ZAGREB – 7. Regionalna konferencija sindikata umirovljenika

Današnja Europska unija nije socijalna jer su njeni temelji ugroženi krizom, visokom nezaposlenošću, rastućom nejednakošću i siromaštvom, populizmom i euroskepticizmom…

Sedma regionalna konferencija sindikata umirovljenika “Umirovljenici za socijalnu Europu”, u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, pod sponzorstvom talijanskog sin­dikata SPI-CGIL i pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hr­vatske, okupila je 8. lipnja 2017. godine u Novinarskom domu, predstavnike trinaest sindikata iz deset zemalja-Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Kosova,  Mađarske, Makedoni­je, Slovenije i Srbije. Predstavnici sindikata u kratkim su crtama izložili položaj umirovljenika i starijih osoba u njihovim zemlja­ma te unatoč ponekim razlikama zajednički je zaključak su kako svugdje udjeli prosječne mirovine u prosječnoj plaći bitno pali, a ponajviše u Hrvatskoj.

Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović rekla je kako od ove konferencije očekuje da će ojačati zajedničke snage i znanja kako bi se popravio položaj umirovljenika u regiji, koji je ocije­nila katastrofalnim.

“Od kada se redovito sastajemo, pokazuje se da su svugdje udjeli prosječne mirovine u prosječnoj plaći, dakle vrijednost mirovine, bitno opali, a najviše u Hrvatskoj. Hrvatski umirovlje­nici su najsiromašniji umirovljenici i nadam se da ćemo osvije­stiti javnost i političare da se svaka vlada mora pouzdati u starije osobe, ali im i omogućiti dostojanstven život”, istaknula je Pe­trović. Iznijela je podatak da su mirovine u Hrvatskoj tek na 37 posto prosječne neto plaće, dok je primjerice u Makedoniji ili Sloveniji to na 60 posto. Iz navedenih razloga, rekla je Petrović, predstavnici sindikata okupili su se kako bi upozorili vlade svo­jih zemlja da se ne može voditi neoliberalni model razvoja, bez socijalne osjetljivosti i socijalne pravde.

Vrijeme je za oporavak Europe!

Sudionicima konferencije koji su ispunili veliku dvoranu No­vinarskog doma prvo se obratio Mladen Novosel, predsjednik SSSH, SUH-ove sindikalne središnjice, te je, između ostalog pod­sjetio na aktualnu europsku kampanju”Vrijemeje za naš opora­vak”, čiji je glavni cilj povećanje plaća i kvalitete radnih mjesta. Kako je Novosel istaknuo, veće plaće znače i veće mirovine.

„Samo uz više kvalitetnijih radnih mjesta možemo cilja­ti na povećanje standarda hrvatskog umirovljenika. I sve dok ne promijenimo stanje u kojemu mnogi poslodavci ne isplaćuju plaće i ne uplaćuju poreze i doprinose ili ispla­ćuju samo minimalnu plaću, niti jedna mirovinska reforma neće podići standard umirovljenika”, kazao je Novosel.

Ante Gavranović, predsjednik Nacionalnog vijeća za umi­rovljenike i starije osobe podsjetio je kako je početkom 2017. godine ponovno konstituirano Nacionalno vijeće za umirov­ljenike i starije osobe s ciljem da krene s rješavanjem problema umirovljenika i starijih osoba, konačno poveća njihov standard i omogući dostojanstven život, lako Nacionalno vijeće nije oz­biljnije počelo s radom, Gavranović je istaknuo kako je nužno što prije provesti usklađivanje mirovina, usvojiti Deklaraciju o pravima umirovljenika i starijih osoba, ali i uvesti i pravobra­nitelja za starije osobe, kao neovisnu instituciju koja će doista moći pomoći ugroženim starijim osobama u ostvarivanju nji­hovih prava.

U ime Matice umirovljenika Hrvatske konferenciju je po­zdravio savjetnik predsjednika Branko Cvetković.

Stup društva, a ne teret

„Umirovljenici su stup ovog društva, društva koje su izgradili i stvorili svojim radom. Danas, dio umirovljenika i starijih osoba unatoč svemu tome nema dostojanstven život. U Gradu Zagre­bu se trudimo različitim mjerama poboljšati položaj umirovlje­nika i starijih osoba, a upravo nam je u tome i partner Sindikat umirovljenika Hrvatske”, rekla je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna te kao izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića zažeIjela konstruktivan rad konferencije.

Josip Aladrović, novi ravnatelj Hrvatskog zavoda za miro­vinsko osiguranje, podsjetio je na važnost dijaloga i partnerstva između institucija i predstavnika umirovljenika.„Želimo graditi odnos dijaloga i suradnje te uvažiti sve vaše konstruktivne pri­jedloge kako bismo ojačali i poboljšali mirovinski sustav”, kazao je Aladrović, a na iznimno dobru partnersku suradnju i njenu važnost ukazala je zamjenica pučke pravobraniteljice Lidija Lukina Kezić. Istaknula je kako je upravo Uredu pučke pravo­braniteljice SUH ukazao na brojne primjere diskriminacije stari­jih te kako je u suradnji sa SUH-om mnogo njih pozitivno riješe­no. Svi uzvanici, ali i sudionici konferencije, složili su se kako se iznimno loš položaj umirovljenika i starijih osoba jedino može poboljšati kroz međusektorsku suradnju, dijalog i uvažavanje.

Pravo na dostojanstvo sigurnost i blagostanje

Povelja o pravima starijih osoba i umirovljenika u Europi usvojena je 25. listopada 2016. godine na Izvršnom odboru FERPA-e, a o njenim najvažnijim točkama pričao je član Izvrš­nog odbora Livio Meglari. S ciljem poticanja jače i konkretnije socijalne i političke pozornosti na položaj 100 milijuna ljudi starijih od 60 godina u svim europskim zemljama pokrenuta je FERPA-ina kampanja o pravima starijih osoba i umirovljenika.

„Prava današnjih starijih osoba i umirovljenika, bit će pra­va budućih starijih osoba. Unište li se današnja prava, sutra neće postojati prava, i zbog toga se treba boriti protiv svakog oblika izoliranosti i diskriminacije, uključivši i diskriminaciju zbog životne dobi”, objasnio je Melgari razloge pokretanja kampanje.

Podsjetio je kako je Povelja podijeljena na tri glave točke

dostojanstvo, koje podrazumijeva aktivno starenje, starije kao aktere i nositelje aktivnosti u društvu, resurse i činitelje međugeneracijske povezanosti; – blagostanje, koje podrazu­mijeva mirovine za dostojan život, pristup kvalitetnoj zdrav­stvenoj skrbi i dostupnost izvaninstitucionalnih usluga; te

sigurnost koja podrazumijeva zajamčeno pravo na hranu i energiju, zaštitu od nasilja te primjenu socijalnih politika u smještaju.

Melgari je naglasio kako akcija protiv zidova i žica, održana dan prije, pokazuje da umirovljenici i starije osobe shvaćaju važnost zajedništva, solidarnosti, baš stoga što je riječ o lju­dima koji su tijekom rada bili sindikalno organizirani i koji su naučili da se jedino zajedničkim snagama može pomoći siro­mašnim građanima, ljudima koji bježe od rata, svima onima kojima je pomoć potrebna.

Ili će Europa biti socijalna ili je vise neće biti

Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH i članica Izvrš­nog odbora ETUC/Europske sindikalne konfederacije, na početku svog izlaganja o Europskom socijalnom stu­pu i pitanju ima li Europa (socijalnu) budućnost naglasi­la je kako su umirovljenici izgradili sindikalni pokret, ali i postavili temelje njegove budućnosti. Podsjetila je na slogan  SUH-a koji sadrži tu bit – „mi smo sindikat vaše budućnosti”. Šobota je istaknula kako današnja Europ­ska unija nije socijalna jer su njeni temelji ugroženi kri­zom, visokom nezaposlenošću, rastućom nejednakošću i siromaštvom, populizmom i euroskepticizmom. Zbog navedenih razloga, govori Šobota, važno je povesti širu raspravu o budućnosti Europske unije, odnosno o tome kako će se EU razvijati.    „Povela se rasprava o tzv. Bijeloj knjizi koja sadrži nekoliko scenarija razvoja EU, a zatva­ranje granica i ekstremizam ne mogu biti rješenje nasta­le krize, već jedino zajedništvo i solidarnost” kazala je Šobota i podsjetila kako je dolaskom Junckera na čelo Europske komisije socijalna Europa postavljena kao pri­oritet.

lako Europski socijalni stup nije obvezujući, sadrži niz ključnih načela i prava kojima će se podupirati pra­vedno i dobro funkcioniranje tržišta rada i sustava so­cijalne skrbi, a glavni je cilj poticati ponovnu usposta­vu konvergencije radi stvaranja boljih radnih i životnih uvjeta diljem Europe.

Europski socijalni stup nastoji uvesti nova i učinko­vitija prava za građane te se suočiti s novim društvenim izazovima i radnim okruženjem koje se mijenja, po­sebno s obzirom na nove vrste poslova koje se javljaju uslijed razvoja novih tehnologija i digitalne revolucije. Praktički je riječ o nadogradnji socijalne stečevine EU, svojevrsna smjernica politikama na nizu područja koja su ključna za funkcionalna i pravedna tržišta rada i so­cijalne sustave.

Jedna od najvažnijih mjera jest minimalni dohodak koji omogućuje dostojan život u svim njegovim fazama te pravo djelotvornog pristupa potpornim dobrima i uslugama, svima onima koji nemaju dovoljno sredstava. Također, iznimno važan jest dohodak u starosti i mirovi­ni kojeg je nužno uvesti u kombinaciji s mjerama tržišta rada i ravnoteže između profesionalnog i privatnog ži­vota, jednakom dobi odlaska u mirovinu i odgovaraju­ćeg kompenziranja razdoblja skrbi kroz mirovinu. Sin­dikati drže kako je Europski socijalni stup ključni korak prema pravednijoj Europi, ispravljanje posljedica mjera štednje i napada na radnike i socijalnu koheziju. Šobo­ta naglašava kako stup mora biti više od izjava dobrih namjera – potreban je niz alata, uključujući zakonodav­stvo, preporuke te praćenje i ocjenjivanje uz osigurano financiranje.    Izlaganje je Šobota sumirala rečenicom F. Mitterranda koja ukazuje na samo jednu mogućnost ra­zvoja EU -„Ili će Europa biti socijalna, ili je više neće biti”.

Austria: Daleko od idealne slike

„Malo me sram govoriti o položaju umirovljenika i starijih osoba u Austriji, s obzirom na puno lošiji položaj umirovljenika u drugim zemljama. Kada se pogledaju problemi austrijskih umirovljeni­ka, oni u toj usporedbi izgledaju kao minorni.    Današnju situaciju u Europi možemo usporediti s obrnutim Robin Hoodom – krade se siromašnima da bi se dalo bogatima”, kazao je na početku svog izlaganja o položaju umirovljenika u Austriji predsjednik sindikata OGB Pensionisten VVernerThum. Istaknuo je kako se austrijski mi­rovinski sustav idealizira, ali da također ne izostaje rasprava kako je on skup, glomazan i da ga treba „rezati”. Thum naglašava da se takva argumentacija najviše može čuti s „desnice”, te kako se pita­nje reforme (pojeftinjenja) mirovinskog sustava najviše aktualizira u vrijeme izbora, lako je prosječna mirovina u Austriji 1.100 eura, Thum kaže kako postoje one mnogo veće.    Austrija ima sto postot­nu pokrivenost mirovinama, ali Thum kaže kako je velik broj onih koji imaju primanja ispod 890 eura, iako se kao granica siromaštva uzima 1.100 eura. Problemi su, međutim, slični onima u drugim ze­mljama – stariji od 50 godina mahom ostaju bez posla i teško pro­nalaze novi, sve veća je potreba umirovljenika za radom, standard umirovljenika pada unatoč„idealnoj” slici.

Govoreći o zdravstvenoj skrbi, Thum kaže kako 99% građana ima besplatnu zdravstvenu skrb, ali kaže kako je vrlo velik problem dugotrajne njege, koju financira lokalna zajednica, jer se vidi razlika među bogatijim i siromašnijim regijama Austrije.

Bosna i Hercegovina: Ljuti na povlaštene mirovine

Predsjednik Sindikata penzionera Republike Srpske Petar Rokvić kazao je kako je jedan od problema FBiH što postoje od­vojeni mirovinski fondovi – jedan entitetski i drugi federalni, koji se drastično razlikuju. Rokvić smatra kako umirovljenici u Republici Srpskoj imaju nominalno najniže mirovine u EU, ali ijedan od naj­većih postotaka nezaposlenih -42 posto.Tako minimalna mirovina iznosi svega 85 eura dok je prosječna mirovina svega 170 eura. Kao primjer lošeg životnog standarda Rokvić navodi kako je prosječna plaća 400 eura, dok potrošačka košarica iznosi gotovo duplo, lako je udjel mirovine u plaći 42.5%, visoka je stopa rizika od siromaš­tva, ali i projekcije porasta umirovljenika za 120 tisuća do kraja go­dine. Kako kaže, riječ je o različitim političkim funkcionarima koji „su se pobrinuli da si osiguraju povlaštene dobre mirovine”.

Ibrahim Kubura, predsjednik Skupštine Sindikata penzionera u BiH, rekao je kako se i na razini federacije događa slično – dolazi do porasta umirovljenika čije su mirovine veće od prosječnih plaća, a ističe da je riječ o stranačkim liderima, tj. njihovim poslušnicima koji su se na taj način zbrinuli, lako je situacija nešto bolja nego na razini drugog entiteta, Kubura kaže kako je najveći problem neza­poslenost zbog čega praktički dolazi do ugroze mirovinskog susta­va. Primjerice, u usporedbi s RS, u   FBiH minimalna mirovina iznosi 152 eura, dok je stopa rizika od siromaštva četiri puta manja.

Crna Gora: Siromaštvo ne stanuje tamo

lako pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore još uvijek ne postoji formalno osnovan sindikat umirovljenika, ČedoTerzić, član Glav­nog odbora USSCG, izrazio je želju i namjeru da se osnuje pri USS- CG upravo zbog sve lošijeg položaja umirovljenika i starijih osoba, kako u Crnoj Gori, tako i u čitavoj regiji.Terzić kaže da unatoč viso­kom udjelu mirovine u plaći (56,22%) velik broj umirovljenika ima niže ili minimalne mirovine zbog dugogodišnjeg rada na crno, što se može praktički primijeniti za čitavu regiju. Također, ističe Terzić prosječna mirovina je 285 eura, ali treba uzeti u obzir kako je čak 118.000 umirovljenika steklo mirovinu u nekoj od zemalja regije, lako granica siromaštva iznosi 186 eura, podaci govore kako je u Crnoj Gori stopa rizika od siromaštva starijih od 65 godina samo 5.2%, dok je npr. u BiH 20%, a u Hrvatskoj i puno više.

Hrvatska: Zemlja u kojoj stari skupljaju boce

Biserka Budigam, potpredsjednica Sindikata umirovljenika Hr­vatske, iznijela je podatke o položaju umirovljenika i starijih osoba, sumirajući kako je uz manje razlike sličan položaju umirovljenika u drugim zemljama – međutim hrvatski udjel mirovine u neto plaći je najniži – samo 37.69%, stopa rizika od siromaštva iznosi čak 31,9%, postotak pokrivenosti starijih stanovnika mirovinama je vrlo nizak – nešto više od 60 posto.

No, Budigam se fokusirala na smještajne kapacitete domova za umirovljenike pri čemu njime obuhvaćeno samo 2.38% starijih od 65 godina, a vrlo je nizak i nedovoljni obuhvat izvaninstitucionalne skr­bi. Budigam je navela potrebu za većim brojem specijaliziranih odje­la za palijativne pacijente u bolnicama i potrebom za hospicijima.

Italija: Podići rješavanje na europsku razinu

Danilo Toccane, regionalni tajnik SPI-CGIL Veneto, slušajući o problemima umirovljenika i starijih osoba u regiji osvrnuo se na potencijalna rješenja.

,,S većinom prisutnih sam posljednja dva dana intenzivno raz­govarao o problemima s kojima se suočavaju starije osobe u regiji i smatram kako smo u tom kratkom vremenu dosta postigli. Potpisali smo deklaraciju protiv zidova i žica na granicama, jedan važan i va­ljan dokument koji moramo podići na veću razinu, razinu nacional­nih i europskih institucija”, kazao jeToccane i naglasio kako će tema dostojanstva starijih osoba, ali i svih građana biti uvijek aktualna.

Mogući način bolje povezanosti i suradnje, Toccane vidi u bra­timljenju sindikata svih zemalja sudionica. „Bratimljenje i suradnja su vrlo važni, ali je još važnije da se zajednički suočimo s rastućim problemima siromaštva i degradacije starijih osoba jer samo tako ćemo moći postići značajne rezultate”, rekao je. Kritičan je donekle bio i prema Europskom socijalnom stupu i radu FERPA-e jer, smatra Toccane, bez stvarne implementacije ideja ne može se doći do rješa­vanje problema.„Važno je da svaki sindikat radi mnogo na nacional­noj razini, ali moramo zajedno raditi i na europskoj razini”, smatra.

Ezio Medeot, generalni tajnik SPI regije FVG, smatra kako ra­stući populizam u Europi i zemljama regije dodatno produbljuje podjele te ističe kako je nužno promišljati o promjenama ne samo za stariju populaciju, već i o mladima, radnicima koji su budući umirovljenici.„Današnji zakoni, pogotovo zakoni o radu, proizvode siromaštvo, kažnjavaju radnike i time skraćuju životni vijek. Mora­mo se boriti za bolju budućnost, biti akteri razvoja i garantirati bu­dućnost svim ljudima. Mi nismo teret, mi smo resurs društva i tako se moramo postaviti”, rekao je Medeot i pozvao sudionike na bolju suradnju.

Kosovo: Zemlja  bez mirovinskog fonda i sustava

U ime delegacije Sindikata umirovljenika BSPK i predsjednika Rize Shale, govorio je stručni suradnik sindikata Mazllum Baraliu, naglasivši kako su problemi umirovljenika na Kosovu brojni te da je generalni problem loš mirovinski sustav, u sklopu kojeg se nisu uredila pitanja poput radničkih i obiteljskih mirovina, a ističe Baraliu, mirovine do sada niti jednom nisu usklađivane. Nije mogao prezentirati nikakve službene podatke, jer se službena statistika o mirovinama i ne vodi, a niti postoji mirovinski fond. Kosovo broji oko 120.000 umirovljenika, a prosječna mirovina iznosi mizernih 75 eura, dok je prosječna plaća samo 160 eura.

Reformu socijalnog i mirovinskog sustava treba hitno prove­sti, a s obzirom na nadolazeće izbore ima nade da će se nešto pokrenuti.„Pokušavamo se izboriti za poboljšanje položaja umi­rovljenika, za koji se možemo složiti da je stvarno loš, ali nam je potrebna pomoć, stoga je jača suradnja među susjednim zemlja­ma nužna.   Posebno pozdravljamo odluku da se iduća regionalna konferencija održi u Prištini, to nam doista mnogo znači”, zaklju­čio je Baraliu.

Mađarska: Mirovinu poklanja vlada?

„Udio mirovine u plaći je 62%, što je zapravo i prosjek EU, ali važno je reći kako je do prije dvije, tri godine taj postotak bio čak i viši – 65. lako jeVlada posebnim odlukama povećala minimalnu i prosječnu plaću, mirovine svake godine padaju”, kazao je Ferenc Kato, član Predsjedništva mađarskog SZEF-a. Prosječna mirovina u   Mađarskoj iznosi 350 eura, trećinu austrijske mirovine, kazao je Kato, i s tim smo negdje po sredini EU po mirovinama, što je za mađarske umirovljenike poražavajuće.   Također napominje kako zbog rada na crno velik broj osoba ima manje mirovine.„Nedavno je usvojena odluka Vlade da se kao granica siromaštva uzme 220 eura, a više od 100.000 ljudi ima primanja niža od toga. Vlada zapra­vo mirovinsko osiguranje računa kao svojevrsnu državnu potporu što je krivo i u konačnici ispada daje mirovina nešto što vam vlada daje kao potporu, a ne da ste je vi zaradili svojim mukotrpnim ra­dom”, zaključio je Kato.

Makedonija: Zemlja sretnih umirovljenika

Ivan Dimoski, aktivist Konfederacije slobodnih sindikata Make­donije, koja također još uvijek nema granski sindikat umirovljenika, u kratkim crtama predstavio je položaj umirovljenika u Makedoniji. Od svih zemalja regije, Makedonija se ističe s visokim udjelom mi­rovine u plaći od 62%, kao i odnosu umirovljenika i radnika koji je čak

1 :2.39, dok je primjerice u Hrvatskoj 1:1.20.

Dimoski je spomenuo kako čak četiri zakona i još toliko pod- zakonskih akata reguliraju mirovine, ali da u sklopu niti jednog ne postoji tzv. socijalna mirovina, već samo minimalna, invalidska i starosna mirovina. Zaključio je kako bi se na temelju tih podataka moglo reći da su umirovljenici u Makedoniji sretni ljudi.

Slovenija: Baš nas briga ako nemate dovoljno

„Sve više raste broj siromašnih građana, bolesnih, umirovljenih, nema posla za mlade, a bez obzira na rast proizvodnje, mirovine ne rastu, već padaju, lako je do prije par godina udio mirovine u plaći bio 60.2%, on je pao na današnjih 59.5% i trend smanjenja se nastavlja”, rekla je Frančiška Ćetković, predsjednica Sindikata upokojencev Slovenije. Prag siromaštva je postavljen na 617 eura, a čak 26.4% umirovljenika prima mirovinu do 500 eura, koja je od- nedavno uvedena kao minimalna mirovina.

Ćetković je naglasila kako se SUS već 15 godina bori za Zakon o dugotrajnoj skrbi koji unatoč nekoliko varijanti nacrta nije prošao niti jednu vladu. Smatra kako je njegovo usvajanje još važnije time što je čak 14% starijih od 60 godina u riziku o siromaštva, a neusva- janjem zakona se poručuje – skrbite sami o sebi, nije nas briga ako ne možete. Drži kako treba doći do temeljite promjene socijalnog i mirovinskog sustava, ali ne po neoliberalnom modelu, već onom koji oslikava socijalnu Europu.

Milorad Tomič iz Konfederacije sindikatov 90 Slovenije na­dovezao se na Ćetković i iznio niz podataka o važnosti što veće uključenosti predstavnika umirovljenika u najavljenu mirovinsku reformu u Sloveniji. Kako ističe, stanovništvo u Sloveniji stari, ali ka­žnjavanje radnika sa što kasnijim odlaskom u mirovinu ne rješava problem radne aktivacije stanovništva.

Srbija: Po pravdu na Ustavni sud

Mihailo Radović, predsjednik Udruženje sindikata penzionera Srbije, kazao je kako prihodi umirovljenika u Srbiji nisu dostatni za dostojanstven život ako se uzme u obzir da minimalna mirovina iznosi 75 eura, dokje prosječna penzija, koju prima oko 70.000 ljudi 193 eura, a troškovi života prema potrošačkoj košarici su čak 290 eura. Tome dodaje kako je udio mirovine u plaći 49.8%, a realni odnos radnika i umirovljenika je 1:1.

„Možete zamisliti kako onda umirovljenici u Srbiji preživljavaju. Borimo se i na ustavnom sudu da očuvamo donekle dobar mirovin­ski sustav, a radit ćemo i na njegovom poboljšanju. Samo ću pod­sjetiti kako smo svi počeli s istim mirovinskim sustavom, a pogle­dajte gdje smo danas došli, koliko smo nisko pali”, kazao je Radović.

„Sprega tajkuna i političara dovela nas je do ovakve situaci­je da narod u Srbiji jedva preživljava, a tome svakako pogoduje i siva ekonomija koja u Srbiji uzima sve više maha. Odnos radnika i umirovljenika ne može održavati mirovinski sustav koji je već toli­ko uništen”, rekao je predsjednik Sindikata penzionera Nezavisnost Miloš Grabundžija. Upozorio je na velik broj zaposlenih preko agencija i ugovora na određeno, a smatra kako bi se upravo sindi­kati umirovljenika morali boriti protiv takvih oblika rada jer se time dodatno ugrožava mirovinski sustav.

ZAKLJUČNE RIJEČI: Za Europu bez razlika!

Ivan Pedretti, generalni tajnik SPI-CGIL izrazio je zado­voljstvo što su se na 7. Regionalnoj konferenciji sindikata umirovljenika okupili predstavnici sindikata deset zemalja te je naglasio kako su svi primijetili da, bez obzira na bogatstvo pojedinih zemalja, platežna moć stanovništva opada, a razli­ke među državama su sve veće.   „Trećina građana u EU je siromašno, i to moramo riješiti kroz alate socijalne drža­ve; moramo na razini EU imati kvalitetno zdravstvo, a sa obzirom na demografske trendove tema starenja je jako važna na razini cijele Europe.

No, moramo se boriti solidarnošću i zajedništvom, ne populizmom. Borba za sva ta prava prelazi granice naci­onalnih država i moramo se izboriti da razlike u EU ne­stanu. Mi, predstavnici 100 milijuna ljudi u EU moramo biti nositelji promjena” kazao je Pedretti i još jednom pozvao na jačanje suradnje sindikata i izrazio nadu za izgradnju bolje, socijalne Europe.

Lipanj 2017.