavljenom poreznom reformom neće biti poboljšan položaj umirovljenika, a umirovljenička domaćinstva plaćat će velike režije i porez na promet nekretnina od četiri posto, odluče li se za zamjenu ili u odlazak u manji stan. Ovakvim poreznim rješenjima se nikako neće poboljšati položaj umirovljenika i starijih osoba“, upozorio je Kažimir Varda iz Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika na konferenciji za novinare, održanoj 15. studenog u Hrvatskom saboru, čije su održavanje inicirali po prvi put zajedno predstavnici umirovljenih i aktivnih radnika.

            Varda je podsjetio kako kod Zakona o lokalnim porezima u slučaju zamjene nekretnina porez plaćaju oba sudionika u zamjeni. „Većina staračkih domaćinstava, odnosno umirovljenika, ima u posjedu veću kvadraturu stana, a želi je zamijeniti za manju, no ovakav prijedlog ih dovodi u nepovoljan položaj“, rekao je Varda i naglasio kako bi bilo bolje da se vrati na razdoblje prije 1997. godine kada se plaćao porez samo na razliku tržišne vrijednosti. Varda je također prokomentirao Vladino odustajanje od promjene poreza za kruh, mlijeko, knjige i ortopedska pomagala za što je ustvrdio da nije siguran koliko će u konačnici pomoći umirovljenicima i njihovom položaju.

Ništa bez minimalne i „socijalne“ mirovine!

            Potpredsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Tomo Benko poručio je kako je Vlada u poreznoj reformi zaboravila umirovljenike. „320.000 je onih koji primaju mirovine do 2.000 kuna i na njih ništa neće utjecati, kao i na 175.000 onih koji primaju do 1.000 kuna. Onima s mirovinom od 4.000 do 6.000 kuna ostaje isto, ali će rasti mirovine iznad 6.000 kuna. Pa tako će onima s mirovinom od 7.000 kuna rasti za 130, a onima s višom mirovinom od 20.000 kuna će rasti za 800. Dakle, pomažu sirotinju da mogu lakše živjeti", kazao  je Benko.

            „Vlada je takvim prijedlogom porezne reforme izabrala svoju stranu u smislu da pomaže kapitalu, a ne umirovljenicima“, rekao je Mato Obradović, potpredsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske i ocijenio sramotnim što je od zemalja regije u Hrvatskoj mirovina u odnosu na prosječnu plaću najniža i iznosi tek mizernih 38,22 posto. Podsjetio je kako je Hrvatska potpisnica Konvencije Međunarodne organizacije rada, a time i obavezna imati minimalni udjel mirovine od 40 posto, čega se ne pridržava ova Vlada, kao i što se nisu pridržavale bivše. Obradović je još jednom podsjetio na zahtjeve SUH-a i Matice umirovljenika Hrvatske koje su uputili premijeru Andreju Plenkoviću, a kojima traže – ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3 posto koji se plaća na puni iznos mirovne, a ne samo na dio koji prelazi iznos prosječne plaće; vraćanje stope od 20 posto za prvi mirovinski stup, jer je njezino smanjivanje na 15 posto 2002. godine proizvelo velike gubitke u mirovinskom proračunu…

            Posebni naglasak Obradović je stavio na zahtjev uvođenja minimalne mirovine u visini od 50 posto minimalne bruto plaće, uvođenje državne naknade za starije osobe koje nisu ostvarili pravo na mirovinu koja bi bila manja od minimalne mirovine te uvođenje obiteljske mirovine po uzoru na ostale europske države.

            „Tražimo da se omogući rad svim umirovljenicima te da to bude pozitivno prihvaćeno. Na primjer, u Njemačkoj umirovljenik koji radi može zarađivati i do 500 eura mjesečno bez ikakvih poreza i naknada. Uz to, mirovine bi trebale pratiti i plaće iz kojih se u konačnici financiraju. Nažalost, sva ova povećanja od 5 ili 8 kuna se jedino mogu nazvati sramotnim“, pojasnio je Obradović zahtjeve SUH-a i MUH-a.

            Obradović je upozorio na potrebu hitnog formiranja Nacionalnog vijeća za umirovljenike koje bi raspravilo prijedlog porezne reforme. „Ne znamo zašto se formiranje Nacionalnog vijeća izbjegava jer bi sudjelovanjem u njegovom radu Vlada i resorni ministri došli do bolje spoznaje o tome kako će porezna reforma utjecati na položaj umirovljenika i starijih osoba“, rekao je Obradović i podsjetio kako je SUH ove godine u sklopu peticije protiv siromaštva starijih osoba prikupio više od 26.000 potpisa građana i građanki. „Još jednom bi podsjetio kako je po Ustavu RH ovo socijalna država koja je ovim što radi pokazala da to ipak nije“, zaključio je Obradović.

Ho-ruk reforma bez javne rasprave

            Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, naglasio je kako bi pitanje položaja umirovljenika trebalo biti općedruštveno pitanje i pitanje solidarnosti koje sve manje ima u hrvatskom društvu. „Vjerujem da smo svi svjesni stanja u kojem danas živi većina umirovljenika, ali nažalost i većina radnika u Hrvatskoj. Svima je u interesu stabilnost mirovinskog sustava, ali i mogućnost dostojanstvenog života od mirovine. Doista je neprimjereno da netko tko je odradio životni vijek i tko je uložio dio sebe, svog zdravlja i života u stvaranje vrijednosti na kojima danas nastavljaju nove generacije raditi, da nema mirovinu od koje može dostojno živjeti“, objasnio je Sever potporu sindikata umirovljenicima i starijim osoba.

            Osvrćući se na prijedlog porezne reforme, Sever je naglasio kako se opet vratila praksa neodržavanja javne rasprave u koju bi se mogli uključiti svi zainteresirani dionici. Upozorio je kako je neprihvatljivo da se o ovakvom paketu zakona jako kratko raspravlja, a sve s ciljem što bržeg usvajanja zakona do 2. prosinca kako bi se moglo krenuti u pripremu novog državnog proračuna. Sever je prokomentirao porez na promet nekretnina i rekao kako postoji još uvijek puno nepoznanica, ali da se vrlo lako iščitava kako će dijelu građana rasti troškovi.

            „Svijet ide u drugom pravcu, govori o progresivnom oporezivanju dohotka kao o jednoj od ključnih mjera za smanjenje društvenih nejednakosti, a mi u Hrvatskoj idemo u potpuno drugim putem. S obzirom na to da se poduzetnicima ide na ruku jer im se smanjuje porez na dobit s 20 na 18 posto jasno je da im se time izravno otvara prostor za povećanje plaće. Treba osjetno povećati minimalnu plaću, ali isto tako i značajno povećati plaće općenito jer će to utjecati i na povećanje uplate doprinosa, kao i što će otvoriti prostor za porast mirovina", rekao je Sever i dodao kako će se time stvoriti preduvjeti povećanog trošenja, potražnje i zapošljavanja.

            „To su sve preduvjeti za otvaranje ciklusa koji bi trebao povezati umirovljenike i zaposlene u sustav, tako da su povećanje plaća i mirovina jedino pravo rješenje za izlazak iz krize“, zaključio je Sever.

 


 

 

KAKO SPASITI STARIJE OD OTIMANJA IMOVINE

Preporuke za prevenciju zlouporabe!

     Sindikat umirovljenika Hrvatske od 2013. godine kontinuirano vodi kam­panju protiv ekonomske zlouporabe starijih osoba, pomogavši stotinama osoba u spašavanju njihovog jedinog doma od grabežljivih članova obitelji ili pak djelatni­ka u području prava, socijale i zdravstva.

     U okviru te kampanje tiskali smo letke, educirali 200 SUH-ovaca za pomoć stariji­ma, producirali 15-minutni film „Prevareni i poniženi”, te nastavili našu kampanju i u su­radnji s Hrvatskim pravnim centrom na jed­nogodišnjem projektu „Sigurnost u trećoj do­bi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovi­nom”, koji je realiziran i u suradnji s Grad­skim društvom Crvenog križa Zagreb, Cen­trom za socijalnu skrb Zagreb i    Udrugom Radio mreža. Nakon posjećenog okruglog stola, održanog 27. rujna u Zagrebu, dogo­vorene su i usvojene zajedničke preporuke, koje proizlaze iz iskustava na projektu, a služe za poboljšanje položaja umirovljenika i njihove zaštite od grabeža imovine....

Read more...

 

OKRUGLI STOL NA PRAVNOM FAKULTETU:

ODRŽIVOST DRUGOG MIROVINSKOG STUPA

Kad banke diktiraju državne politike, istina šuti

„Drugi mirovinski stup je rak koji je narastao do gigantskih razmje­ra", to je bezdana vreća, zlatna koka bankara, a sve je to smanjilo investiranje u zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu!

     Znak autentične znanstvene autonomije iskazao je izvanredni profesor Studij­skog centra socijalnog rada na Prav­nom fakultetu u Zagrebu prof. dr. sc. Zoran šućur, kad je 21. listopada 2016., kao glav­ni i odgovorni urednik Revije za socijalnu politiku, organizirao okrugli stol na temu „Hr­vatski mirovinski sustav i održivost drugog stupa”.   Istina, već u samom pozivu je osjetio potrebu objasniti kako to čini „jer je to časo­pis koji se do sada bavio temom mirovin­skog sustava kroz objavu radova i organizi­ranje znanstvenih skupova”. Ništa neobično, kad se zna u kojoj mjeri se bankarska indus­trija obrušava na svakoga tko se usudi kritič­ki spomenuti drugi mirovinski stup ili govori­ti o činjenici da je većina postkomunističkih zemalja (kojima je taj model drugog mirovin­skog stupa i namijenjen te nije značajkom zapadnoeuropskih zemalja).

     Među dvadesetak sudionika različitih opredjeljenja i svjetonazora vezano za nas­lovnu temu, za govornicom se izredao re­centni niz izlagatelja, za početak s doc. dr. sc. Ivanom Vukorepa s domicilnog Pravnog fakulteta, koja je problematizirala prednosti i nedostatke II. mirovinskog stupa, naglasivši kako drugi stup nije alternativa prvome, već samo dopunski instrument. Ipak, neskriveno je deklarirala svoju opredijeljenost za očuva­nje i razvijanje drugog mirovinskog stupa, naglašavajući kako više od 50 posto mirovin­skog proračuna ne pokrivaju doprinosi.    Nije, međutim, spomenula kako je od 1990. godi­ne mirovinski doprinos za prvi (državni) miro­vinski stup bitno smanjen zbog oduzimanja njegove četvrtine za drugi stup, koji još dese­tak godina neće isplaćivati mirovine....

Read more...

 

MATICA I SUH PIŠU PLENKOVIĆU

U reformi zaboravili umirovljenike!

     Dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Matica umirovljenika Hrvat­ske i Sindikat umirovljenika Hrvat­ske, koje zajedno zastupaju oko 300.000 umirovljenika, uputile su 27. listopada ove godine javnu inicijativu predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću u kojem navode ka­ko su zainteresirane za najavljene „hitne sveobuhvatne porezne reforme koje će obuhvatiti najmanje 16 zakona”, osobito stoga što ni u jednom javnom nastupu nisu spomenute starije osobe, iako čine 24 pos­to stanovništva (stariji od 60 godina), niti su njihovi predstavnici pozvani na dijalog. Ka­ko će se na osnovu ovih izmjena krojiti pro­račun koji će odrediti cijeli mandat nove Vlade, MUH i SUH su izrazili zabrinutost da će se starije osobe, one koje su ih izabrale, preskočiti u reformama....

Read more...

 

Ivo Marjanović: Treba li proširiti dodatak od 27 posto i na drugi stup?

Ne treba! Ali, može se dati proporcionalni dodatak....

     Zagovaratelji proširenja mirovinskog dodatka na osiguranike drugog mirovinskog stupa često govore o nemoralnom ponašanju zakonodavca u svezi dodatka od 27 posto, a zakonodavac je vrlo opširno u Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o dodatku na mirovine (NN 114/11) obrazložio zašto se formira dodatak, i zašto je on utvrđen na 4 posto za umirovljene 1999. godine, odnosno progresivno više do 2007. godine, kad se umirovljenima iz prvog mirovinskog stupa dodaje 27 posto, i to zbog neusklađivanja mirovina, pogrešno izračunate prve aktualne vrijednosti mirovine i dru­gih stvarnih razloga u razdoblju od početka 1999. godine, kad su mirovine bitno sma­njene. Stoga je zakonodavac jasno ograničio kako taj dodatak dobivaju umirovljenici u trenutku umirovljenja, ali samo oni koji su uplaćivali puni iznos od 20 posto u prvi mirovinski stup....

Read more...

 

OMIŠ: 8. SPORTSKI SUSRETI SUH-A SPLITSKO DALMATINSKE

            ŽUPANIJE

Svi su pobjednici!

      Već tradicionalni 8. Sportski susreti SUH-a Splitsko-dalmatinske županije, ove su godine održani u kampu Ribnjak u Omišu. Vi­še od 200 umirovljenika iz Trogira, Žrnovnice, Vrgorca i Omiša okušalo se u raznim sportskim natjecanjima od potezanja konopa, pi­kada, šaha, karata i balota. Novost je da po prvi puta nisu dodijelje­ne nagrade i pehari, već zahvalnice svim podružnicama na sudjelo­vanju.

     U pozdravnoj riječi, počasna predsjednica Udruge SUH-a Split Danica Tomić, zaželjela je svima da i dalje nastave s do­sadašnjom praksom druženja i njegovanja međusobnog prija­teljstva. Istaknula je i to kako je SUH ove godine prikupio čak 26.000 potpisa za peticiju Glasam protiv siromaštva starijih oso­ba, u koju su se uključile i brojne podružnice iz Splitsko-dalma­tinske županije....

Read more...

 

4. SPORTSKI SUSRETI POVJERENIŠTVA SUH-A ZAGREB

 

     Na 4. Sportske susrete Povjereništva SUH-Zagreb, koji su održani su 8. listo­pada ove godine u sportskoj dvorani OŠ Vjenceslava Novaka u Zagrebu, odazva­lo se čak 11 podružnica (Donja Dubrava, Granešinski Novaki, Gornja Dubrava, INA, Miroševac, Novi Zagreb, Oporovec, Peščenica, Podsljeme, Studentski grad i Susedgrad). Domaćin ovih igara je bila, već tradicionalno, Podružnica SUH-a Studentski grad, a natjecalo se u 7 disci­plina: viseća kuglana, bacanje loptica u koš, pikado, nošenje „jajeta“ u žlici, pu­canje lopti u gol, nabacivanje kolutova i potezanju konopa.

     Susretu je nazočila i predsjednica SUH-a Jasna Petrović, koja se kratko obratila natjecateljima, a igre je, nakon pozdravne riječi, zvukom trube otvorila predsjednica Povjereništva SUH-a Za­greb Biserka Budigam.

     Svi su natjecatelji dočekani čajem, ka­vom i pecivom, dok su njihovi predsjedni­ci ili voditelji prijavljivali ekipe. Točno u 10 sati započelo je postrojavanje ekipa koje su bile predvođene domaćicama - članicama Podružnice Studentski grad....

Read more...

 

Reportaža: PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE CRVENOG KRIŽA ZAGREB

                    U VELIKOJ KOŠNICI

Kad umirovljenici postanu ljudi bez adrese

Piše: Maja Subarić Mahmuljin

 

     Nepunu godinu dana sam suradnica u Sindikatu umirovljenika, imam trideset godina, muža, dijete, uobičajeni život. U početku sam mislila kako me taj rad sen- zibilizirao za starije osobe, jer mi se sva­ki dan na putu na posao i s posla čini ka­ko nikada nije bilo više siromašnih um­irovljenika nego danas.

     Slučajno sam načula kako u Prihvati­lištu za beskućnike Crvenog Križa Za­greb Velika     Kosnica nalaze i brojni um­irovljenici i starije osobe, pa sam odluči­la provjeriti koji je razlog tome i zašto su umirovljenici primorani, umjesto dosto­janstvene starosti, preživljavati u bijedi i siromaštvu. Prvo mi je bilo neugodno obratiti se ljudima, bojala sam se da ih moja pitanja ne povrijede.

     Oni su ljudi bez doma. No zapravo su i ljudi bez adrese i punog identiteta. Ni­su ni pomišljali kako je moguće da netko jednog dana ima stan i posao, a drugog dana završi na ulici. Pogotovo im nije palo na pamet da bi se to moglo dogodi­ti njima.

Stariji ostaju dulje

     Kroz prihvatilište nas je provela soci­jalna radnica Vanja Tolić, koja je napo­menula da od ukupno 107 korisnika ima­ju 30-ak osoba starijih od 60 godina. U prihvatilištu ima i djece i mladih, ali je prosječna dob 50-ak godina. Među stari­jima malo je žena.   Od njih 27, samo šest ih je starije dobi. No, neovisno o spolu, svim starijim osobama razlozi i dužina boravka su slični.

„Mlađi brže odu, a starije osobe duže ostaju ovdje. Uglavnom čekaju na umi­rovljenje ili dom za starije osobe, za ko­je su velike liste čekanja. lako imaju mo­gućnost otići u udomiteljsku obitelj u pri­gradska i seoska mjesta, oni to nerado prihvaćaju jer žele ostati u gradu”- rekla je Tolić i dodala da njihovi stariji korisni­ci imaju dosta radnog staža, ali nedovol­jno za odlazak mirovinu. Ili pak, ako bi otišli u mirovinu sa 60 godina mirovina bi bila premala za krov nad glavom i puni tanjur.

„Imamo i starijih osoba s ovrhama, ili s invalidskom mirovinom od samo 1.200 kuna” - napomenula je, a kad je riječ o ženama, imaju malo radnog staža, radi­le su na crno, te su uglavnom rastavlje­ne i same....

Read more...

 

Povećalo: UDAR FINANCIJSKE INDUSTRIJE

Kako ubiti prvi mirovinski stup

Piše: Jasna A. Petrović

     Bankovni „stručnjaci” i razni „znan­stvenici", svi masno plaćeni od bana­ka i drugih umreženika međunarod­ne financijske industrije, krenuli su, potpo­mognuti svojim medijskim plaćenicima ili poslušnicima, u napad na prvi, tj. javni mi­rovinski stup. Okrenuli su igru, pa umjesto da brane promašeni i opasni drugi miro­vinski stup i promiču privatizaciju mirovin­skog sustava, sada deru po „državnom mi­rovinskom sustavu”. Pri tome neviđeno falsificiraju podatke i lažu.

     Medijska blokada koja okružuje taj visokoprofitan rat, prijetnje i prozivke koje su do sada osjetili brojni analitičari i znanstvenici koji su se usudili prokazati taj produkt casino ekonomije (Lovrinović, Jakovčević, Samodol, Jurčić, Bežovan, Čavrak itd.), sada su dopunjeni pravom reklamnom kampa­njom u državnim i privatnim medijima. Ime­na poput Karduma, Nestića, Šonje, Novot- nyija itd. vrište sa svih okruglih stolova, tri­bina, naslovnica i ekrana, a mlađahni pro­laznici na cesti se natrpaju lažnim statisti­kama i u kameru govore: „Ne vjerujem u mi­rovinski sustav i mislim da se ljudi moje ge­neracije moraju sami za sebe pobrinuti.”...

Read more...

Aktualno arhiva