Pravo na rad do polovice radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine uvedeno je 1. siječnja 2014. godine, no tada su to pravo imali samo korisnici starosne mirovine te invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Uz dugotrajne napore SUH-a, to pravo tek od 1. siječnja 2019. godine prošireno je i na korisnike prijevremene mirovine i dugotrajne osiguranike. Obiteljski umirovljenici, koji su u više od 93 posto slučajeva žene, to pravo ni tada nisu dobili, zbog čega je SUH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti takve odredbe. U siječnju 2019. bilo je 222 tisuća obiteljskih umirovljenika koji su primali prosječno tek 1.986 kuna mirovine, te je njihovo izuzimanje i dalje bilo veliki problem.
Ono što i danas bode u oči je što umirovljeni vojnici i policajci imaju opciju da se zaposle na puno radno vrijeme i zadrže pola mirovine, te su time privilegirana„kasta”. Unatoč odbijenicama, SUH nije odustajao, te je u suradnji s Maticom umirovljenika progurao svoje zahtjeve u Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe te su 13. studenog 2020. godine u Program rada tog tijela uvršteni i zahtjevi o pravu na rad obiteljskih umirovljenika, ali i nepenaliziranju i oduzimanju dijela mirovine onima koji primaju najniže mirovine u slučaju zaposlenja do polovice radnog vremena.
Čelnici umirovljeničkih udruga dobili su pozitivne signale vladajućih da će se ti problemi uskoro početi rješavati. A riješili su se izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2021. godine, čime je ispravljena nepravda i za obiteljske umirovljenike i za sve koji primaju najnižu mirovinu.
Ovakvom razvoju događaja najviše je pridonijela nestabilnost Vlade zbog trzavica s Čačićevim Reformistima, pa je kao spasitelj umirovljenika i Vlade odjednom uskočio Silvano Hrelja. Tako je u zamjenu za glas Vladi, Hrelja zauzvrat dobio priliku da se pohvali kako je upravo on se izborio za ove korisne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, dok je prava istina da je sve već bilo dogovoreno s umirovljeničkim udrugama.
Privilegija ili nužda?
Nekome nedovoljno neupućenom poprilična bizarna se čini borba umirovljeničkih udruga da se svim umirovljenicima omogući pravo na rad do polovice radnog vremena. Pa tako često čujemo komentare kako bi siromašnim umirovljenicima, koji jedva spajaju kraj s krajem, trebalo povećati mirovine, a ne da moraju u mirovini još i raditi. Dakako, to je krajnji cilj i svih nastojanja Sindikata umirovljenika Hrvatske, pa tako i traženje da se uvede nova formula usklađivanja mirovina, te pronađe način za dodatno povećanje mirovina.
Nažalost, realnost je surova, nijedna dosadašnja hrvatska Vlada nije pokazala puno sluha za umirovljenike, a posebno one najugroženije, pa je bilo kakav pomak u omogućavanju boljeg života umirovljenika u ovakvim uvjetima ipak uspjeh. Zbog toga se SUH uvijek zalagao i za omogućavanje rada svim umirovljenicima bez da izgube pravo na isplatu mirovine. Cilj je dakako da oni s nižim mirovinama koje su im nedovoljne za preživljavanje ipak imaju mogućnosti izlaza iz bijede.
Skupljanje političkih poena
Isti scenarij ponavlja se i u slučaju uvođenja novog modela obiteljskih mirovina. Naime, i u prošlom i u ovom sazivu Vlade oformljena je Radna skupina za preispitivanje modela obiteljske mirovine, te su umirovljeničke udruge reformu obiteljske mirovine uvrstile kao jednu od najbitnijih točaka u Program rada
Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
U razgovorima, predstavnici vlasti obećali su da će se do kraja 2022. godine sve pripremiti kako bi novi model obiteljskih mirovina stupio na snagu početkom 2023. godine. No, nakon suradnje s Vladom, Hrelja je odjednom postao veliki zagovaratelj promjene modela obiteljske mirovine, pričajući u intervjuima kako će umjesto krajem 2024. njegovom zaslugom taj model zaživjeti početkom 2023. godine. Da bi opravdao svoj politički prijelaz.
Umirovljeničke udruge sigurno nemaju ništa protiv da Hrelja zagovara njihove zahtjeve, pa i da bude podstrekivač ili ubr- zavač zakonskih promjena koje će na kraju donijeti dobrobit umirovljenicima. No, za promjenu, mogao bi uzeti neke od 50- tak točaka SUH-ovog programa koje Vlada još nema namjeru prihvatiti, te njih početi rješavati, a ne se hvaliti nečim što su umirovljeničke udruge već dogovorile s Vladom.
Igor Knežević