- U izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova vidljivo je kako je od 551 pritužbe koje su vam građani/ke uputili u 2022. godini radi zaštite od diskriminacije najviše njih se odnosilo na područja iz socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Koliko je od tog broja bilo starijih žena koje su podnijele pritužbe i da li posljednjih godina raste ili stagnira broj njihovih pritužbi. Koje su najčešće pritužbe starijih žena?
Ukupno gledano prema spolu oštećenih osoba, Pravobraniteljica je tijekom 2022. godine razmatrala slučajeve koji su se većinom odnosili na žene – čak 72,4%, što predstavlja nastavak višegodišnjeg trenda prema kojem se Pravobraniteljici dominantno pritužuju žene. S obzirom da pitanja koja se odnose na prava, potrebe i probleme starijih osoba primarno ulaze u nadležnost Pučke pravobraniteljice, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je probleme žena starije životne dobi razmatrala u različitim područjima o kojima izvještava, a koja su prvenstveno vezana uz socijalnu sigurnost, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti, rad i radne uvjete i zdravstvenu zaštitu.
Starije žene su najsiromašnije
- Osobe starije od 65 godina imaju najveći rizik od siromaštva, i to osobito žene. Tako je prema statističkim podacima za 2022. godinu stopa rizika od siromaštva za tu populaciju 32,4 posto, no i dalje su vidljive izrazite rodne razlike, jer je stopa rizika od siromaštva za starije muškarce 26 %, a za žene 37 %. SUH je kao partner s vašim Uredom sudjelovao u EU projektu „Jednaka prava-jednake plaće-jednake mirovine“ u kojem je upozoravano na problem rodnog jaza u mirovinama.
Prema dostupnim podacima stopa rizika od siromaštva standardno raste s povećanjem životne dobi. Točno je da prema statističkim indikatorima žene starije životne dobi čine najosjetljiviju skupinu, a uslijed aktualnog povećanja cijena dobara i usluga nalaze se u još nepovoljnijoj poziciji. Rizik siromaštva ove skupine dodatno povećava činjenica da žene starije od 50 godina nerijetko mirovinu dočekuju prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba koju vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Tako ih je krajem prosinca 2022. bilo evidentirano 22.559, što je udio od 33,9% u odnosu na ukupan broj evidentiranih nezaposlenih žena. Pravobraniteljica u svojim preporukama kontinuirano ističe da zapošljavanje starijih žena može imati velikih prednosti te predlaže svim dionicima na tržištu rada, uključujući predstavnike/ce lokalne samouprave, da dodatno motiviraju poslodavce s ciljem njihovog zapošljavanja. Pravobraniteljica ujedno ukazuje na potrebu jačanja ekonomskog položaja osoba starije životne dobi, a osobito žena koje čine jednočlano kućanstvo, kao skupine u osobito visokom riziku od siromaštva.
- Još je porazniji podatak da je stopa rizika od siromaštva za osobe starije od 65 godina koje žive same porasla na 56,5 posto u 2022. godini. Riječ je uglavnom o ženama, udovicama, koje smrću partnera praktički se moraju nositi i s tugom, ali i teškim financijskim udarom na životni standard. Promjenama ZOMO-a od 1. siječnja 2023. godine obiteljske mirovine porasle su za 10 posto, odnosno u prosjeku 30-ak eura, te je uveden novi model gdje se može zadržati vlastita mirovina i dobiti dio mirovine preminulog partnera, što svejedno neće puno pomoći siromašnim umirovljenicama, osobito samicama.
Prag rizika od siromaštva Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova utvrđuje isključivo temeljem dostupnih podataka i procjena Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te se istima koristi u svrhu istraživanja položaja žena i muškaraca s obzirom na njihova primanja. Navedeni podaci već niz godina pokazuju da su žene koje čine tzv. jednočlano kućanstvo, promatrajući društvo u cijelosti, u najvećem riziku od siromaštva, a postoje i jasne indicije da taj rizik raste s povećanjem njihove životne dobi. U tom smislu, rizik od siromaštva je i intersekcijski problem jer, osim o dobnoj skupini, on značajno ovisi o spolu te vrsti kućanstva. Pozitivan korak učinjen je novelom Zakona o mirovinskom osiguranju, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2023., a kojom je članu/ici obitelji omogućeno, uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine, korištenje i dijela obiteljske mirovine, s ciljem povećanja ukupnog mirovinskog primanja korisnika/ca. Također, prema dostupnim podacima, rodni jaz u mirovinama je tijekom 2022. godine smanjen na 20,4%, a analiza trenda kretanja pokazuje da je u posljednjih 5 godina rodni jaz u mirovinama u kontinuiranom padu, u prosjeku za 0,3% godišnje, a što svakako predstavlja pomak u pozitivnom smjeru. U odnosu na potencijalne prijedloge izmjena relevantnih zakona, Pravobraniteljica smatra da sve prijedloge prvenstveno treba sagledati iz perspektive osnovne svrhe mirovinskog sustava koja se ogleda u ostvarivanju socijalne sigurnosti i uklanjanju socijalnih rizika za osobe starije životne dobi.
Stariji ne prijavljuju nasilje
- U vašem izvješću o radu analizirali ste i problem nasilja i obiteljskog nasilja. Od 1.1. 2018. u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji starije osobe su po prvi put uvedene u zakon kao posebno zaštićena kategorija. Pa se tako navodi kako je zanemarivanje starijih osoba kazneno djelo. S obzirom na sve duži životni vijek u kojoj mjeri pratite i analizirate i taj oblik nasilja, a pogotovo što su upravo žene te koje žive duže i nadžive svoje partnere, pa često ostaju same?
Pravobraniteljica pozorno prati i analizira sve slučajeve nasilja u obitelji, nasilja prema ženama, a posebno sve slučajeve ubojstava žena koja su počinili njima bliski i/ili intimni muškarci. Kroz pritužbe građana i samostalno Pravobraniteljica prati slučajeve nasilja u obitelji i rodno utemeljenog nasilja, dok putem promatračkog tijela Femicide Watch detaljno i sustavno prati i analizira svako pojedinačno ubojstvo i to iz rodnog aspekta. Tijekom 2022. godine zabilježen je rast broja ubijenih žena od strane bliskih osoba, kao i rast broja ubijenih žena od strane intimnih partnera, što svakako ne predstavlja pozitivan trend. S druge strane, niti jedan muškarac nije ubijen od strane svoje intimne partnerice, dok su evidentirana svega dva ubojstva muškarca počinjena od strane bliskih osoba suprotnog spola, a u oba slučaja radilo se o majkama koje su ubile svoje sinove. Nažalost, činjenica je da nasilje doživljava velik broj starijih osoba, no da ga ne prijavljuju zbog straha od posljedica, srama i nepovjerenja. Temelj potencijalnih promjena svakako je edukacija, prevencija, propisivanje posebnih načina postupanja i zaštite kada su u pitanju osobe starije životne dobi te domovi za starije i nemoćne osobe čiji korisnici također mogu biti izloženi nasilju. Uz navedeno, potrebno je osigurati i razvijati podršku starijim osobama u smislu različitih socijalnih usluga, kao i usluge psihosocijalne pomoći namijenjene starijim osobama žrtvama nasilja te besplatnu pravnu, medicinsku i socijalnu pomoć starijim žrtvama nasilja.
- Posljednjih mjeseci i godina imali smo nažalost slučajeve zanemarivanja u liječenju starijih osoba, primjerice dvije starije žene bile su smještene na istom krevetu u bolnici u Sisku, nedavno se starija pacijentica u bolnici sv. Duh u Zagrebu ugušila čekajući red zbog uganuća noge. U požaru u domu u Andraševcu većina poginulih bile su starije žene. Da li su žene češće žrtve svih tih tragedija samo iz razloga što duže žive ili je ipak riječ i o većem društvenom zanemarivanju žena?
Na ovo pitanje nije moguće dati jednoznačan odgovor. Naime, značajan broj starijih osoba zbog niskih mirovina ne može samostalno plaćati usluge koje im postanu potrebne zbog narušenog zdravlja, a što je posljedica nedovoljne dostupnosti socijalnih usluga. Također, starije žene posebno su ugrožene i često višestruko diskriminirane. S druge strane, stereotipi i predrasude prema starijima, kao manje značajne društvene skupine koja više ne doprinosi društvu, već ga opterećuje, mogu voditi i dobnoj diskriminaciji, a sama diskriminacija starijih u konačnici može biti i put do nasilja prema starijima. Zbog navedenog je potrebno raditi na senzibilizaciji javnosti o problemu diskriminacije nad starijima osobama i podizanju svijesti o pravima starijih osoba i njihovu doprinosu društvu.
Kontrola nad ugovorima o uzdržavanju
- SUH ima predstavnike u Radnoj skupini za izmjenu Zakona o obveznim odnosima kojima se traži ukidanje ili preimenovanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te donormiranje ugovora o doživotnom uzdržavanju kojeg najčešće potpisuju žene. Nažalost, tim ugovorima starije osobe česte budu žrtve neispunjavanja obveza od strane uzdržavatelja. Jeste li upoznati s navedenom problematikom? Kakva je vaša suradnja s pučkom pravobraniteljicom, razmjenjujete li podatke i iskustva kada su u pitanje starije osobe? Što mislite o inicijativi umirovljeničkih udruga da se osnuje i posebno pravobraniteljstvo za starije osobe?
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova s Pučkom pravobraniteljicom, kao i ostalim posebnim pravobraniteljicama, redovno surađuje temeljem Sporazuma o međuinstitucionalnoj suradnji. U odnosu na problematiku ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, Pravobraniteljica se priklanja preporukama Pučke pravobraniteljice za uspostavu Registra ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju koji će biti javno dostupan svima, zatim da se ugovorne strane prije potpisivanja ugovora informiraju na način da se provede savjetovanje u kojem će ugovorne strane biti detaljno upućene u narav ugovora kao i posljedice koje isti nosi, te da sudski postupci za raskid takvih ugovora bude žuran. Vezano za uspostavu posebne institucije pravobranitelja/ice za starije osobe, Pravobraniteljica ističe kako treba uzeti u obzir potencijalno preklapanje i fragmentaciju nadležnosti koja bi otežala intersekcijski pristup, kao i potrebnu za dodatnim sredstvima za potrebne kapacitete.
- SUH se zalaže za ukidanje instituta uzdržavanja unučadi, kojim se od 2014. godine Obiteljskim zakonom propisuje da su bake i djedovi obvezni uzdržavati unučad u slučaju da ih ne uzdržava njihovo dijete, uglavnom sin koji je nezaposlen. SUH stoga predlaže osnivanje državnog alimentacijskog fonda koji bi se aktivirao u slučajevima kada roditelj zbog gubitka posla ili bolesti nije u mogućnosti podmirivati financijske obveze prema djetetu određene pravomoćnom sudskom odlukom, a ne da se teret prebacuje na leđa – uglavnom baka. Koje je vaše mišljenje o tome?
Riječ je o kompleksnom pitanju koje zahtijeva razmatranje iz više perspektiva koje nadilaze propisane nadležnosti i ovlasti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, pri čemu je svakako potrebno uzeti u obzir specifične, prethodno spomenute, potrebe, probleme i pitanja koja se tiču osoba starije životne dobi.
- U Hrvatskoj se uglavnom umire u samoći svoga jedinoga doma, jer mirovine nisu dovoljno visoke za plaćanje cijene domova, nema dovoljno ležajeva u tzv. decentraliziranim domovima, ne postoji razvijena palijativa ili hospiciji, a niti vaninstitucionalni oblici pomoći za starije osobe u potrebi. Voli li Hrvatska svoje stare?
Određeni pozitivni pomaci na polju prepoznavanja problema starenja stanovništva i prava starijih osoba u RH svakako postoje, kako u vidu strateških dokumenata koji se bave ovom posebnom skupinom, tako i u vidu recentnih zakonodavnih izmjena. Međutim, s obzirom da i dalje nedvojbeno postoje brojni izazovi s kojima se starije osobe susreću, ponajprije u vidu poteškoća u podmirenju osnovnih životnih potreba – kako materijalnih, tako i socijalnih, kao i činjenicu da su zbog navedenog izloženi riziku od zloupotreba, kao i ekonomskom i drugom obliku nasilja, nedvojbeno je potrebno i dalje raditi na ostvarenju pozitivnih pomaka u zaštiti prava ove skupine.
Jasna A. Petrović
Igor Knežević
