Nemalo zatečeni bili su predstavnici SUH-a tijekom izlaganja ministra rada i mirovinskog sustava Marina Piletića na 13. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održanoj 4. rujna 2023. godine kada je ministar praktički uveo novi termin, kazavši kako će nakon posljednjeg usklađivanja udio prosječne „ukupne mirovine“ u prosječnoj plaći iznositi 47,7 posto, a prosječne ZOMO mirovine u prosječnoj plaći će iznositi 44,2 posto.
Iste podatke s istom terminologijom o ukupnoj mirovini iznio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković na svečanoj sjednici Nacionalnog vijeća održanoj 2. listopada povodom Međunarodnog dana starijih osoba.
Točan skup netočnih podataka
Dakako, nova kategorija „ukupne mirovine“ je zapravo nova izmišljotina Ministarstva/Vlade, kako bi se uljepšala tužna umirovljenička slika, i to po onoj poznatoj izreci da je statistika točan skup netočnih podataka. Naime, od hrvatske samostalnosti pa i danas udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći nikad se u statističkim izvještajima HZMO-a nije tako prikazivao, odnosno ne postoji tablica ili rubrika s iznosom prosječne „ukupne mirovine“. No, matematičari i statističari za političke potrebe izmislili su novu kategoriju ukupne mirovine po jednostavnoj formuli „izbaci što ruši iznos mirovina, a ubaci ono što podiže“.
Pa su tako iz formule novokomponirane prosječne mirovine izbačeni korisnici mirovina koji su osim hrvatske ostvarili i inozemnu mirovinu, a ubačeni su umirovljeni prema posebnim propisima (članovi Hrvatskog vijeća obrane, hrvatski branitelji i djelatne vojne osobe). No, ministar Piletić na sjednici Nacionalnog vijeća nije samo uveo novu kategoriju, već je i usporedio krive podatke, odnosno iznos prosječne i to usklađene mirovine za kolovoz (504,76 eura) je usporedio s iznosom prosječne plaće od dva mjeseca ranije, iz lipnja (1.150 eura), te je s jednim i drugim statističkim „iskrivljavanjem“ došao do udjela od 47,7 posto.
Kemijanje sa statistikom
Olakotna okolnost za ministra je što je nekoliko dana nakon sjednice stigao podatak za prosječnu plaću u srpnju koja je pala za devet eura na 1.141 eura, no s obzirom da plaće u Hrvatskoj na mjesečnoj razini u pravilu uvijek rastu, ne može se isključiti namjerna pogreška političkih statističara u pokušaju da uljepšaju umirovljeničku sliku. Pozadina ovog kozmetičkog uljepšavanja mirovina je upravo HDZ-ov predizborni dokument iz 2020. godine pod nazivom „Sigurna Hrvatska“ u kojem se navodi da će se nastaviti „podizati mirovine s ciljem da prosječna mirovina dosegne 50 posto od prosječne neto plaće, a da se istodobno umanje razlike među mirovinama“.
Upravo su umirovljeničke udruge i prozivale Vladu zadnjih mjeseci da je prosječni udjel oko 40 posto, a da je HDZ obećao da će biti najmanje 50 posto, pa je svojim statističkim kemijanjem Vlada već došla na 47,7 posto udjela. Što dakako ne može biti točno, jer je nepravedno da u kategoriji „ukupne mirovine“ izbacite jednu kategoriju (oni koji primaju i hrvatsku i inozemnu mirovinu), a uključite sve mirovine s posebnim propisima, koje su uvećavane primjerice na temelju ratnih zasluga ili beneficiranog radnog staža, i nisu samo ovisile o visini uplata doprinosa, pa su primjerice uključeni i pripadnici HVO-a koji nisu ostvarili ni dana staža u Hrvatskoj.
U mjesečnim statističkim izvještajima HZMO-a u tablicama se isključivo navode podaci za prosječnu mirovinu sa i bez međunarodnih ugovora prema ZOMO-u, a ni traga „ukupnim mirovinama“. Pa je tako prije posljednjeg usklađivanja mirovina, u lipnju 2023. udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći za one umirovljene prema ZOMO-u iznosio 35,99 posto, a za one umirovljene prema ZOMO-u bez međunarodnih ugovora 40,66 posto.
Razdvojiti stvarni i povlašteni staž
Nakon što su stigli podaci za prosječnu plaću za srpanj kad je plaća malo pala u odnosu na rujan stanje s udjelima se donekle popravilo, pa je tako udjel umirovljenih prema ZOMO-u narastao na 36,37 posto, a bez međunarodnih ugovora na 41,09 posto. Kad bi plaće doista ostale na ovoj razini i u kolovozu, tada bi i udjeli narasli za oko tri postotna boda i došli do 44 posto za one bez međunarodnih ugovora, no nećemo se baviti špekulacijama poput Vlade, već ćemo pričekati službene rezultate Državnog zavoda za statistiku.
No, ono što je važno, a što su predstavnici SUH-a poručili i ministru na sjednici Nacionalnog vijeća, je da se i ministarstvo i umirovljeničke udruge usuglase oko tumačenja točnog udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći kako bi u javnost svi mogli izlaziti s istim, ali točnim i realnim brojkama. Umirovljeničke udruge već dugi niz godina traže da se izvrši razdjel mirovina na dio stečen radom i dio stečen prema posebnim propisima, a što bi omogućilo uvid u pokrivenost „radničkih“ mirovina doprinosima.
Ako već Vlada ne želi u svoje statistike uključivati mirovine onih koji primaju i inozemne mirovine, tada bi svakako trebala prikazati i prosječne mirovine bez mirovina prema posebnim propisima, koje podižu prosjek zbog privilegija koje su ti umirovljenici ostvarili mimo uplata doprinosa i realnog staža.
Igor Knežević