S prvim siječnja prošle godine (2024.) na snagu je stupio Zakon o inkluzivnom dodatku kojim su u jedinstvenu naknadu – inkluzivni dodatak, objedinjene četiri dotadašnje naknade koje se priznaju s osnove oštećenja zdravlja (osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu u sustavu socijalne skrbi, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom u sustavu rada te doplatak za djecu koji se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta u sustavu mirovinskoga osiguranja).
Još u listopadu 2024. Zavod za socijalni rad je izvijestio kako 48 tisuća osoba koje su primale neku od navedenih naknada i dalje nisu dobili rješenje o inkluzivnom dodatku, odnosno trećina od postojećih 147.752 korisnika. Tada je i ministar Piletić priznao da je zbog nedovoljno vještaka i kapaciteta rješavanje zahtjeva „zapelo“, ali i obećao da će do kraja godine svi dobiti rješenje, a da će sa 1. siječnja 2025. svima koji su primali doplatak za invalidninu ili osobnu njegu biti isplaćeni zaostaci od 1. siječnja 2024.
Postupci provedeni, rješenja nema?
Zavod je u siječnju 2025. izvijestio da su do kraja 2024. po službenoj dužnosti pokrenuti svi postupci za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak za 147.752 korisnika objedinjenih naknada te da su „navedeni postupci u roku provedeni za sve korisnike koji su u trenutku stupanja na snagu Zakona posjedovali važeći nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i za sve ostale korisnike koje je Hrvatski zavod za socijalni rad bio u obvezi uputiti na vještačenje, s obzirom na to da su ranija prava ostvarivali na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja koji nisu bili usklađeni s važećom Uredbom o metodologijama vještačenja“.
No, ako iz Zavoda navode da su postupci provedeni, da li ta riječ provedeni znači i da su donesena rješenja za „stare“ korisnike? Očito ne, pogotovo jer tijekom siječnja i početkom veljače 2025. se javio velik broj osoba koje su ranije ostvarile pravo na osobnu invalidninu i doplatak za njegu, i nisu trebali ići na novo vještačenje, ali im još nije stiglo nikakvo rješenje niti isplata. Mnogi od njih zovu i pišu Zavodu u svojim gradovima gdje žive, i dobivaju odgovor da zbog prevelike količine zahtjeva Zavod nema kadra koji bi stigao napisati toliko rješenja.
Preko 6 tisuća eura zaostataka
A za neke korisnike iznos zaostataka koji im se treba isplatiti je popriličan. Primjerice, svim korisnicima osobne invalidnine utvrđen je IV. stupanj težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti te na temelju Zakona o socijalnoj skrbi trenutačno ostvaruju osobnu invalidninu u iznosu od 232,26 eura.
No, prema Zakonu o inkluzivnom dodatku osobe s IV. stupnjem težine invaliditeta ostvarivat će puno više naknade, odnosno ovisno o težini invaliditeta moći će ostvariti inkluzivni dodatak u visini 720 eura, 480 eura ili 432 eura. Pa tako u slučaju najvećeg iznosa, riječ je o mjesečnoj razlici stare i nove pomoći od 487,74 eura. Pa ako takve osobe još nisu dobile zaostatke od 1. siječnja 2024., za 13 mjeseci trebali bi dobiti 6.340,62 eura zaostatka! Iz Zavoda tvrde da je novac osiguran, ali očito je kako nedostaje kadrova koji bi donijeli rješenja. A osim rješavanja „starih“ korisnika, stiglo je još 113.013 novih zahtjeva za inkluzivnim dodatkom…
S obzirom da je u današnje vrijeme svaki euro važan, pogotovo umirovljenim i invalidnim osobama, iznosi od preko 6 tisuća eura koje još nisu dobili doista su astronomski.
Kako uložiti žalbu
No, ima i nekih osoba kojima je prekipjelo čekati te su uzeli stvar u svoje ruke. Tako je Mirjana Frntić, bivša korisnica osobne invalidnine nakon godinu dana čekanja odlučila uložiti žalbu 31. prosinca 2024., odnosno poslala je mail na tri važne adrese, ravnateljici Zavoda za socijalni rad, ministru rada i mirovinskog sustava Marinu Piletiću i premijeru Plenkoviću, i u roku tri dana dobila rješenje! Zašto joj je to uspjelo? Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod za socijalni rad je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga osobi u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a taj rok je 30 dana ako se treba provoditi ispitni postupak,
U slučaju da Zavod ne donese i dostavi odluku u zakonskom roku onda osoba može uložiti žalbu, takozvanu žalbu zbog šutnje uprave, odnosno administracije. Ta žalba se može podnijeti Zavodu ili izravno Ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi, a o samoj žalbi onda odlučuje upravo Ministarstvo koje odluku mora donijeti u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe.
A ako Ministarstvo utvrdi da Zavod za socijalni rad nije donio rješenje iz opravdanih razloga, odredit će mu novi rok za donošenje rješenja koji ne može biti duži od 30 dana. Ali ako su razlozi neopravdani, Ministarstvo može samo riješiti upravnu stvar ili naložiti Zavodu da u roku od 15 dana donese traženo rješenje. Postoji opcija i da i Ministarstvo ne donese odluku o žalbi u roku 60 dana, pa tada osoba po isteku osmog dana od isteka tog roka od 60 dana može pokrenuti upravni spor protiv Ministarstva pred nadležnim upravnim sudom. No, tada će vam već trebati angažman odvjetnika što sa sobom nosi troškove.
Neminovno je i da su djelatnici Zavoda pred velikim opterećenjem, ali s druge strane mnogi stari, bolesni, umirući čekaju predugo na ostvarenje prava i novca koje im sad već odavno pripada.
I.K.
