Najnovija istraživanja ukazuju da čak i umjerena tjelovježba može usporiti pojavu učinaka starenja – i ustvari okrenuti proces starenja u obrnutom smjeru. Među uočenim koristima su poboljšana srčana i plućna funkcija, povećana mišićna snaga, čvrstoća kostiju, brži refleksi i smanjena sklonost depresiji.
Nedostatak fizičke aktivnosti je odgovoran za oko polovicu pada u fiziološkim funkcijama organizma, koji se normalno javlja između 30. i 70. godine života. Tjelovježba u srednjoj i starijoj životnoj dobi može vratiti biološki sat za čak 10 do 25 godina. Štoviše, rezultati ispitivanja pokazuju da se poboljšanja mogu postići bez obzira kada u životu osoba počne s tjelovježbom. Vi ne morate trčati maraton kako biste ubirali koristi. Malo više od brzog hoda, dakle lagano trčkaranje, kroz 30 minuta, 3 ili 4 puta tjedno, može vam pribaviti deset godina pomlađivanja.
Iznenađujuća istraživanja
Istraživanja obavljena u zadnja dva desetljeća pobila su prošireno mišljenje da stariji ljudi ne mogu poboljšati fiziološke funkcije svojeg organizma i da u najboljem slučaju mogu samo usporiti njihov pad. Jedno nedavno ispitivanje provedeno je u Andrews gerontološkom centru, sveučilišta Južna Kalifornija, na više od 200 muškaraca i žena, u dobi od 56 do 87 godina. Oni su bili uključeni u fitnes program, koji je uključivao naizmjenično hodanje i lagano trčkaranje, jednostavnu gimnastiku i vježbe istezanja.
Nakon šest tjedana, njihov krvni tlak je pao, smanjilo se tjelesno masno tkivo, povećana je maksimalna potrošnja kisika i nervna napetost je smanjena.
“Muškarci i žene od 60 i 70 godina postigli su takvu kondiciju i krepost kakvu imaju oni za 20 do 30 godina mlađi“, kazao je prof. Charles Godfrey, specijalist za medicinsku rehabilitaciju, inače voditelj spomenutog ispitivanja. Valja napomenuti da je i kvaliteta života mnogo bolja u onih starijih ljudi koji su fizički aktivni, nego kod onih koji dan provode na kauču, dremuckajući pred televizorom.
Tjelovježba snižava puls, srčanu frekvenciju za vrijeme mirovanja, a povećava količinu krvi istisnutu iz srca kod svakog otkucaja. Osim toga, u bilo kojoj dobi, tjelovježba povećava sadržaj kalcija u kostima, što rezultira povećanoj otpornosti kostiju na lomljenje.
Ipak postoji „ali“
Razumljivo, tjelovježba u starijih ljudi nije bez rizika. Valja izbjegavati skakanje (npr. preko konopca), udaranje ili brzo trčanje. A koje vrste tjelovježbe su dobre? Idealna vježba izdržljivosti za većinu starijih ljudi je žustar, brz hod. Plivanje također može biti odlična tjelovježba, kao i kućni bicikl ili sprava za veslanje u kući. Kad se izabere jedna ili više takvih športsko – rekreativnih aktivnosti, onda je najbolje to obavljati 25 do 30 minuta, 3 do 5 puta tjedno.
Vježbe mišićne snage trebaju se također obavljati 3 do 5 puta tjedno. Mogu se upotrebljavati lagani utezi za ruke i noge ili druge slične sprave ili provoditi vježbe podizanja nogu u ležećem položaju, pritiskanje prstima itd. Ne smije se zaboraviti ni na vježbe savitljivosti, elastičnosti. Vježbe istezanja mišića, tetiva ligamenata valja obavljati polagano.
Savjeti kako vježbati sigurno
Obavite liječnički pregled i posavjetujte se sa svojim doktorom; s tjelesnim vježbanjem počnite polako; napore povećavajte vrlo postupno. Budite svjesni granica svojih mogućnosti. Ako ste pretjerano umorni, imate problema sa spavanjem ili stalne bolove, vjerojatno vježbate previše.
Vježbajte redovito. Treba mnogo tjedana, čak mjeseci, kako bi se postigla dobra kondicija, međutim ona može biti izgubljena za jedan ili dva tjedna fizičke neaktivnosti.
Zagrijte se prije vježbanja. Ispravno zagrijavanje (istezanje, lagano hodanje) kroz 5 do 10 minuta štiti srce, mišiće i zglobove od ozljeda. Smirite se poslije tjelovježbe. Nikad nemojte napornu vježbu naglo prekinuti. Hodajte još barem dvije minute nakon tjelesnog vježbanja i neka prođe barem pet minuta prije nego odete pod tuš (radije topli, nego vrući!).
Danas milijuni ljudi trče, voze bicikl, plivaju i hodaju prema zdravijem, zadovoljnijem životu. Zašto se ne pridružiti toj zabavi u granicama svojih mogućnosti?
dr. Ivo Belan
ALARMNI SUSTAV
Hitna pomoć na dlanu
Hrvatska je, nažalost, još miljama daleko od razvijenih zemalja po pitanju skrbi za osobe starije životne dobi. I dok i dalje ne postoji strategija kako skratiti liste čekanja u hrvatskim bolnicama ili domovima za starije osobe, u Engleskoj, u okrugu Zapadni Yorkshire, imaju vrlo uspješan model.
Naime, čak 7.000 starijih osoba koji su bili hospitalizirani besplatno koriste takozvane digitalne alarme, zapravo posebne telefonske uređaje kojima u hitnom slučaju mogu nazvati kontrolnu službu, koja će im, ovisno o njihovim potrebama, nazvati člana obitelji, prijatelja, susjeda ili hitnu pomoć. Dovoljno je pritisnuti jednu tipku koja će ih spojiti sa kontrolnom službom, što je korisno pogotovo za one koji se ne znaju služiti modernim mobitelima.
Uređaji imaju višestruku korist, jer pomažu bolnicama u upravljanju protokom pacijenata, odnosno smanjuje se rizik od ponovnog dugotrajnog prijema u bolnicu kad na vrijeme nije pružena medicinska pomoć, a ujedno pravovremenim pružanjem zdravstvene skrbi se spašavaju ljudski životi.
Bitna korist je i što uređaji pomažu starijim osobama da žive samostalno, znajući da će im ako im zatreba bilo kakva pomoć vrlo brzo ona i stići. Time se smanjuje pritisak i na bolnice, ali i na domove za starije osobe jer se potiče što duži ostanak starijih osoba u svom domu, objasnili su iz lokalnog kabineta za zdravstvo i socijalnu skrb.
