Bilo je to 1. siječnja 1999. godine kad je mirovinskom reformom uvedena prva aktualna vrijednost mirovine, i to u samo 53 posto svoje stvarne vrijednosti. Tako su tzv. novi umirovljenici pokradeni za 47 posto. Godinama se uspijevalo dogovarati male pomake, pa konačno i uvođenje dodatka od 4-27 posto na mirovine. Ostalo je još pokradenih 10,5 %, i to umirovljeničke udruge Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika traže da se taj dug odmah vrati.
Naime, 21. travnja 2022. udruge su uputile otvoreno pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću sa zahtjevom da poduzme hitne mjere za zaustavljanje siromaštva umirovljenika, pogoršanog uslijed nezaustavljivog porasta inflacije i cijena hrane. Udruge su ga podsjetile kako je u veljači 2022. relativna vrijednost mirovine, tj. udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći, pala na 35,55 posto, na samo dno Europske unije, a prošle je godine čak 67 posto mirovina bilo ispod hrvatske linije siromaštva (tada 2.927 kuna), dok će za ovu godinu ispod nje biti čak 75 posto svih mirovina! Svi će oni i službeno postati siromasi, a inflacija će i dalje skakati.
Tri zahtjeva na stolu
Zbog navedenog očajnog i ponižavajućeg položaja umirovljenika u Hrvatskoj, Sindikat i Matica umirovljenika podnijeli su tri zahtjeva. Prvo, da se odmah isplati dug od 10 posto s kraja 90-tih godina i to svim umirovljenima nakon 1.1.1999. godine jer su najmanje za toliko zakinuti tadašnjom mirovinskom reformom.
Druga hitna mjera treba biti promjena modela usklađivanja mirovina dva puta godišnje i to na način da se mirovine usklađuju u stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta cijena ili plaća. No, i tu udruge predlažu socijalnu intervenciju na način da se mirovine do 2.000 kuna indeksiraju za 120 posto, a od 2.000 do 4.000 za 110 posto.
Treći zahtjev je interventne i privremene naravi i to uključivanjem umirovljenika s mirovinama do 1.500 kuna u pravo na mjesečni energetski vaučer do 400 kuna, što trenutno mogu ostvariti samo primatelji nacionalne naknade i zajamčene minimalne naknade.
Očekujući brzo i socijalno osjetljivo reagiranje Plenkovića i njegove Vlade, a neovisno o tome što u tom trenutku Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nije imalo ministra, SUH i MUH je prvo dočekao sramotni javni odgovor činovnika iz ministarstva, i to pune taljige laži.
Matematika takozvanih stručnjaka
Iz Ministarstva kažu kako “treba podsjetiti kako je takozvani dug umirovljenicima postojao samo prema umirovljenicima koji su pravo ostvarili na mirovinu ostvarili do 1999. godine i u cijelosti je podmiren putem posebnog Umirovljeničkog fonda HPB “Invest” d.o.o. kroz takozvano obeštećenje i nije osnova za daljnje usklađivanje mirovina kako za stare, tako ni za nove umirovljenike.” Zaključuju kako zahtjev za povećanje mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999. za 10 posto nema podloge u stvarnom činjeničnom stanju. Ili pojma nemaju ili bezočno lažu!
“Prva aktualna vrijednost mirovine utvrđena je u skladu s člankom 175. Zakona o mirovinskom osiguranju prema dosegnutoj razini mirovina iz druge polovice 1998. godine. U novom sustavu obračuna mirovina od 1. siječnja 1999. mirovine i starih i novih umirovljenika usklađuju se prema istoj prvoj aktualnoj vrijednosti mirovine, a dalje se usklađuje prema važećoj formuli za usklađivanje mirovina.
Također, „za nove umirovljenike je radi ublažavanje razlika između mirovina iz starog sustava obračuna mirovina koji je bio na snazi do 31. prosinca 1998. i novog sustava obračuna donesen Zakon o dodatku na mirovine ostvarene i određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojemu je svrha, između ostaloga, bila i ublažavanje razlika u odnosu na korisnike mirovina iz starog sustava”, zaključak je Ministarstva rada.
Pokradena prva AVM
Željko Šemper, bivši saborski zastupnik HSU-a, u više je navrata na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe ponovio kronologiju stvarnih činjenica: od 1993.-1998. mirovine “starih” umirovljenika su usklađivane mimo zakona, prema uredbama Vlade RH. Prema izračunu HZMO-a 2004. nastala je šteta od 21,5 milijardi kuna.
Na jedinstven zahtjev SUH-a, MUH-a te HSU-a kao njihovog tadašnjeg političkog predstavnika Ustavni sud RH presudio je ovaj predmet u korist umirovljenika. Kao akontacija nadoknade štete, od rujna 1998. „starim“ umirovljenicima uz pokradenu mirovinu u isplati je bio i poseban dodatak „100 kn +6%“. Taj dodatak i Račanovo povećanje mirovina od 0,5-20 posto iz 2001. za desetak milijardi kuna je do 2004. godine umanjilo ukupan dug, tako da je u razdoblju 2006.-2013. “starim” umirovljenicima isplaćeno obeštećenje od 10,25 milijardi kuna.
U novom Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1.1.1999. stoji: “Prva aktualna vrijednost mirovine utvrđena je u skladu s člankom 175 ZOMO-a prema dostignutoj razini mirovina na dan 31.12.1998.” A ta dostignuta razina mirovina bila je pokradena i značajno niža zbog ove učinjene štete i bilo bi logično i pravedno, da je u izračun AVM-a naknadno uključen i dodatak „100 kn +6%“, koji bi povećao prvu vrijednost AVM za 10,5 posto.
Katastrofalna razlika „novih“ i „starih“ mirovina
K tome, u tom novom Zakonu o mirovinsko osiguranje od 1. siječnja 1999. imamo povećanje dobne granice sa 60 na 65 godina (žene s 55 na 60 godina), strožu definiciju invalidnosti, doživotnu penalizaciju prijevremenih mirovina, povećano obračunsko razdoblje s najpovoljnijih 10 godina na cijeli radni vijek, novu bodovnu formulu izračuna mirovina, a kao “kruna” reforme prva pogrešno izračunata aktualna vrijednost mirovine (AVM od 35,16 kuna), najvažnijeg financijskog parametra kod izračuna mirovine. Tako se dug prema novim umirovljenicima popeo na 31,3 milijardu kuna!
Krajem 2004. u statistici HZMO-a utvrđena je katastrofalna razlika u prosječnim mirovinama “starih” i “novih” umirovljenika. Mirovina “starih” iznosila je 1.919 kuna, a “novih” umirovljenika 1.488 kuna, što je bila razlika od čak 29 posto. I tu sada dolazi Zakon o dodatku od 4-27 posto na mirovine “novih” umirovljenika u primjeni od 1. studenog 2007. godine.
Osnovni cilj Zakona bio je da spriječi međusobne razlike u mirovinama “novih” umirovljenika zbog sve većeg i različitog obračunskog razdoblja u prijelaznom razdoblju od 1999.-2009., koje se svake godine povećavalo za tri godine. Dodatkom je, istina, spriječena diskriminacija i nejednakost u mirovinama “novih” umirovljenika međusobno, a posredno je smanjena i ogromna razlika između “starih” i “novih” umirovljenika s 29 posto iz 2004. na sadašnjih još uvijek velikih 17 posto.
Zaboravljena istina
Na jednoj od sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, upravo su činovnici iz ministarstva i HZMO-a tvrdili kako je konačna razlika „samo“ 10,5 posto, rekla je to upravo ravnateljica Uprave za mirovinskih sustav Melita Čičak. Danas to indirektno negira.
Nakon sramotnih i lažnih istupa revnih poslušnika iz Ministarstva, kojima nitko nije naredio da prekrajaju istinu, već to čine kako bi ih novi ministar Marin Piletić sa zadovoljstvom počešao iza uha, konačno se (ob)javio i premijer Plenković: “Umirovljenici objektivno teško žive. Mirovine se jesu povećale u našem mandatu, povećale su se za više nego što smo mi to najavili u programu Vlade. Smatramo da bez obzira na to moramo učiniti dodatne korake kako bi mirovine naših umirovljenika bile još veće. Naravno, sukladno proračunskim mogućnostima”, nastavio je Plenković.
Šef Vlade kratko se osvrnuo na zahtjeve umirovljeničkih udruga u pogledu daljnjeg poboljšanja statusa umirovljenika, no i tu ističe da sve ovisi o mogućnostima državnog proračuna. “Gledat ćemo da izađemo u susret svima na pristojan i moguć način, a ne na način koji bi ugrozio javne financije“, zaključio je.
Valjda će novi ministar prepoznati razliku između riječi premijera kako se mora učiniti dodatne korake kako bi mirovine bile veće i kokodakanja službenika iz resornog ministarstva kako su svi zahtjevi umirovljeničkih udruga neostvarivi, pa čak i činjenično neosnovani!
Pravedno je i nužno povećati aktualnu vrijednost mirovine za 10,5 posto za 900 tisuća “novih” umirovljenika. Još pravednije bilo bi i vratiti im novac izgubljen kroz usklađivanje.
Jasna A. Petrović
