Prosvjedom do povećanja mirovina

• Kad je osnovan Sindikat umirovljenika Makedonije (PSM), koji su bili motivi i u suradnji s kime ste ga osnovali? Koliko imate članova, kako se i koliko plaća članarina? Nedavno ste primljeni u punopravno članstvo FERPA/Europske federacije za umirovljenike i starije osobe, uz snažno zagovaranje našeg Sindikata? Koliko to mijenja Vašu domaću i inozemnu poziciju?

Sindikat umirovljenika Makedonije osnovan je na Osnivačkom kongresu održanom 27.06.2018. kao rezultat potrebe sindikalnog organiziranja umirovljenika u Makedoniji za poboljšanje njihovog socioekonomskog standarda. Dio ciljeva Sindikata umirovljenika pretočeni su kroz više rezolucija, a jedna od važnijih je bila rezolucija o međunarodnom povezivanju s drugim međunarodnim sindikalnim organizacijama, udrugama i federacijama. Tu bih htio naglasiti suradnju s vašim SUH-om, SUS-om, SP Nezavisnost, SPS-om, SPRS-o i SPBiH, a posebno bih naglasio zalaganje Sindikata umirovljenika Hrvatska (SUH) za naš prijem u FERPA/Europsku federaciju za umirovljenike i starije osobe.  Prijem u FERPA-u za nas je bio od velikog značaja za naš sindikat, kako na  inozemnom tako i na domaćem planu. Još jednom veliko hvala sindikatima Hrvatske (SUH), Italije (SPI), Slovenije (SUS) i drugima koji su stali iza naše kandidature.

Dosadašnja suradnja s FERPA-om bila je i bit će vrlo korisna za nas iz PSM-a. Možemo istaknuti naše aktivno sudjelovanje u izradi i donošenju Manifesta FERPA (u to vrijeme u svojstvu članice promatrača), kao i razmjenu iskustava za rješavanje problema umirovljenika u zemljama članicama EU. Nažalost, moram konstatirati da nam je usporednom registracijom PSM-a uskraćeno pravo sudjelovanja u određenim projektima poput ostalih sindikata umirovljenika iz susjednih zemalja i drugih zemalja bivše YU i EU.

• A druge rezolucije?

To su Rezolucija o poboljšanju socioekonomskog položaja umirovljenika, kojom se naglašava da rad za poboljšanje uvjeta života i rada umirovljenika mora biti  svakodnevan. Slijedi Rezolucija o pravu na odlazak u mirovinu po drugim osnovama i održivosti mirovinskog fonda. Ovdje moram naglasiti da se u Makedoniji u penziju (mirovinu) ide samo sa starosnim granicama i sa minimum radnog staža koji iznosi 15 godina, dok starosna granica za žene je 62 godine, a za muškarce iznosi 64 godine. Naš zahtjev je da se granica od 15 godina spusti na 10 godina, zbog činjenice da ima veliki broj starijih osoba kojima nedostaje staž do 15 godina radnog evidentiranog staža, zbog loše tranzicije. Te starije osobe imaju odrađenih i više od 15 godina, i stvarno su radili i po 25 ili 30 godina, ali njihova poduzeća nisu uplaćivala sredstva u mirovinski fond, pa su onda proglasila stečaj. Htio bih naglasiti da u Makedoniji postoje tri penzijska fonda: prvi obvezni (PIOM), drugi obvezni (bankarski) i treći koji vode privatne bankarske i osiguravateljske tvrtke. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Makedonije, zaposlenih ima 691.736 dok broj korisnika mirovine preko Fonda PIOM za mjesec kolovoz ima 340.709 penzionera. Tu očito nešto ne štima.

Traženje bolje formule usklađivanja

• Kolika je prosječna plaća, a kolika prosječna mirovina u Makedoniji. Koji je udjel prosječne mirovine u plaći i da li takvu relativnu vrijednost penzije smatrate zadovoljavajućom? Da li opada ili postupno raste?

Prosječna neto isplaćena plaća za mjesec kolovoz 2024. godina iznosila je 41.100 denari ili 668 eura, dok je prosječna isplaćena mirovina za mjesec kolovoz 2024. godina iznosila 21.217,00 denari ili 345 eura. Iz gore navedenog može se zaključiti da udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi 51,6 %, a tu relativnu vrijednost penzije smatramo nezadovoljavajućom zato što pad udjela potvrđuje da mirovine realno padaju (pad skoro za 10 %). Tome je pridonijelo nesolventno usklađivanje od kada je izvršena promjena člana Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji je u obzir uzeo samo jedan parametar: rast troškova života (inflacija). Od tada smo imali minimalno nominalno povećanje mirovina za 2019. godinu (0,70%, +0,40%), zatim 2020. prilagodbu od 0,60%, a u 2021. – 1,20% + 1,20% itd.). U tome se krije razlog zaostajanja mirovina za plaćama, jer su u istom razdoblju minimalna i prosječna plaća imale veći rast.  Problem je također što se uzimalo razdoblje s godinu dana zakašnjenja, a k tome se sve to događalo u vrijeme Covida). A u međuvremenu su minimalna plaća, a pogotovo prosječna plaća, imale veliki rast, pa sada, nažalost, imamo jako lošu situaciju da nam je prosječna mirovina niža od minimalne plaće za 20 eura. Kao primjer bih naveo da je najniža mirovina u gorenavedenom razdoblju porasla za 43 eura, dok je istovremeno minimalna plaća porasla za 125 eura, a kada imamo rast minimalne plaće – po automatizmu imamo veći rast prosječne plaće.

• Jeste li prije imali drukčiji model usklađivanja?

Prije toga (od 2012. do 2018. godine), mirovine su se usklađivale na temelju kretanja indeksa troškova života u iznosu od 50 % i 50 % povećanja prosječne plaće svih zaposlenih. Zatim je uslijedila izmjena krajem 2018 godine, a primjenjivala se od 2019. godine. Ovo rješenje 50-50 je  ponovo vraćeno u 2022. godini, što je tzv. švicarska formula. Smatram da ovo nije najbolje rješenje, no s promjenom postotaka, odnosno 70 % prema 30 %, kako je to sad u Hrvatskoj, i uz uzimanje povoljnijeg parametra, to bi moglo biti solidno rješenje. No, prvo bi se moralo napraviti niveliranje  najniže penzije (uvođenjem minimalne mirovine), i tek onda bi se moglo održavati korak s rastom prosječne plaće.

• Poznato nam je da ste nedavno organizirali prosvjede. Što ste postigli?

U 2023. smo održali brojne prosvjede umirovljenika koji su tražili linearno povećanje mirovina za 5.000 denara, što je naš sindikat penzionera podržao i imao i svoj zahtjev da se dođe do razine da prosječna mirovina bude 60 % prosječne neto plaće po radniku u Makedoniji. Više od 330 tisuća umirovljenika je dobilo mirovine veće za 2.500 denara (40 eura). Prema predizbornim obećanjima Vlade, svi umirovljenici koji su do kraja kolovoza otišli u mirovinu dobili su linearno povećanje, bez obzira na godine staža i visinu doprinosa koje su uplaćivali. Za ožujak je najavljeno novo linearno povećanje mirovina za još 2500 denara. Smatramo da je izmjena članka 37. Zakona o PIOM-u, prema kojoj se usklađivanje mirovina vrši na temelju kretanja indeksa troškova života u iznosu od 50 % i povećanja prosječne plaće svih zaposlenih u iznosu od 50 %, dobra osnova za daljnje usklađivanje mirovina. Socioekonomski status umirovljenika u Makedoniji posljednjih je godina uistinu na nezavidnoj razini. Potrebno je povećati mirovine kako bi bile dovoljne da osiguraju pristojan život umirovljenicima.

Nadamo se da ćemo u budućnosti s novom Vladom imati fer i korektan socijalni dijalog te da ćemo na stol staviti sve probleme koji pogađaju umirovljenike.

Opadanje mirovina u odnosu na plaće

• Vidjeli smo prema nekim istraživanjima da je udjel makedonske mirovine u prosječnoj neto plaći odmah iza slovenskoga, a i stopa siromaštva starijih od 65 godina je niža nego u drugim zemljama bivše Yu? Što se tiče udjela prosječne plaće u prosječnoj neto plaći u ovom trenutku ste na 51,5 % Kako to tumačite?

Kao sto sam već naveo kod nas udjel ima opadajući trend. Od zemalja u okruženju i drugih zemalja bivše YU ispred nas su Crna Gora sa 61,4 % te Slovenija sa 60 %. Međutim, smatram da korištenje prosječne penzije kao parametra za mjerenje standarda penzionera ne mora značiti da nema penzionera koji imaju penziju nižu od sada predviđene najniže penzije od 215 eura (13.190,00 denari), jer 7 % penzionera primaju penziju nižu od navedenog iznosa, sto je nešto iznad linije siromaštva.

• Koliko smatrate da bi trebala iznositi prosječna penzija da bi bila dovoljna za život? Koliko je visoka posljednja poznata linija siromaštva, a koliko iznosi stopa rizika o siromaštva za starije od 65 godina i koliko je posto umirovljenika ispod te linije?

Položaj umirovljenika u Makedoniji posljednjih je godina uistinu na nezavidnoj razini.  Potrebno je povećati mirovine kako bi bile dovoljne da osiguraju pristojan život umirovljenika. Prva stvar koju treba uraditi jest uvođenje minimalne mirovine koja će biti iznad granice siromaštva, druga stvar da se pored sadašnjeg načina usklađivanja mirovina uvede i novogodišnji paket za sve umirovljenike, treće da bračni drug dobije dio (30%) partnerove mirovine, četvrto da se izmijeni Zakon za PIOM sa minimuma od 15 godina na 10 godina, te, peto, da se razmotri mogućnost uvođenja 13. mirovine.

• Što je sa sustavom minimalne mirovine? Možete li nam ga opisati i reći koliko umirovljenika ima tzv. minimalne mirovine?

Penzionerski sindikat Makedonije u nekoliko navrata je istaknuo svoje  zahtjeve. Prvo da minimalna mirovina bude 45 % od prosječne neto isplaćene plaće (što bi, kad se uzmu podaci za kolovoz, iznosilo 18.500 denara ili 300 eura), a prosječna mirovina da bude 60 % od prosječne neto isplaćene plaće ili 24.650 denari ili 400 eura. Prosječna isplaćena penzija za kolovoz 2024. godine iznosila je 21.217 denari ili 345 eura. U Makedoniji postoji najniža zakonska mirovina po grupama i po godinama kada su to pravo ostvarili. Najnižu mirovinu prima oko 24.800 penzionera/umirovljenika, dok 64 % umirovljenika imaju mirovinu nižu od minimalne plaće.

13. mirovina sanak pusti

• U Hrvatskoj su prije dvije godine uvedene promjene u sustavu obiteljskih mirovina, i to, prvo, povišica od deset posto te mogućnost zadržavanja vlastite mirovine i dobivanja 27 % partnerove mirovine, uz utvrđivanje limita (zbroja vlastite i pokojnikove mirovine) koji se usklađuje i sada je na 1.053,60 eura? Kako to funkcionira danas kod vas?

Partnerova mirovina se može dobiti, ali kod nas u Makedoniji ne postoji mogućnost dobivanje dijela (27%) partnerove mirovine.

• Većina zemalja u EU imaju 13. mirovinu, a neke poput Mađarske, Španjolske i Portugala po 14 mirovina godišnje, te se uskoro uvodi i u Hrvatskoj. Predlaže li se sličan model i kod vas?

Poznato mi je da u zemljama EU imaju 13. tu mirovinu, da se uvodi i u Hrvatskoj, ali u Makedoniji ne postoji takva mogućnost, zato sto smo jedini koji to zapjevamo, dok druge umirovljeničke udruge ne daju potporu našem zahtjevu. 

• Je li financijska industrija uspjela nagovoriti vašu Vladu da uvede drugi obvezni mirovinski stup, što je početak privatizacije mirovinskog sustava. Mnoge zemlje koje su takav model uvele početkom 2000-ih godina su ga u međuvremenu ukinule kao štetan. Kakav je stav vašeg sindikata prema toj ideji Svjetske banke i financijske industrije?

Kao što sam naveo, u Makedoniji postoje pored Fonda PIOM i drugi obvezni mirovinski stup,  te se vrši podjela sredstava, pa tako od ukupnih 18,8 % doprinosa od plaće radnika, 6 % se odvaja za drugi stup. Naš stav je da se omogući spajanje sredstava u prvi stup, odnosno u Fond PIOM, a da drugi stup bude dobrovoljan. Također smatram da doprinose ne treba odmah povećati, jer treba biti odgovoran sa sredstvima i s imovinom PIOM-a.

Bez Nacionalnog vijeća

• Posljednjih ste godina bili aktivniji u FERPA/Europskoj federaciji za umirovljenike i starije osobe? Što mislite da bi trebalo unaprijediti u toj našoj europskoj organizaciji pri ETUC-u da bismo bili utjecajniji? Koliko imate koristi od suradnje u regiji i godišnjih susreta?

Što se tiče naše aktivnosti u FERPA-i smatram da smo dosta aktivni od samog našeg prijema u statusu promatrača, a i sada kao punopravnih članova. Što bi trebalo unaprijedite u našoj europskoj organizaciji? Puno češći susreti u regiji na kojima bi bili i rukovodioci FERPA-e, njihov kontakt s predstavnicima vlada. Inače, PSM (Sindikat  umirovljenika Makedonije) od samog osnivanje je član KSS/Konfederacije Slobodnih Sindikata Makedonije, preko KSS koji sudjeluje na ESS Ekonomsko-socijalnom savjetu, koje je tripartitno tijelo za socijalni dijalog. U Makedoniji ne postoji Nacionalno vijeće kao u Hrvatskoj. Jedini način za kontakt s Vladom je preko KSS.

Jasna A. Petrović