Po zatraženom ovlaštenju Nike Kutije iz Varaždinskih Toplica, sina pokojne Milke Kutije iz sela Lisičići kraj Benkovca, Sindikat umirovljenika Hrvatske je 30. studenoga 2021. godine podnio pritužbu Pučkoj pravobraniteljici za slučaj diskriminacije temeljem dobi, (ne)obrazovanosti, imovnog i zdravstvenog stanja, a kako bi se zaštitile starije osobe koje se sustavno diskriminira po različitim osnovama.
Naime, 94-godišnja baka Milka Kutija iz sela Lisičić kod Benkovca redovito je primala 1.014 kuna mirovine ostvarene u Hrvatskoj, a dostavljana joj je putem poštara na kućnu adresu u ruke, gdje je cijeli život živjela u Hrvatskoj na istoj adresi. Njoj je trebalo isplatiti Covid dodatak u najvećem iznosu od 1.200 kuna, koji joj, međutim, nije isplaćen, s formalnim obrazloženjem HZMO-a kako ona nije bila na „referentni datum evidentirana u lokalnoj policijskoj postaji s prebivalištem na adresi“ na kojoj je primala svaki mjesec mirovinu, te i svaki dan topli obrok preko benkovačkog Caritasa.
Diskriminacija je utvrđena
Konačno je, ali nažalost, gotovo godinu dana nakon njezine smrti, Milki Kutiji stigla pozitivna „presuda“. Naime, Ured Pučke pravobraniteljice je obavijestio SUH da je završio ispitni postupak po pritužbi. Milki Kutija nije isplaćen tzv. COVID dodatak jer nije imala uredno regulirano prebivalište, kako tvrde policija i mirovinsko.
Ured Pučke pravobraniteljice navodi kako je, nakon detaljne analize očitovanja koje su im dostavili Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ministarstvo unutarnjih poslova i Državna geodetska uprava utvrdio osnovanost sumnje na neizravnu diskriminaciju temeljem dobi, obrazovanja i zdravstvenog stanja. Kada je riječ o prebivalištu pok. gđe Kutija, ona je sve do svoje smrti 2022. godine stanovala u istoj kući, na adresi Lisičići 0, koja je kasnije promijenjena u Lisičići 58, no ona o tome nije bila informirana.
HZMO se „obranio“ navodom kako oni ne utvrđuju činjenicu prebivališta nego se podatak o tome pribavlja iz službenih evidencija MUP-a. Pučka pravobraniteljica je u predmetnom slučaju ukazala da je navedenu situaciju moguće gledati kao neizravnu diskriminaciju i to intersekcijsku, pri čemu odredbene kategorije građana zbog nekih svojih karakteristika nisu u jednakoj poziciji. Zbog gramatičkog umjesto teleološkog tumačenja uvjeta navedenih u propisu, u kombinaciji s osobnim karakteristikama navedene žene, odnosno njene razine obrazovanja, zdravstvenog stanja i životne dobi, ona nije dobila COVID dodatak, iako je cilj njegovog uvođenja bio pomoći upravo građanima slabijeg imovnog stanja, što je bio slučaj s dotičnom.
Zakazala je policija
Pravobraniteljica je stoga MUP-u uputila preporuku da unaprijedi način informiranja građana o njihovim pravima i obvezama kao i pravnim posljedicama, s posebnim naglaskom na one do kojih te informacije ne dolaze, a to su stari, slabo obrazovani izolirani građani u ruralnim i nepovezanim naseljima RH. U očitovanju MUP-a o provedbi navedene preporuke se izrijekom navodi da se, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku činjenica neprekidnog življenja odnosno stanovanja na određenoj adresi može dokazivati drugim dokaznim sredstvima koja su podesna za utvrđivanje stanja stvari, a ne nužno uvjerenjem o prebivalištu. Stoga, imajući na umu navedeno, kao i specifičnosti najsiromašnije umirovljeničke populacije kojima su jednokratna novčana primanja za ublažavanje posljedica brojnih kriza s kojima se društvo u ovom trenutku susreće, Ured Pučke pravobraniteljice preporuča da se pri donošenju odluka o njihovoj uskrati vodi računa o navedenom te da službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima koja su prikladna za dokazivanje. Da se tako postupilo i u slučaju pok. gđe Kutije, ona bi dobila pomoć kad joj je bila najpotrebnija.
S obzirom da se umirovljenicima nastavilo isplaćivati jednokratna novčana primanja, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je zatražila da ih se što hitnije obavijesti što će HZMO i MUP poduzeti u cilju provedbe njihove preporuke radi sprječavanja diskriminacije.
Sin je razočaran birokracijom
Obavijestili smo sina Niku, umirovljenog branitelja, o maminoj Pirovoj pobjedi, makar i nakon smrti. Pirova pobjeda je pobjeda za koju se plati prevelika cijena i koja pobjedniku nanese više štete nego poraženom. Nazvana je prema Piru, kralju Epira, a sada se može nazvati i po baki Milki.
Shvaća Niko da je i to korak naprijed jer je utvrđena diskriminacija, ali svejedno razočarano tvrdi kako za male ljude nema pravde. Naime, on i brat su nazivali policiju, pisali prigovore, „vukli“ 94-godišnju majku u policijsku postaju, pa opet ništa nije riješeno za njezina života. „Malog čovjek uvijek gaze, niti ga ne čuju“, zaključio je sin pok. Milke Kutije.
Jasna A. Petrović