Hoće li razgovori u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje uroditi plodom? Hoće li banke pristati na novi protokol kojim bi se u obavijesti o mirovini navelo tko je ovršitelj, a umirovljenicima omogućilo da isti dug ne plaćaju dva put?
Predstavnici Sindikata umirovljenika konačno su se 11. veljače uspjeli susresti s rukovodstvom Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje – ravnateljem Srećkom Vukovićem, predstojnicom ureda ravnatelja Slavicom Ružić, te s nedavno imenovanim pomoćnicima ravnatelja Đurđom Bićanić i Dejanom Vukelićem. Sa sindikalne strane razgovore su vodili predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović te zamjenik Milan Tomičić.
Do dugo čekanog sastanka u vezi s gorućim pitanjem ovrha nad mirovinama, Sindikat umirovljenika Hrvatske poduzeo je već niz aktivnosti. Naime, SUH je još 30. srpnja 2012. godine uputio ravnatelju HZMO-a žurnu zamolbu za uvođenje dopune podataka o ovrhama u obavijesti o mirovini, jer se ne navodi ovrhovoditelj, niti broj ovrhe, a taj izostanak uzrokuje štetu umirovljenicima. Na žalost, odgovor nikad nije stigao, unatoč požurnicama.
Nakon toga je SUH 6. prosinca 2012. godine, zbog velikog broja pritužbi umirovljenika i drugih starijih osoba, koje se gotovo dnevno obraćaju našem Pravnom savjetovalištu zbog poteškoća nastalih primjenom pojedinih odredbi odnosno zbog izostanka odgovarajućih pravnih rješenja u Ovršnom zakonu, podnio Vladi Republike Hrvatske hitnu inicijativu za izmjene i dopune Ovršnog zakona kojima bi se uvela obveza ovrhovoditelja da obavijesti ovršenika o visini duga i roku za njegovo podmirenje; obveza unošenja podataka na izvod o plaći ili mirovini o ovrhovoditelju i dugu, te propisala neovršivost dijela plaće ili mirovine neophodne za život. Dakle, i posredstvom Vlade, odnosno Ministarstva pravosuđa od kojega se očekuje hitne izmjene Ovršnog zakona, ponovili smo, među ostalim i zahtjev upućen HZMO-u. Navodno se na izmjenama Ovršnog zakona radi, no još nije poznato kad bi izmjene krenule u proceduru i da li će pokriti sve zahtjeve SUH-a.
Naime, brojni umirovljenici imaju ovršene mirovine i to u prosincu 2012. čak 49.000 osoba ima 47.247 ovrha, a čak 13.627 ovrha „guta“ više od trećine mirovine. Samo mjesec dana ranije bilo je 36.719 ovrha, što ukazuje na zastrašujuću brzinu rasta umirovljenika koji se dovode na rub siromaštva. K tome ih još 67.000 ima kredite i od toga čak 23.463 u iznosima višim od trećine mirovine. Velik broj kredita bi se uskoro mogao „preseliti“ u ovrhe i dovesti do tragičnih posljedica, koje bi nemali udjel umirovljenika doveo do siromaštva.
SUH se, dakako, zalaže da se apsolutno propiše neovršivost mirovina u više od trećine dijela, kako bi se osigurao minimum neophodan za život, kako je to regulirano i u većini europskih zemalja. Međutim, na razgovore u HZMO smo otišli zato što se neke stvari mogu riješiti žurno, i bez čekanja na zakonske izmjene. Naime, u sadašnjoj obavijesti o mirovini navodi se samo da je ovršen određen iznos, a da korisnik mirovine nema nikakva saznanja za što mu se ovršuje mirovine, tko je ovršuje, koliki je ukupni dug itd. Stoga dolazni i do apsurdnih situacija da umirovljenici, koji su prethodno dobili jedno, dva ili više rješenja o ovrsi, skupe novce, prodaju zlato, podignu zajam kod kamatara, posude od prijatelja ili djece… i uplate dio ili cijeli iznos duga. Međutim, njima je istodobno iz mirovine oduzet isti dug, u dijelu ili cijelosti, a da oni ne znaju kako imaju pravo na povrat, ali samo ako unutar 12 mjeseci podnesu pismeni zahtjev. Oni ne znaju da su platili baš taj ili neki drugi dug, i vrtlog ovršavanja se nastavlja, a sve zbog zakinutosti na informaciju. U nekim slučajevima dolazi i do zabilježbe ovrhe na stanu, pa čak i do izbacivanja iz stana.
Ekipa HZMO-a je izložila informatički projekt kojim bi se do kraja zatvorio sustav informatičke cjelovitosti, te omogućilo umirovljenicima da podignu svoj pin (da, moraju osobno doći po taj pin u ispostavu!) i da s pinom lijepo odu preko interneta na stranice HZMO-a i tamo imaju uvid u sve svoje podatke, pa i ovrhe (da, trebaju imati računalo i biti informatički pismeni). Na žalost, u tom projektu nismo mogli pronaći realno rješenje za probleme neinformiranosti korisnika mirovina, nerijetko starih, slabije pokretnih te sigurno u većini informatički nepismenih. A kad smo spomenuli zelenaške ugovore, dobili smo odgovor kako takvi korisnici mirovina trebaju angažirati odvjetnike (tko bi i za to imao novaca?).
Nije sporno da rukovodstvo HZMO-a nastoji informirati svoje korisnike, međutim, sigurno je da u postojećoj situaciji ubrzanog rasta broja ovršenih mirovina, raste i broj oštećenih umirovljenika, koji ne znaju da mogu nazvati call-centar, a niti su toliko upućeni ili pokretni da bi otišli do šaltera ispostave i otkrili tko ih je ovršio, te usput saznali koliko ovrha čeka u redu na njihov siromaški „kolačić“.
Najposlije je, zalaganjem ravnatelja Vukovića da se ipak pronađe brže i djelotvorno rješenje, dogovoreno kako bi se moglo pokrenuti pregovore s bankama preko kojih se većinom mirovine i isplaćuju, a sve više korisnika mirovina s ovrhama, prelaze u banke (jer ako mirovine primaju preko pošte, ne mogu otvoriti zaštićeni račun). Saznali smo kako HZMO ima sporazume s bankama, te da je moguće revidirati protokol kao dodatak ugovoru, kojim bi se proširio broj informacija u obavijesti o mirovini, a što zahtjeva dodatne napore i tehničke prilagodbe od strane HZMO-a koji podatke treba dostavljati, te pristanak banaka da ih uključe u obavijest koju će dostaviti korisniku mirovine.
SUH očekuje brzi rasplet, dobru volju HZMO-a, potporu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, te odgovornost banaka u prihvaćanju unosa novih podataka. Umirovljenici imaju pravo znati tko ih ovršuje, imaju pravo biti informirani o svojim mirovinama, imaju pravo ne biti zakinuti ili oštećeni zbog zakidanja informacije. I mali su koraci – veliki, ako se time poboljša život i smanji stres i siromašenje starijih osoba, koje su ionako izložene pojačanoj diskriminaciji i riziku od siromaštva.
POBJEDA! Barem jedna trećina mirovine ne smije biti ovršena
Nakon brojnih zahtjeva umirovljeničkih udruga i stranaka, te zahtjeva za izmjenu Ovršnog zakona od strane Sindikata umirovljenika Hrvatske, Ministarstvo financija novim je Pravilnikom o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima izjednačilo sve građane Hrvatske u slučajevima kada ovrhu nad njihovim primanjima provodi poslodavac izričito odredivši da se ovrha može provesti tek nad dijelom plaće koji je iznad tzv. zaštićenog iznosa plaće, bez obzira na prethodno dana isprave o suglasnosti na zapljene plaće. Isto se odnosi i na umirovljenike, čak i u slučajevima kad se prije, zbog suglasnosti samog umirovljenika, ovršavala cijela mirovina.
Pravilnik je sredinom siječnja objavljen u Narodnim novinama i stupio je na snagu 24. siječnja, a pozornost računovodstvenih i pravnih stručnjaka te dilemu poduzetnicima i njihovim računovođama izazvao je članak 26. koji u stavku 3. izričito navodi da se “ovrha može provesti isključivo na dijelu primanja sukladno članku 173. Ovršnog zakona bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti na zapljene plaće“.
