„Najavljenom poreznom reformom neće biti poboljšan položaj umirovljenika, a umirovljenička domaćinstva plaćat će velike režije i porez na promet nekretnina od četiri posto, odluče li se za zamjenu ili u odlazak u manji stan. Ovakvim poreznim rješenjima se nikako neće poboljšati položaj umirovljenika i starijih osoba“, upozorio je Kažimir Varda iz Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika na konferenciji za novinare, održanoj 15. studenog u Hrvatskom saboru, čije su održavanje inicirali po prvi put zajedno predstavnici umirovljenih i aktivnih radnika.
Varda je podsjetio kako kod Zakona o lokalnim porezima u slučaju zamjene nekretnina porez plaćaju oba sudionika u zamjeni. „Većina staračkih domaćinstava, odnosno umirovljenika, ima u posjedu veću kvadraturu stana, a želi je zamijeniti za manju, no ovakav prijedlog ih dovodi u nepovoljan položaj“, rekao je Varda i naglasio kako bi bilo bolje da se vrati na razdoblje prije 1997. godine kada se plaćao porez samo na razliku tržišne vrijednosti. Varda je također prokomentirao Vladino odustajanje od promjene poreza za kruh, mlijeko, knjige i ortopedska pomagala za što je ustvrdio da nije siguran koliko će u konačnici pomoći umirovljenicima i njihovom položaju.
Ništa bez minimalne i „socijalne“ mirovine!
Potpredsjednik Matice umirovljenika HrvatskeTomo Benko poručio je kako je Vlada u poreznoj reformi zaboravila umirovljenike. „320.000 je onih koji primaju mirovine do 2.000 kuna i na njih ništa neće utjecati, kao i na 175.000 onih koji primaju do 1.000 kuna. Onima s mirovinom od 4.000 do 6.000 kuna ostaje isto, ali će rasti mirovine iznad 6.000 kuna. Pa tako će onima s mirovinom od 7.000 kuna rasti za 130, a onima s višom mirovinom od 20.000 kuna će rasti za 800. Dakle, pomažu sirotinju da mogu lakše živjeti”, kazao je Benko.
„Vlada je takvim prijedlogom porezne reforme izabrala svoju stranu u smislu da pomaže kapitalu, a ne umirovljenicima“, rekao je Mato Obradović, potpredsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske i ocijenio sramotnim što je od zemalja regije u Hrvatskoj mirovina u odnosu na prosječnu plaću najniža i iznosi tek mizernih 38,22 posto. Podsjetio je kako je Hrvatska potpisnica Konvencije Međunarodne organizacije rada, a time i obavezna imati minimalni udjel mirovine od 40 posto, čega se ne pridržava ova Vlada, kao i što se nisu pridržavale bivše. Obradović je još jednom podsjetio na zahtjeve SUH-a i Matice umirovljenika Hrvatske koje su uputili premijeru Andreju Plenkoviću, a kojima traže – ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3 posto koji se plaća na puni iznos mirovne, a ne samo na dio koji prelazi iznos prosječne plaće; vraćanje stope od 20 posto za prvi mirovinski stup, jer je njezino smanjivanje na 15 posto 2002. godine proizvelo velike gubitke u mirovinskom proračunu…
Posebni naglasak Obradović je stavio na zahtjev uvođenja minimalne mirovine u visini od 50 posto minimalne bruto plaće, uvođenje državne naknade za starije osobe koje nisu ostvarili pravo na mirovinu koja bi bila manja od minimalne mirovine te uvođenje obiteljske mirovine po uzoru na ostale europske države.
„Tražimo da se omogući rad svim umirovljenicima te da to bude pozitivno prihvaćeno. Na primjer, u Njemačkoj umirovljenik koji radi može zarađivati i do 500 eura mjesečno bez ikakvih poreza i naknada. Uz to, mirovine bi trebale pratiti i plaće iz kojih se u konačnici financiraju. Nažalost, sva ova povećanja od 5 ili 8 kuna se jedino mogu nazvati sramotnim“, pojasnio je Obradović zahtjeve SUH-a i MUH-a.
Obradović je upozorio na potrebu hitnog formiranja Nacionalnog vijeća za umirovljenike koje bi raspravilo prijedlog porezne reforme. „Ne znamo zašto se formiranje Nacionalnog vijeća izbjegava jer bi sudjelovanjem u njegovom radu Vlada i resorni ministri došli do bolje spoznaje o tome kako će porezna reforma utjecati na položaj umirovljenika i starijih osoba“, rekao je Obradović i podsjetio kako je SUH ove godine u sklopu peticije protiv siromaštva starijih osoba prikupio više od 26.000 potpisa građana i građanki. „Još jednom bi podsjetio kako je po Ustavu RH ovo socijalna država koja je ovim što radi pokazala da to ipak nije“, zaključio je Obradović.
Ho-ruk reforma bez javne rasprave
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, naglasio je kako bi pitanje položaja umirovljenika trebalo biti općedruštveno pitanje i pitanje solidarnosti koje sve manje ima u hrvatskom društvu. „Vjerujem da smo svi svjesni stanja u kojem danas živi većina umirovljenika, ali nažalost i većina radnika u Hrvatskoj. Svima je u interesu stabilnost mirovinskog sustava, ali i mogućnost dostojanstvenog života od mirovine. Doista je neprimjereno da netko tko je odradio životni vijek i tko je uložio dio sebe, svog zdravlja i života u stvaranje vrijednosti na kojima danas nastavljaju nove generacije raditi, da nema mirovinu od koje može dostojno živjeti“, objasnio je Sever potporu sindikata umirovljenicima i starijim osoba.
Osvrćući se na prijedlog porezne reforme, Sever je naglasio kako se opet vratila praksa neodržavanja javne rasprave u koju bi se mogli uključiti svi zainteresirani dionici. Upozorio je kako je neprihvatljivo da se o ovakvom paketu zakona jako kratko raspravlja, a sve s ciljem što bržeg usvajanja zakona do 2. prosinca kako bi se moglo krenuti u pripremu novog državnog proračuna. Sever je prokomentirao porez na promet nekretnina i rekao kako postoji još uvijek puno nepoznanica, ali da se vrlo lako iščitava kako će dijelu građana rasti troškovi.
„Svijet ide u drugom pravcu, govori o progresivnom oporezivanju dohotka kao o jednoj od ključnih mjera za smanjenje društvenih nejednakosti, a mi u Hrvatskoj idemo u potpuno drugim putem. S obzirom na to da se poduzetnicima ide na ruku jer im se smanjuje porez na dobit s 20 na 18 posto jasno je da im se time izravno otvara prostor za povećanje plaće. Treba osjetno povećati minimalnu plaću, ali isto tako i značajno povećati plaće općenito jer će to utjecati i na povećanje uplate doprinosa, kao i što će otvoriti prostor za porast mirovina”, rekao je Sever i dodao kako će se time stvoriti preduvjeti povećanog trošenja, potražnje i zapošljavanja.
„To su sve preduvjeti za otvaranje ciklusa koji bi trebao povezati umirovljenike i zaposlene u sustav, tako da su povećanjeplaća i mirovina jedino pravo rješenje za izlazak iz krize“, zaključio je Sever.
