UVODNA RIJEČ

Ne sprdajte se s nama

Piše: Jasna A. Petrović

     Facebook je postao jedan ogromni virtualni dom umirovlje­nika. Danas ima blizu dvije i pol milijarde aktivnih korisnika koji ga upale barem jednom mjesečno, a broj starijih od 55 godina ubrzano raste. Sindikat umirovljenika Hrvatske od 2015. godine vodi tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaš­tva starijih osoba, koja upravo ovih dana puni 15.000 pratitelja. Godine 2018. objavljene su 423 objave, sa 2,31 milijuna dosega. U prva dva i pol mjeseca 2019. godine broj starijih vjernih prati­telja se povećava i naša stranica postaje platforma glasnog pro­testa protiv narušavanja dostojanstva umirovljenika, ignoriranja masovnog siromašenja, protiv poniženja kopača kanti za smeće i kontejnera, protiv vlasti koje iskazuje tek bešćutnost i hladnoću iz svojih zamrznutih srca.

     Ljudi se koriste društvenim mrežama kako bi se zbližili, pove­zali sa starim poznanicima i sprijateljili s novim ljudima, odnosno održavali postojeće i stvarali nove društvene veze te kako bi po­dijelili i razmijenili razne informacije. No, u novije vrijeme sve je prepoznatljiviji trend interesnog okupljanja. Slično kao s našim Pokretom zbiva se i s portalima Mirovina.hr, Mojevrijeme.hr, Treća dob i sličnima, koji kritički propitkuju svoje pratitelje o temeljnim pitanjima stvarnosti koja se odnosi na treću dob.

     Društvene su mreže postale neizostavan element političke ko­munikacije, ali i kreacije; i to ne samo u uoči izbora, već kao svojevr­sni kontinuirani format za političko okupljanje i izražavanje.

     Kad bi pokondireni političari, kao i njihove obavještajne službe, s nešto više pozornosti čitali komentare na portalima i stranicama koje okupljaju starije „društvene igrače", otkrili bi kakva je njihova percepcija hrvatske političke scene i pojedinih političkih aktera, osobito onih iz redova vlasti. Na stotine stari­jih građana pod imenom i prezimenom, s vidljivim gađenjem i    neočekivano oštrim komentarima prepoznaju svoje pravo na optužbu vladajućih.

     „Ova vlast svakom svojom odlukom doprinosi sve većem ra­slojavanju hrvatskog društva. Pri tome sve više uzimaju za sebe, na račun budućih generacija, a na štetu tihe većine. To su shvatili mladi, obrazovani i sposobni, pa iseljavaju. Svojom sebičnom po­litikom doveli su nas da zaostajemo za zemljama koje su bile iza nas prije njihovog dolaska na vlast i do toga da nas danas ima manje od četiri milijuna", navodi ovih dana jedan umirovljenik te dodaje kako će uskoro na izborima moći iskazati svoju gorčinu.

     Umirovljenica iz Slavonije dodaje prijeteći: „Ne sprdajte se s nama!", jer ćemo znati uzvratiti. Ima nas 1,2 milijuna i trebat ćete naše glasove.

     I doista, dosta! Dosta gomila odbijenica za sve umirovljeničke zahtjeve, dosta usklađivanja mirovina od 20 kuna, dosta odlazaka u mirovinu nakon 40 godina radnog staža s jedva 2.000 kuna, do­sta pogodovanja povlaštenima, uvođenja nameta za starije voza­če, izgladnjivanja udovica koje kopaju po kontejnerima i skupljaju plastične boce, dosta marginalizacije i poniženja, dosta zanema­rivanja sijedih glava.

     Ili kao što kaže naša pratiteljica na Facebooku: „Ne sprdajte se s nama!"

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

PRIJEPOR OKO VLADINA PRIJEDLOGA

Oslobađanje od poreza čini dosmrtno uzdržavanje popularnim

 

     Ugovori o dosmrtnom uzdržavanju jedan su od zakonski priznatih oblika uzdržavanja starijih osoba u Hrvatskoj. No, također su često sredstvo manipulacije i ekonomskog zlostavljanja starijih osoba. Razlog tomu jest što se, za razliku od ugovora o doživotnom uzdržavanju, davatelj uzdržavanja može odmah nakon potpisa ugovora uknjižiti na nekretninu primatelja uzdržavanja i bez njegova znanja. To znači da je primatelj uzdr­žavanja prisiljen otići u dom, živjeti u neadekvatnim prostorima davatelja uzdržavanja ili pak završiti na cesti, bez mogućnosti da promijeni situaciju.

     No, osim toga, postoji još jedan razlog zbog kojeg bi se ta­kvi štetni ugovori mogli još više popularizirati. Naime, davatelji dosmrtnog uzdržavanja bi, prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o porezu na promet nekretninama, bili oslobođeni od plaćanja poreza na promet nekretnina, koji iznosi četiri posto vri­jednosti nekretnine u trenutku njezina stjecanja.

     Konkretno, to znači sljedeće: davatelj uzdržavanja potpiše ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s primateljem uzdržavanja te se odmah i bez njegova znanja, uknjiži na njegovu kuću ili stan i pritom je još oslobođen plaćanja poreza na promet nekretni­nama od četiri posto, što znači da je praktički dobio nekretninu besplatno.

     Prepoznala je to i pučka pravobraniteljica Lora Vidović te je oštro reagirala na takvu odredbu. U okviru savjetovanja o pore­znoj reformi našao se i Zakon o porezu na promet nekretninama u kojem su ove odredbe definirane. Pravobraniteljica je zatraži­la izmjenu članka 13. točke 7., iz kojeg bi se, prema prijedlogu, uklonila mogućnost oslobađanja od plaćanja poreza onima koji su sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.

     „Sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju je rizičan prav­ni posao, jer vlasništvo imovine koja je predmet ugovora prelazi u vlasništvo davatelja uzdržavanja odmah po sklapanju ugovora. Poznato je da sklapanjem ovih ugovora, neovisno o propisanoj strogoj formi i zaštitnim mehanizmima, postoji niz manipulacija zbog čega se starije osobe osjećaju prevarene, pa čak i kad su davatelji uzdržavanja potomci.      Primjerice, primatelji uzdržavanja koji ne ostvaruju ugovoreno uzdržavanje i skrb temeljem ugovo­ra o dosmrtnom uzdržavanju ne mogu uvijek vratiti svoju imovi­nu, jer postoje situacije da je njihova imovina u međuvremenu otuđena i postala je vlasništvo trećih osoba. Također, ako se spo­razumno ne raskine ugovor, primateljima uzdržavanja preostaju dugotrajni sudski postupci za raskid tih ugovora, kojeg najče­šće i ne dožive. Nadalje, stariji primatelji uzdržavanja u teškoj su situaciji što su prevareni, posebice kad je to od strane vlastitih potomaka, pa sudske postupke radi raskida ugovora uopće i ne pokreću", ističe se u mišljenju Pučke pravobraniteljice.

     Time bi se, smatra pravobraniteljica, doprinijelo prakticiranju sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, koji su donekle pravno sigurniji za primatelje uzdržavanja; barem u tolikoj mjeri da ne ostaju bez svoje imovine za vrijeme života. Ako Vlada ne prihvati ovaj prijedlog, otvara se prostor za pojačano ekonomsko zanemarivanje starijih osoba, ali i sve veće manipulacije najranji­vije populacije u Hrvatskoj.

Milan Dalmacija

 

 

OBESPRAVLJENI SIN

     K.M. je 2011. potpisala sa svojom kćeri N.B. ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Iako se kćer o njoj dobro brinula, zbog toga je došla u sukob sa sinom V.M. s ko­jim je i živjela u stanu. Protiv njega je podnijela tužbu za iseljenje iz stana, smatrajući se i dalje vlasnicom. Sin je podnio protutužbu, tražeći ništavnost tog ugovora. Spor se rastegnuo do ove godine, a K.M. je u međuvre­menu umrla. Sud je sada presudio kako ona nije bila svjesna pravnih posljedica takvog ugovora, pa je sina, slučajno ili namjerno, ugovorom ostavila bez ikakvog prava na nasljedstvo, a uz to ga nije niti mogla„izbaciti" iz stana.

 

NEODLUČNI SUDOVI

     N.M. je 2010. potpisao ugovor o dosmrtnom uzdr­žavanju s N.A., koji se odmah po potpisu ugovora uknjižio na stan u vlasništvu N.M. Nakon nekoliko godina N.M. je odlučio sudskim putem zatražiti raskid ugovora

vraćanje vlasništva u prijašnje stanje, jer je međuso­ban odnos postao nesnošljiv, ali i zato jer se N.A. nije o njemu brinuo nakon što je obolio. N.A. mu je odgovorio protutužbom u kojoj traži povrat više od 100.000 kuna koje je uložio u uređenje stana i plaćanje režija. Nakon nekoliko godina, prvostupanjski sud nalaže raskidanje ugovora i povrat ranijeg zemljišno-knjižnog stanja, no drugostupanjski je sud prije nekoliko mjeseci pobio tu odluku. N.M. je još živ, ali je pitanje hoće li dočekati pravdu i kakva će ona biti. Pitanje je, naposljetku, što je tu pravda?

 

ZOVITE PRAVNO SAVJETOVALIŠTE

Tel. 01/4615-797

E-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Pošta ili osobni dolazak: Sindikat umirovljenika Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, 10 000 Zagreb