Državni zavod za statistiku 21. ožujka 2025. godine objavio je izvješće o „Pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti za 2024. godinu“, koje je, kao i prethodnih godina, pokazalo da se trend siromašenja umirovljenika i starijih osoba nastavio velikom brzinom. Ako su proteklih godina podaci bili zabrinjavajući, za 2024. godinu oni su alarmantni. Tako za opću populaciju stopa rizika od siromaštva iznosi 20,3 posto, dok ista ta stopa za osobe starije od 65 godina iznosi 37 posto. Za usporedbu, stopa rizika od siromaštva za one iznad 65 u 2023. godini iznosila je 34,8 posto, a 32,4 posto u 2022. godini. Dakle, u dvije godine stopa je porasla za gotovo pet posto!
Žensko lice siromaštva
U još gorem položaju su žene starije od 65 godina, jer ta stopa za njih iznosi 40,1 posto, dok je za muškarce osjetnije manja i iznosi 32,7 posto. No, čekajte, to nije sve. Ako ste samac, udovica/ac stariji od 65 godina tada vam je gotovo zagarantirana borba za preživljavanje. Naime, stopa rizika siromaštva za tu kategoriju iznosi 61,4 posto, s time da je za žene još i viša, no o tome nema dostupnih podataka, ali sigurno je barem 65 posto. Dakle, dvije od tri žene starije od 65 godina koje žive same su u riziku od siromaštva. Porazno. U 2023. godini rizik za starije samce iznosio je 59,9 posto, a u 2022. godini 56,5 posto.
Iz ovih podataka jasno se ocrtava da Vladine mjere kojima su se povećavale mirovine posljednjih godina nisu bile dovoljne niti da se barem zaustavi pogoršavanje životnih uvjete umirovljenika/starijih osoba. Dapače, povećanje najnižih mirovina od tek 3 posto, povećanje obiteljskih mirovina i uvođenje dijela obiteljske mirovine svejedno nije zaustavio srozavanje materijalnog statusa starijih udovica.
Mrvice nisu dovoljne
Ni najavljena mirovinska reforma od srpnja ove godine neće bitnije promijeniti ukupnu sliku umirovljeničke i starije populacije, jer prosječno povećanje mirovina od 10 do 55 eura u suštini neće promijeniti ništa. Vrlo je izgledno da se neće niti zaustaviti ovaj alarmantni trend siromašenja, koji je jasno vidljiv iz godine u godinu, a kamoli da će se preokrenuti.
Zbog toga SUH traži puno veću osjetljivost vladajućih prema umirovljenicima, a ne da im se na stol bacaju mrvice s objašnjenjima da za SUH-ove zahtjeve za povećanje mirovina nema novca iz proračuna. Novca ima, ali je nepravilno raspoređen. Kako? Pa tako što je Hrvatska najgora članica Europske unije po pitanju omjera zamjenske stope od 35 posto, što znači da osoba koja na zarađenih 100 eura u dobi od 50 do 59 godina će u mirovini primati 35 eura, dok je prosjek u EU 58 posto/eura. Zato što se udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći godinama kreće od 35 do 40 posto (osim kad se po novome statistički uljepša i izbace oni koji su osim hrvatske zaradili i inozemne mirovine pa dođe do 45 posto).
Nepovoljna formula usklađivanja
Zbog nepovoljne formule usklađivanja, mirovine godinama, iz mjeseca u mjesec, sve više zaostaju za plaćom. Povremeno Vlada poveća mirovine određenim kategorijama umirovljenika te se malo popravi krvna slika udjela, a onda se opet nastavi s padom. Činjenica je da hrvatski umirovljenici unatoč dobrim stopama rasta BDP-a, i osjetnim rastom plaća u posljednjih pet, šest godina, sada ne žive nimalo bolje nego tada, jer im inflacija pojede sva usklađivanja.
Svakako zanimljiv podatak DZS-a je linija (prag) siromaštva za samca, koja iznosi 617 eura mjesečno. Mirovinu manju od linije siromaštva prima čak 835 tisuća umirovljenika, među kojima su već oni koji žive kao samci, u siromaštvu, bijedi, krpajući kraj s krajem, a preostalima se „smiješi“ ista sudbina u slučaju smrti partnera i/ili odlaska djece iz zajedničkog doma kad ostanu sami. Ponovno se tu vraćamo na žene starije dobi koje žive u samačkim kućanstvima, koje su uz nezaposlene i beskućnike najranjivija skupina stanovništva.
Umjesto poboljšanja diskriminacija
Vlada mora donijeti mjere koje će zaštititi sve, a pogotovo one najugroženije, a samci, pogotovo oni koji nemaju ni djecu da im pomažu, te su uz to žene, su izrazito ugroženi. Mnoge EU zemlje su prepoznale probleme siromaštva samaca te isplaćuju dodatke za samce i onima koji nisu imali partnera i djecu i na taj način smanjuju siromaštvo tih osoba. Očekivalo se da će povećanje obiteljskih mirovina i uvođenje dijela obiteljske mirovine smanjiti negativne statistike u vezi samaca, no situacija je suprotna.
Jedna od mogućnosti da se popravi siromaštvo starijih žena, među njima i onih koje su ostale same je priznavanje dodanog staža po rođenom djetetu. No, resorno ministarstvo kod izmjena Zakona o mirovinskom osiguranja Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predlaže 12 mjeseci dodanog staža samo novoumirovljenim majkama, pa bi tako imali velik broj majki umirovljenih prije 2019. koje ne mogu ostvariti nikakvo pravo na rođenu djecu, zatim one koje imaju 6 mjeseci dodanog staža, te novoumirovljene koje bi dobivale 12 mjeseci po djetetu. Promašaj za promašajem…
Igor Knežević