Nema bolje sugovornice za predblagdanske dane, doli Zlatice Štulić, koja dobro zna koliko truda treba da bi se napunilo blagdanski stol, a i sama će jednog dana početi razmišljati kako s mirovinom nahraniti obitelj, u nadi da će se i dalje okupljati na takve svečane dane.
- Blagdansko vrijeme je pred vratima pa je vrijeme da se zapitamo kako će ove godine izgledati prosječna potrošačka košarica, konkretno umirovljenička košarica, koju će većinom pripremati upravo Vaši članovi, trgovci i trgovkinje u različitim trgovačkim centrima. U siječnju 2024. umirovljenička potrošačka košarica bila je skuplja gotovo pet posto u odnosu na košaricu u siječnju 2023., a cijene ovih dana još više skaču u nebo. Prema procjeni Eurostata inflacija u našoj zemlji je u listopadu 2024. porasla na 3,5 posto dok je u rujnu mjesecu 2024. iznosila 3,1 posto. No, kad dođemo na cijenu hrane, tu su brojke dvoznamenkaste. Kako bi, dakle, mogla izgledati prosječna umirovljenička potrošačka košarica, što bi se u njoj moglo naći i koliko bi mogla koštati? Hoće li se bitno razlikovati umirovljenička i trgovačka košarica kad znamo da je prosječna plaća neke trgovkinje samo 1.074 eura?
Prema objavljenim statističkim podacima o visini inflacije, svima je jasno da će blagdanska košarica biti zasigurno skuplja nego lani. Radnici u trgovini će u velikoj većini trgovačkih društava ostvariti pravo na isplatu božićnice koja će radnicima biti isplaćena u novcu ili kao poklon bon. Visina božićnice se u pravilu određuje kroz Kolektivni ugovor, Pravilnik o radu ili posebnom odlukom poslodavca. Prema trenutnim podacima, božićnica se kreće od 70 do 500 eura. Granskim Kolektivnim ugovorom za djelatnost trgovine (KUT) je utvrđen minimalni iznos prigodne nagrade za kalendarsku godinu. Vrlo rijetki poslodavci u djelatnosti isplaćuju 13. plaću. Baš kako ste rekli, u kolovozu 2024. prosječna plaća u maloprodaji iznosila je 1.077 eura neto, odnosno 1.445 eura bruto. To je prosjek cijele maloprodaje. Plaća prodavača je u prosjeku niža od toga iznosa. Prosjek je uvijek priča o sarmi. Do Božića će se radnici u trgovini još dobro naraditi jer je pred njima, uz rad u sezoni, vrijeme kada građani najviše troše. Mnogi naši članovi, sada umirovljenici, koji rade pola radnog vremena, također će dobiti božićnicu. Ali, budući da su cijene hrane najviše porasle, a umirovljenici najveći dio svog budžeta troše na hranu, jasno je da će njima biti najteže.
Daleko od normalnog života
- Spomenuto vrijeme blagdana i darivanja povlači za sobom pitanje prekovremenog rada jer su prosinačke gužve u dućanima očekivane i ponavljaju se iz godine u godinu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u posljednjih nekoliko godina u više je navrata iznijela rezultate istraživanja o prekovremenom radu. Ti su rezultati poražavajući: radnici koji imaju puno prekovremenih sati na radnom mjestu nerijetko umiru od moždanog udara i srčanih bolesti. Razlog je premor, psihičko opterećenje i/ili potencirani fizički rad. Kakva je situacija na hrvatskom tržištu rada, konkretno u području trgovine sa 255 tisuća zaposlenih? Kakve ih mirovine očekuju?
U prosincu radnici u trgovini (u sezoni, kao i za vrijeme sezonskih sniženja) uvijek imaju jako puno posla. To je vrijeme vrlo naporno za radnike. Često ne mogu koristiti godišnji odmor, ne omogućuje im se korištenje jednog dana za odmor u radnom tjednu, rade prekovremeno kroz nejednak raspored radnog vremena, a što znači da rade duže. Jedan dio satnice, pripremnih i završnih radova, nekim radnicima ostaje neevidentiran i često neplaćen. Prometi su vrlo veliki, a poslodavci očekuju još i bolje rezultate. Radnici rade pod ogromnim stresom. Situacija je bitno olakšana neradnim blagdanima i mogućnosti rada samo 16 nedjelja u godini, ali je još uvijek pritisak na radnike izuzetno velik. Radnika u djelatnosti nedostaje i to sprječava optimalnu organizaciju rada u trgovinama. Zato u trgovini rade i studenti i umirovljenici, ali i strani radnici. Manjak radnika stvara dodatni pritisak na zaposlene koji moraju, zapravo, više raditi.
Kakve mirovine očekuju radnike u trgovini? Ah, nedovoljne za pristojan život. U maloprodaji je zaposleno gotovo 2/3 žena koje teško usklađuju poslovne obveze i privatni život. Kako su plaće u trgovini manje od plaća u gospodarstvu za više od deset posto, a u maloprodaji su još niže, barem još deset posto ispod prosjeka same trgovine, zato će mirovine prosječnog prodavača biti male i nedostatne za normalan i dostojanstven život. Malo je prodavačica koje odlaze u punu starosnu mirovinu. Najčešće odlaze čim ispune prvi uvjet te obično kažu da se s mirovinom od oko 400 eura tek preživljava.
Višestruko kažnjavanje
- Kako komentirate trenutno važeći Zakon o radu? Koji su mu nedostaci? Što bi se prioritetno trebalo poboljšati i eventualno izmijeniti, a što bi moglo utjecati i na njihove buduće veće mirovine, ali i mirovine sadašnjih umirovljenika?
Posljednje izmjene Zakona o radu bile su prve izmjene koje nisu umanjile prava radnika. Na to su vjerojatno utjecali sindikati koji su se jako angažirali oko posljednjih izmjena. Mi u trgovini imamo jedan ozbiljan prigovor vezan uz nejednak raspored radnog vremena. Smatramo da je uvođenje tog instituta i primjena u trgovini samo način da „nestane“ prekovremeni rad i da radnici ostanu zakinuti za pošteno (uopće) plaćeni prekovremeni rad. Nadamo se da će se i to promijeniti nabolje s prvim sljedećim izmjenama. Zakon o radu govori o institutu plaće, što ona jest i od čega se sastoji. Zakonom se rješavaju minimalne plaće, tj. uredbom se utvrđuje visina plaće, a sve ostalo je stvar pregovaranja na raznim nivoima. Činjenica da nam nedostaje radnika u trgovini nije bitno utjecala na povećanje plaća u trgovini.
- Ako se osvrnemo na istraživanja u području različitih djelatnosti, vidljivo je da se najveći broj ženske radne snage nalazi u kategoriji trgovine na malo i veliko. Kako to komentirate, uzimajući u obzir povijest ženskog probitka na tržište rada uopće, kao i na to da je njihov rad u trgovini plaćen po satu samo 6,15 eura, a muškaraca 7,27 eura?
U trgovini općenito radi nešto više od 50 posto žena, ali maloprodaja daje drugačiju sliku. Tu su žene u velikoj većini. Imamo podatke o prosjeku plaća koje su statistička veličina, ali ako gledamo prodavače, vidjet ćemo da su njihove plaće bliže minimalnoj plaći, uz određena primanja u neoporezivim iznosima, koja se često ne isplaćuju razmjerno odrađenom radu. Izostanak s posla u nekom trenutku, govorimo o tek nekoliko dana, dovodi do gubitka prava na isplatu nekog neoporezivog iznosa. U našem sindikatu držimo da je to više nego diskriminirajuće. Neoporezivi iznosi nemaju utjecaj na buduće mirovine, ali valja preživjeti iz mjeseca u mjesec i svaki cent je više nego potreban, posebice ako je pošteno zarađen.
„Zakon šutnje“ za seksualno uznemiravanje
- Događa se da su radnice na prodajnim mjestima izvrgnute raznim oblicima seksualnog uznemiravanja od svojih nadređenih (najčešće su to muškarci) pa čak i nekom obliku zlostavljanja od strane kupaca, odnosno potrošača? Koliko često takvi slučajevi završe na vašem radnom stolu? I što se čini da bi se takvi slučajevi učinkovito suzbijali? Da li to utječe i na njihove buduće mirovine i smanjenu mogućnost napredovanja?
Radnice i radnici u trgovini trpe razne oblike zlostavljanja na radnom mjestu. To su oblici psihičkog i verbalnog zlostavljanja. Imamo informacije i o fizičkom i seksualnom uznemiravanju. Seksualno uznemiravanje, nažalost, vrlo često ostaje neprijavljeno. Negdje od izbijanja pandemije koronavirusa, verbalno nasilje i maltretiranje je u znatnom porastu. Čini se da ima kupaca koji su sasvim pogrešno shvatili izreku „Kupac je uvijek u pravu“. Tužno ali istinito, ima poslodavaca koji smatraju da svi ti neprihvatljivi oblici ponašanja od strane kupaca i dijela muških šefova spadaju u rok službe. Čak sugeriraju radnicima da ne reagiraju i ne prijavljuju takvo ponašanje kupaca.
Zakon jasno kaže da poslodavac mora osigurati sasvim sigurne uvjete za rad, uvjete koji neće ugrožavati zdravlje i sigurnost radnika. Sindikat kojim predsjedavam govori poslodavcima na koje načine da preveniraju i spriječe svaki oblik nasilja na poslu, u tvrtki. Ako i kada dođe do nasilja, treba brzo i efikasno reagirati te spriječiti zlostavljača, procesuirati ga i primjereno kazniti.
Radnici na radnom mjestu doživljavaju razne oblike diskriminacije i uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja od nadređenih osoba, podređenih osoba ili čak od osoba na istom nivou odgovornosti. Bitno je da poslodavac ostvari pozitivno ozračje na radnom mjestu. Da se radnici osjećaju sigurno, da su zaštićeni od neugodnih situacija i da se takve situacije ne događaju. Radnici trebaju biti informirani o svojim pravima i odgovornostima. Na posao trebaju dolaziti bez straha i osjećati se cijenjeno i dostojanstveno.
Blagajnice neće ići na skijanje
- Pravnica ste po zvanju. Što ste radili prije nego što ste postali predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske? Koji su vam najveći izazovi na poslu kao pravnici, a koji kao sindikalistici? U čemu je razlika, a u čemu se to dvoje preklapa?
Prije nego što sam postala predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske radila sam u pravnoj službi u trgovačkom društvu u djelatnosti poljoprivrede. Radila sam i kao izvršna tajnica Sindikata trgovine Hrvatske na području pet slavonskih županija. Taj je posao podrazumijevao organiziranje radnika u Sindikat trgovine, rad na zaštiti i promicanju prava radnika kod poslodavaca, proces kolektivnog pregovaranja, zastupanje radnika u zaštiti njihovih prava na sudu. Mogu reći da sam zadovoljna s organizacijom svake nove podružnice, sa svakim uspjehom na sudu, ali i kod poslodavaca, sa svakim pozitivnim pomakom.
Bilo je poslodavaca koji su na sindikat gledali kao na čimbenik koji remeti njihov rad i odnose s radnicima. Živimo u 21. stoljeću, ali još uvijek imamo teških situacija i izazova u praksi. Dakle, poslodavci koji su neskloni Sindikatu, na neizravne načine odgovaraju radnike da se učlane u Sindikat. I pokazuju određenu maštovitost u odabiru metoda kojima pritišću radnike.
Nakon dugo vremena dobili smo izmjene Zakona o trgovini i nov način rada nedjeljom i blagdanima te Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine (KUT), koji smo sklopili s Hrvatskom udrugom poslodavaca. To je veliki pomak u našem društvu, jer se odnosi na sve radnike u djelatnosti.
Mirovina kao bauk
- Vratimo se na umirovljenike. U RH preko 300.000 umirovljenika živi s minimalnom mirovinom koja je 2023. povećana za „čak“ tri posto. Kolike su prosječne mirovine u području trgovine, prvenstveno mirovine ljudi koji su radili u prehrambenim, tekstilnim i ostalim dućanima i prodavaonicama? Što najbolje može štititi plaće radnika u trgovini, ali i njihove buduće mirovine?
Trgovina je djelatnost u kojoj je prosječna plaća manja od prosječne plaće u gospodarstvu RH. Unatoč uvođenju novih tehnologija u proces rada, još uvijek je radno intenzivna djelatnost i za radnike vrlo naporna, u fizičkom i psihičkom smislu. Upravo zbog istrošenosti radnici često po ispunjenju prvih uvjeta za mirovinu odlaze iz svijeta rada. Kažu da im je dosta i previše. U svim državama koje su proizašle iz nekadašnje Jugoslavije ljudi imaju mizerne mirovine i žive na rubu siromaštva. Mogućnost rada umirovljenika na pola radnog vremena vratila je oko pet tisuća trgovaca u svijet rada. Ali, takvi povratnici ne vraćaju se raditi jer su se zaželjeli radnog okruženja. Ne, njih je sila golog preživljavanja natjerala da se vrate. Vratili su se jer ne mogu sa svojim mirovinama podmiriti osnovne životne potrebe ili iako su u teškoj životnoj situaciji, žele pomoći svojoj djeci.
- I za kraj dva pitanja. Prvo – razmišljate li kako će izgledati Vaše umirovljenje, kad za to dođe vrijeme. Na koji biste način možda željeli i dalje ostati aktivni? Drugo – kako biste rezimirali 2024. godinu u smislu poslovnih pregovaranja i ostvarenja Sindikata trgovine Hrvatske? Biste li svojim članovima preporučili da se aktiviraju po odlasku u mirovinu u Sindikat umirovljenika Hrvatske koji je punopravna članica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske?
Naravno da razmišljam o mirovini. Imam svakakvih ideja. Mislim da je dobro i važno nakon odlaska u mirovinu ostati aktivan, uvijek u skladu sa svojim željama i mogućnostima. Mi naše članove uvijek upoznamo s radom Sindikata umirovljenika Hrvatske i svima toplo preporučamo da se raspitaju i uključe u rad. Sindikalistica sam, to je moj način razmišljanja. Često radnike iz drugih djelatnosti upućujem u druge granske sindikate. Izrazito je važno razvijati suradnju i solidarnost među sindikatima. To je nužno i nepobitna vrijednost za funkcioniranje zajedničke nam centrale.
Melita Funda
