Cilj reforme su upravo  interesi starije populacije

Nakon što smo u broju 222 Glasa umirovljenika uputili javna pi­tanja Ministarstvu zdravlja i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, stigli su i – odgovori!

1. Na Nacionalnom vijeću SUH je Ministarstvu zdravlja uputio upit zbog čega tražite donošenje zdravstvenih zakona po hit­nom postupku. Sada ste od toga odustali, što pozdravljamo.

Ministarstvo zdravlja je prije dva mjeseca predložilo izmjene i do­pune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdrav­stvenom osiguranju. U međuvremenu je provedena javna raspra­va tijekom koje su brojni dionici slali svoja mišljenja i komentare. Iako su u početku prijedlozi izmjena i dopuna zakona bili predviđ­eni za hitnu saborsku proceduru, u međuvremenu se zbog veli­kog interesa javnosti odlučilo ići s redovnom procedurom te se planira donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti s obzirom na veliki broj izmjena i dopuna unutar tog zakona.

Prijedlozi izmjena i dopuna koje je Ministarstvo zdravlja predstavljalo u posljednja dva mjeseca u javnosti, pretrpjeli su niz dorada temeljem zahtjeva socijalnih partnera, a u daljnjoj pro­ceduri će se uključiti dionike u sustavu zdravstva i građane kako bi se nastavio kvalitetan socijalni dijalog o ovako važnim zakoni­ma.

     Domovi zdravlja u prvi plan

2. Na koji bi način domovi zdravlja doista postali koordinatorima za zdravlje u zajednici, povezujući sve sudionike u zdravstve­nom sustavu kako bi pacijent bio pravodobno i kvalitetno zbri­nut, bilo da se radi o liječenju kod obiteljskog liječnika, bolni­ci, provođenju postupaka u domu pacijenta od strane patro- nažne sestre, njege ili fizioterapeuta, ili provođenju preventi­ve, savjetovanja i koordinacije s ostalim resorima poput škola, vrtića, domova umirovljenika i socijalnih službi?

Dom zdravlja provodi sveobuhvatne mjere zdravstvene zaštite u zajednici koje uključuju prevenciju, liječenje, socijalno-medicinsku skrb i skrb za specifične potrebe pružanja zdravstvene zašti­te stanovnika na određenom području te koordinira i osigurava provođenje zdravstvene zaštite za djelatnosti koje provodi ovis­no o potrebama stanovništva na tom području.

Kako bi se navedeno moglo ostvariti, prijedlogom izmjene Za­kona predviđeno je da su se svi ugovorni pružatelji zdravstvene zaštite, sukladno ugovoru sa HZZO-om, obvezni odazvati pozivu direktora doma zdravlja i sudjelovati u provođenju zdravstvene zaštite na području toga doma zdravlja.

„Nema povećanja participacije, nema smanjivanja opsega us­luga, nema povećanja cijene police, a to sve jamčimo reformama koje provodimo i koje će urediti sustav i učiniti ga održivim!”

     Očuvati sustav javnog zdravstva

3. Predviđa li se rad privatnih bolnica? Neće li to s vremenom po­taknuti socijalne nejednakosti u zdravstvu, što bi posebno ugrozilo siromašne umirovljenike? Može li se zdravstvo privatizirati, a da se to ne odrazi negativno na zdravlje građana?

Cilj omogućavanja osnivanja privatnih bolnica nije pretvaranje javnog zdravstvenog sustava u privatno. Ponavljamo, ovim iz­mjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju neće se ni na koji način umanjiti dos­tupnost zdravstvenih usluga za sve pacijente, već je namjera zakona povećanje dostupnosti usluga. U svijetu postoje različi­ti modeli zdravstva, sa svojim prednostima i nedostacima, a re­sorno Ministarstvo u ovom mandatu smatra da se sustav javnog zdravstva mora očuvati, kako ne bi došlo do nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama na temelju imovinskog statu­sa.

     Da, uvodimo rad u smjenama

4. Hoćete li uvesti rad u smjenama u svim javnim zdravstvenim ustanovama, ili samo ‘plus’ inicijative?

Prijedlog izmjene Zakona predviđa rad u smjenama, no ministar je u prvom tjednu svog mandata 2014. godine poslao ravnatelji­ma bolnica dopis u kojem ih upućuje da rad organiziraju na naj­učinkovitiji način obzirom na raspoložive kadrove i opremu te specifičnost pojedine djelatnosti. Velik dio bolnica u pojedinim djelatnostima već ima rad u smjenama, a KBC Rijeka je takvom organizacijom rada povećala broj obavljenih usluga pacijentima i 20 posto na pojedine postupke. S obzirom da se u sklopu sana­cije provodi opsežna reorganizacija procesa u bolnicama, očeku­jemo kako će ravnatelji i smjenski rad iskoristiti za povećanje učinkovitosti gdje god je moguće.

5. Hoće li mogućnost osnivanja stacionara u ustanovama za kuć­nu njegu dovesti do smanjenja nadzora nad skrbi o pacijenti­ma?

Mogućnost privremenog stacionarnog zbrinjavanja bolesnika u Ustanovi za zdravstvenu njegu nije novina koja se predlaže ovim Izmjenama Zakona. Naime, navedeno je propisano i člankom 82. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti i to do sada nije dovelo do smanjenja nadzora nad skrbi o pacijentima.

     Skrb o ruralnim područjima

6. Neće li koncesijama prestati interes za ruralna područja, čime će se ugroziti seosko stanovništvo, koje je u pravilu starije do­bi? Tvrdite li da će HZZO i dalje za područja s manjim brojem stanovnika izdvajati dodatna sredstva kako bi liječnik na tak­vom području mogao ostvariti prihod tzv. standardnog tima?

Upravo je kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita jedan od ključnih faktora u zadržavanju stanovnika u ruralnim sredinama, pa se tako novom reformom otvara mogućnost županijama da kroz angažman dodatnog stručnog kadra putem koncesije pro­šire vrstu usluga koja se nudi njihovim stanovnicima. Pacijenti tako više za određene usluge neće morati putovati u veće bol­ničke centre, a time se istovremeno osigurava i smanjenje če­kanja na uslugu i brže rješavanje njihovih zdravstvenih proble­ma.

HZZO će i dalje za područja s manjim brojem stanovnika izdva­jati dodatna sredstva kako bi liječnik na takvom području mogao ostvariti prihod tzv. standardnog tima, pa bojazni od gubitka us­luge primarne zdravstvene skrbi na ruralnim područjima nema. Također, iz EU fondova će se osigurati oko 20 milijuna eura koji će biti iskorišteni za subvencioniranje troškova života liječnika u ruralnim sredinama te specijalizacije liječnika u tim sredinama.

Tijekom godina je moguće da će se povećati broj liječnika kon- cesionara što je iz svih dosadašnjih rezultata rada dobro za paci­jente. Oni su u potpunosti vezani ugovorima s HZZO-om i oba­vljaju praksu unutar javne mreže.

     Nadzor pretjerane potrošnje

7. Obično u slučajevima kad privatnici obavljaju poslove javnog zdravstva raste opasnost od nepotrebne zdravstvene potroš­nje, korupcije i pojave negativnih zdravstvenih ciljeva. Kako ćete to spriječiti?

U javno zdravstvenoj mreži i dalje će ostati zaposlenici javnog sustava. Tijekom godina je moguće da će se povećati broj liječ­nika koncesionara što je iz svih dosadašnjih rezultata rada dobro za pacijente. Oni su u potpunosti vezani ugovorima s HZZO-om i obavljaju praksu unutar javne mreže.

Inače, za kontrolu opravdanosti pretraga i kontrolu troškova za­dužen je HZZO kao predstavnik osiguranika, odnosno pacijena­ta. Kroz dodatnu informatizaciju sustava koja omogućava bolju kontrolu troškova, sprječava se nepotrebna zdravstvena potroš­nja, koja je kod nas danas prisutna, a već su pokretanjem e- Smjernica početkom 2014. godine ostvareni značajni rezultati u smanjenju broja nepotrebno obavljenih pretraga. Preko 83 posto svih usluga koje se zatraže u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i rije­še se na primarnoj razini.

     Menadžeri u zdravstvu – potrebni

8. Zakonskim prijedlogom određuju se odgovorne osobe zdrav­stvenih ustanova (direktor, zamjenik direktora, poslovni direk­tor, medicinski direktor, pomoćnik direktora), te se propisuju uvjeti njihova imenovanja. Neće li se time umnožiti broj radnih mjesta po položaju?

Činjenica je da će uz direktore biti postavljeni i njihovi pomoćni­ci, ne i zamjenici, što ne smatramo nagomilavanjem kadrova jer će njihova uloga omogućiti dugoročno efikasnije poslovanje zdravstvenih ustanova i uštede. Izbor za te pozicije bit će prove­den putem natječaja po vrlo strogim kriterijima pri čemu će se pr­venstveno uzimati u obzir stručnost i znanje. Inače, tijekom javne rasprave odlučili smo unijeti neke preinake u ovom dijelu, pa je smanjen obvezan broj pomoćnika koje propisuje zakon.

Želimo naglasiti da je razdvajanje direktorske pozicije na pos­lovnog i medicinskog direktora ekonomski itekako opravdano. Naime, upravljanje bolnicom zahtjeva znanja i vještine iz mena- džmenta, pa će poslovni direktor koji će se time baviti, uvelike rasteretiti medicinskog direktora koji će se baviti svojim core poslom u smislu optimiziranja same zdravstvene usluge.

     Manje sukoba interesa?

9. Na navedene položaje ne mogu biti imenovane osobe koje su osnivači zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava za oba­vljanje zdravstvene djelatnosti, odnosno koje samostalno oba­vljaju privatnu praksu ili pružaju zdravstvene usluge izvan us­tanove u kojoj su zaposleni. Mislite li time stvarno dokinuti is­prepletenost privatnog i javnog zdravstva na crno?

Cilj ovakvog zakonskog rješenja je spriječiti sukob interesa, od­nosno da vodeći ljudi institucija i odjela imaju mogućnost pacijen­te usmjeravati iz javne zdravstvene ustanove prema privatnoj u kojoj su sami vlasnici ili zaposlenici. Naše je mišljenje da se na tako visokim pozicijama stručnjaci zbog složenosti poslova ni ne­maju vremena baviti privatnim radom, a na ovaj način to i forma- liziramo. U planu imamo i druge mjere kojima želimo regulirati privatni rad liječnika.

10. Hoće li transparentnije propisivanje i kontrola dopunskog ra­da liječnika, odnosno obavljanje privatne prakse izvan redov­nog radnog vremena u javnoj zdravstvenoj ustanovi biti konač­no riješeno i kako? Nije li ovo zapravo petrifikacija dvojnog ra­da liječnika, u javnom i privatnom zdravstvu? (ne znam adek­vatan odgovor, možda bi ministra baš trebalo pitati što je kraj­nja namjera)

Trenutačno nisu jasni kriteriji po kojima bi se liječnicima u javnom sustavu trebala dopustiti mogućnost obavljanja privatne prakse, a na taj način otvara se prostor za korupciju i zloupotrebe susta­va.

To pitanje namjeravamo riješiti Pravilnikom o dopunskom radu liječnika koji će definirati stroge kriterije za odobrenje za rad ko­je liječnici moraju zadovoljiti kako bi, uz rad u javnim ustanova­ma, imali pravo na rad u privatnoj praksi.

Svakako će glavni kriteriji biti izvršenje posla, odnosno zadane norme te dovođenje liste čekanja u standardne okvire, a to sve će biti praćeno detaljnim kontrolama. Nama je prvenstveno u cil­ju da sustav javnog zdravstva ubuduće bolje funkcionira, a da is­tovremeno oni koji nađu interes u dopunskom radu za to imaju priliku, naravno ukoliko zadovoljavaju sve uvjete.

Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi HZZO neće se mijenjati na štetu najbrojnije populacije u portfelju HZZO-a, a to su osiguranici starije životne dobi.

     Očuvat ćemo državno dopunsko osiguranje

11. Postoji li opasnost da se osnivanjem društava od strane HZZO-a polako privatizira npr. i dopunsko zdravstveno osigu­ranje i time ugroze zdravstvena ljudska prava starijih osoba?

Ne postoji opasnost da se osnivanjem društava od strane Hrvat­skog zavoda za zdravstveno osiguranje ugroze zdravstvena ljud­ska prava starijih osoba. Naime, svaka sadašnja i buduća refor­ma i promjene koje se budu provodile u sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja usmjerene su tome da se svim građan­kama i građanima osigura jednakost prilika u pogledu pristupa zdravstvenoj usluzi. Ovo se osobito odnosi na populaciju starijih osoba koje čine najveći dio portfelja u sustavu dopunskog zdrav­stvenog osiguranja koje provodi HZZO.

Izdvajanje dopunskog osiguranja u trgovačko društvo je obveza koju Hrvatska ima prema EU, a sama činjenica da dopunsko osiguranje ostaje u portfelju HZZO-a govori da vo­dimo računa o svojim osiguranicima jer bi privatizacijom is­tog cijena police svih osiguravatelja na tržištu vrlo vjerojatno bila veća.

12. Jamčite li da se dopunsko osiguranje za starije neće dodatno tržišno oblikovati te povisiti iznad 70 kuna?

Dopunsko zdravstvenog osiguranje koje provodi HZZO neće se mijenjati na štetu najbrojnije populacije u portfelju HZZO-a, a to su osiguranici starije životne dobi. Svi ciljevi koji su postavlje­ni u dopunskom zdravstvenom osiguranju koje provodi HZZO us­mjereni su k tome da cijena za sve osiguranike ostane ista, a to je najviše 70 kn mjesečno.

     Javno zdravstvo neće postati privatno

13. Jamčite li da se neće uvoditi nove i povećavati stare partici­pacije? Ili smanjiti ‘košarica’?

Sve aktivnosti koje se provode u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja, a koje uključuju participacije i tzv. „košaricu prava“ usmjerene su na to da se sačuva postojeća razina prava osigu­ranih osoba HZZO-a. Dakle, nema povećanja participacije, nema smanjivanja opsega usluga, nema povećanja cijene police, a to sve jamčimo reformama koje provodimo i koje će urediti sustav i učiniti ga održivim.

14. Jamčite li da se javno zdravstvo izgrađeno novcima građana neće pretvoriti u privatno, nalik poznatom primjeru privatizaci­je društvenih poduzeća?

U mandatu Vlade SDP-a i partnera javno zdravstvo neće postati privatnim.