Ima ljudi koji podlegnu mišljenju da ako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu, i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi svakodnevno pohlepno gutaju vitaminske tablete. Ljudima se govori da su te tablete nabijene antioksidansima, korisnim tvarima u borbi protiv bolesti, da će nadomjestiti potrošene rezerve hranjivih tvari u organizmu, usporiti starenje, uravnotežiti hormone i slično. Međutim, ispune li te male pilule u potpunosti obećanja koja ih prate?
Vitamini A, C i E, biljne molekule i mnogi minerali imaju antioksidativna svojstva. Jesu li oni toliko djelotvorni koliko mislimo? Većina ljudi bi sigurno dobro prolazila s boljom prehranom i s većim dozama vitamina u svojoj dnevnoj hrani. Ne samo da mnogi od nas jedu nedovoljno svježu, gotovu hranu, nego i stres sagorijeva i „uništava“ kompleks vitamina B i vitamin C dvostruko brže nego kad je organizam u relaksirajućem stanju.
Kad se govori o vitaminskim dodacima, neki znanstvenici kažu da smo ozbiljno zakinuti, odnosno da hranjive tvari u mnogim tabletama u takvom obliku ne mogu biti lako ili prirodno apsorbirani. Dobro je držati na umu da ako se neki vitamin uzima kao dodatak, bez hrane, teško da će osoba imati neke koristi od njega.
Ispitivanja su pokazala da kada su žitarice „pojačane“ sa svega 30 internacionalnih jedinica vitamina E, razine tog vitamina u krvi povećaju za 15 posto. Međutim, ako se uzmu same za sebe pilule vitamina E, čak i 10 puta veće jačine, onda se koncentracija tog vitamina u krvi poveća samo 3 posto.
Postoje dokazi koji ukazuju da se neke tvari kad su zajedno u jednoj tableti, „bore“ međusobno da budu apsorbirane. Na primjer, ako se uzima vitamin E zajedno sa željezom u istom proizvodu, jedan će blokirati resorpciju drugog. Ovi nalazi dovode u pitanje djelotvornost mnogih dodataka prisutnih na tržištu. Izgleda da je ključni problem u tome što su mnogi vitamini, koji se masovno nalaze na najrazličitijim nestručnim prodajnim mjestima, znatno različiti od onih vitamina prirodno prisutnih u hrani ili biljkama.
Isto vrijedi i za minerale. Čovjek dobija minerale, kao što su selenij i bakar, iz biljaka. Da li to sve znači da možemo dodatke hrani zaboraviti i zanemariti? Ne obavezno. Čak i ako se zdravo hranimo, može u nekim slučajevima biti dobra odluka uzeti dodatak. Zbog toga jer mnogi od nas shvate da je teško konstanto jesti stvarno kvalitetno. Čak kad to i činimo, mnoge namirnice nisu više toliko bogate hranjivim tvarima kao što su nekada bile.
Potrebe za hranjivim tvarima razlikuje se od osobe do osobe, ovisno o dobi, spolu i razini fizičke aktivnosti. Ženama koje planiraju trudnoću, mladim majkama i starijim osobama s kroničnim bolestima mogu koristiti dodatni vitamini i minerali. Liječnik će možda preporučiti i dodatno željezo ako je osoba anemična ili ako žena pati od jakih menstruacija.
Međutim, neki vitamini, posebno oni topivi u mastima, koji se uskladištuju u jetri, mogu biti štetni ako se uzimaju u prekomjernim količinama. Na primjer, uzimati previše vitamina A može izazvati glavobolje, promjene na koži i oštećenje jetre. Zbog toga, kad god ste u dilemi oko uzimanja dodataka prehrani (vitamini, minerali i ostalo), obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom ili nekim nutricionistom.
dr. Ivo Belan
___________________________________________________________________________________________
BOLNIČKA OPASNOST
Četkicom za zube izbjegnite smrt!
Higijena zubi nije bitna samo zbog oralnog zdravlja, već neredovito pranje ili korištenje nekvalitetnih četkica za zube može imati kobne posljedice po nečiji život. Posebno se to odnosi na starije osobe koje završe na bolničkom liječenju. Naime, u Sjedinjenim američkim državama 1 od 100 bolničkih pacijenata dobije upalu pluća, a 15 do 30 posto zaraženih osoba na kraju umre zbog zaraze!
Kao glavni razlog istraživači navode lošiju oralnu higijenu u bolnicama, dodajući kako deseci tisuća medicinskih sestara niti ne znaju da se upala pluća razvije od bakterija koje se nakupljaju u ustima te se potom spuste u pluća. U mnogim bolnicama starijim i nepokretnim pacijentima medicinsko osoblje preskače pranje zubi, a problem su i nekvalitetne četkice za zube koje nedovoljno odstranjuju bakterije.
Pacijenti imaju veći rizik ako su dugo u ležećem položaju ili su nepokretni, pa se preporučuje da se pacijentima barem podižu glave, i naravno ako mogu što više da se dižu iz kreveta.
Jedno istraživanje u Kaliforniji tako je otkrilo da je poboljšanje oralne higijene i podizanje pacijenata iz kreveta smanjilo upalu pluća dobivenu u bolnicama za gotovo 70 posto. Velik problem je što je dosad medicinska struka pažnju obraćala samo na pacijente koji su završavali na respiratoru, no većina zaraženih upalom pluća u bolnicama su bili oni koji nisu bili na respiratoru. Tako je još 2016. godine u veteranskoj bolnici u Salemu u saveznoj državi Virginia pokrenut pilot program poboljšanja oralnog zdravlja, gdje je naposljetku utvrđeno da je za čak 92 posto smanjena stopa obolijevanja od upale pluća za pacijente koji nisu na respiratoru.
Sve su to dokazi koji upućuju da bi i hrvatske bolnice trebale obratiti pažnju na oralnu higijenu i mobilnost pacijenata u svojim ustanovama, kao i pacijenti i članovi njihove obitelji ako je riječ o slabije pokretnim pacijentima.
I.Knežević
