Željko Šemper, zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, izradio je pregled ostvarenih planova i obećanja iz „Plana-21“ Kukuriku koalicije, te ga prezentirao na ovogodišnjoj skupštini svoje stranke. Slažemo se i ne slažemo, no, ipak prvo pogledajmo što piše u Planu:
Što je obećano?
Treba otkloniti tri glavna problema – za nove mirovine urediti održiviji i pravedniji sustav ostvarivanja mirovinskih prava, za stare mirovine osigurati održiv sustav usklađivanja i optimalan odnos ostvarivanja mirovina iz prvog stupa te jasno razlikovati mirovinska prava iz mirovinskoga sustava od prava utvrđenih posebnim zakonima.
– Dinamika unapređenja mirovinskoga sustava bit će najpovezanija s dinamikom ostvarivanja ukupnoga gospodarskoga programa, rastom gospodarskih aktivnosti i rastom zaposlenosti.
– Ukinut će se sadašnji sustav povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavnoga suda.
– Odgovorit će se i na pitanja vezana uz financiranje mirovina, kao i na pitanja vezana uz sve izraženije zahtjeve prema individualizaciji mirovina s jedne strane, te održavanju potrebne razine solidarnosti i primjerene visine mirovina s druge.
– Postojeća razina mirovina neće se smanjivati, a provodit će se odgovarajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i troškovima života.
– Osobito pažljivo razmotrit ćemo prilagodbe nekih parametara mirovinskog sustava, u prvom redu mirovinske dobi i mirovinskoga staža, promičući vrijednost punog radnog staža i za muškarce i za žene.
– Zauzet ćemo se za institucionalizaciju fleksibilnog odlaska u starosnu mirovinu, nagrađujući dulji radni staž od punog staža te primjerenije rješavati penalizaciju pri prijevremenom odlasku u mirovinu vezano uz puni radni staž.
– Mirovinski sustav mora biti pravedan i održiv, ali i osjetljiv na spolne razlike. Zato ćemo razmotriti mogućnosti fleksibilnijeg odlaska u mirovinu, posebno radno opterećenih žena.
– Cilj nam je postupno povećavati iznos prosječne mirovine u odnosu na iznos prosječne plaće.
– Zauzet ćemo se za uspostavu tzv. nultog potpornog stupa iz kojeg bi osiguranici, uz provjeru imovine i dohotka ili pak na načelima univerzalizma, dobivali temeljnu potporu financiranu porezima. Taj bi stup obuhvatio i stare poljoprivredne mirovine ostvarene do 1999. godine. (ideja „socijalne mirovine“ još iz Račanovog doba).
– Riješit ćemo i problem mirovina građana Republike Hrvatske koji primaju nerazmjerne, niske mirovine iz država nastalih nakon raspada bivše SFRJ.
– Dodatak na mirovinu uključit ćemo u mirovinu i o tome izdati rješenja.
– Utvrdit ćemo minimalnu osnovicu za uplatu doprinosa po kvalifikaciji osiguranika.
– Smanjivat ćemo zdravstveni doprinos umirovljenika.
– Preuzimamo obvezu stvaranja uvjeta za bolje mirovine iz drugoga stupa sudjelovanjem radnika, poslodavaca i države. Odgovarajućim olakšicama stimulirat će se mirovinska štednja u trećem stupu.
Što je ostvareno?
Što je od svega toga realizirano? Prema kolegi Šemperu, koji se za umirovljenička prava u dosadašnjem mandatu za saborskom govornicom borio 121 put, ostvareno je puno. Po nama, nedovoljno.
- Ukinut je sustav povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavnog suda – već 25. siječnja 2012. usvojene su izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika.
- Postojeća razina mirovina nije se smanjivala, ali nije niti provođen odgovarajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i troškovima života – od 2012.-2013. mirovine su povećane za 4,3% i s 2.156 kn porasle su na 2.266 kn. U 2014. nije bilo nikakvih usklađivanja. Iako je obećano da će se u novom ZOMO-u usvojiti nova varijabilna formula usklađivanja u omjeru 70:30 umjesto štetne „švicarske“ 50:50, i švicarska formula je zadržana i primijenjena ove godine, pa su mirovine praktički bile zamrznute.
- Po novom ZOMO-u odlazak u prijevremenu mirovinu s 41 godinom staža i 60 godina života može se ostvariti bez penalizacije. Odredba uz ove uvjete važi za oba spola pod jednakim uvjetima. SUH je to smatrao diskriminirajućim za žene te zatražio ocjenu ustavnosti.
- Prema novom ZOMO-u nagrađuje se po 0,15% svaki mjesec rada nakon 41 godine staža, uz uvjet navršenih 60 godina života, kao i rad nakon 65. godine života i sa 35 godina staža.
- Za neke kategorije prijevremenih umirovljenika smanjena je penalizacija: dok je prije za staž od 40 i više godina iznosila do 9%, po novom ZOMO-u penalizacija je povećana za manji broj godina staža – i do 20,4%, a smanjena je za 39-40 godina za muškarce i za 38-40 godina za žene, a za 41 i više godina staža penalizacije nema.
- Prema novom ZOMO-u u tijeku 2014. godine razdvojit će se mirovine na one ostvarene po općim propisima i na one ostvarene po posebnim propisima, pod povoljnijim uvjetima, koje se neće usklađivati dok rast BDP-a ne bude 2% ili deficit manji od 3%.
- Obećanje da će se založiti za uspostavu tzv. nultog potpornog stupa za građane starije od 65 godina života i bez godina radnog staža, gdje bi uz provjeru imovine i dohotka dobivali potporu financiranu iz poreza – zbog velikih problema državnog proračuna ovo obećanje zasad nije realizirano. Takva tzv. socijalna mirovina u Sloveniji se zove „državna mirovina“ i iznosi 172 eura te ide na teret socijalnoj skrbi, a ne na teret mirovinskom osiguranju.
- Analizom podataka HZMO-a utvrđeno je da razlika od 322 kn između starih i novih mirovina – gdje stari umirovljenici za prosječno 16 godina staža imaju prosječnu mirovinu od 1.000 kn, a novi umirovljenici za 21 godinu staža mirovinu od 1.322 kn. Tako po godini staža stari umirovljenici primaju 62,50, a novi 62,95 kn. Pitanje „okradene“ prve vrijednosti AVM-a nije niti dotaknuto.
- Nije realizirano obećanje da će se riješiti problem mirovina građana RH
koji primaju mizerno niske mirovine iz država nastalih raspadom bivše SFRJ.
10. Dodatak na mirovinu od 4-27% uključen je u mirovinu – neposredno pred parlamentarne izbore kad je HDZ-ova Vlada kao „izborni adut“ uključila dodatak u mirovinu.
- 11. Obećanje kako će se utvrditi minimalna osnovica za uplatu doprinosa prema kvalifikaciji osiguranika nije realizirano.
- 12. Obećanje da će se smanjivati zdravstveni doprinos umirovljenika – zasad ovo obećanje nije realizirano, jer Ustavni sud nije pozitivno riješio zahtjev SUH-a i HSU-a o ocjeni (ne)ustavnosti ove odredbe zakona, a nije postojala niti politička volja za rješenje.
- 13. Obveza stvaranja uvjeta za bolje mirovine iz drugog stupa, sudjelovanjem radnika, poslodavaca i države – nije izvršena, već je taj model drugog stupa izmjenama zakona učinjen rizičnijim.
14. Obećanje kako će se odgovarajućim olakšicama stimulirati mirovinska štednja u trećem stupu – nije realizirana, ni od strane države, niti uključivanjem poslodavaca
No, prema Šemperu, realizirane su neke stvari kojih i nije bilo u „Planu-21“:
– 2012. riješen je problem naknada na Zavodu za zapošljavanje, gdje su žene s navršenih 55 godina života zbog neusklađenosti dvaju zakona iz 2011. godine ostajale bez naknade i ikakvih sredstava za život.
– U 2012. povećana je porezna granica za mirovine sa 3.200 kn na 3.400 kn.
– U 2014. se osobni odbitak umirovljenika povećao s 3.400 na 3.800 kn
– 2013. je Pravilnikom Ministarstva financija (na zahtjev SUH-a i HSU-a) onemogućena ovrha na više od 1/3 mirovine ili plaće, što je bio prevelik problem građana RH, a posebno umirovljenika. Ostaje problem netransparentnosti ovršenog iznosa.
– Formiran je Centar za medicinska vještačenja koji verificira rješenja korisnika invalidskih mirovina te će vršiti reviziju dvojbenih invalidskih mirovina, a svake tri godine svih ostalih.
– Inicijativom umirovljeničkih udruga i HSU-a, u novom ZOMO-u umirovljenicima koji to žele i mogu omogućen je i reguliran rad bez obustave mirovine korisnicima starosne i invalidske mirovine (kad se utvrdi preostala radna sposobnost). Međutim, iz prava na rad su izuzeti prijevremeni umirovljenici, čime se diskriminira kategoriju koja ima najviše staža i uplaćenih doprinosa. SUH je u vezi toga podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti.
– Prijedlogom HSU-a u novom ZOMO-u zaposlenici koji su neposredno pred mirovinu zbog stečaja tvrtke ostali bez posla, a ni nakon dvije godine provedene na Zavodu nisu pronašli posao, uz potrebne uvjete imaju pravo odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu bez penalizacije.
Ovoga puta nećemo navesti listu onoga što je moglo i trebalo biti promijenjeno, ali nije. Nećemo niti o onome što je usvojeno, a bilo bi bolje da nije; političke odluke i mjere koje su nanijele štete, a ne probitke. Plus i minus – u cjelini ipak pomak na bolje, ali, katkad u pogrešnom smjeru i bez dovoljno socijalne osjetljivosti. O tome govori činjenica da mirovine nisu rasle, da je realna vrijednost mirovina pala, a umirovljenici su sve siromašniji.
