Dvije umirovljeničke udruge, Sindikat i Matica, koje zastupaju boje hrvatskih umirovljenika za pregovaračkim stolom u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, 10. siječnja su, na poziv predsjednika Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Ante Gavranovića, održale međusobne konzultacije glede utvrđenja prioriteta za unapređivanje položaja starijih osoba.
Već u svom pozivu za 4. sjednicu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Ministarstvo je preskočilo na prethodne dvije sjednice ponavljane prioritete, no brzim konzultacijama umirovljeničkih predstavnika predložen je promijenjeni dnevni red. Uspjelo se postići da se na sjednici podnese obrazloženje „pogodbe” Vlade i saborskog zastupnika Silvana Hre- lje, kojim je po hitnom postupku usvojen Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina, bez da se prethodno našao na dnevnom redu Nacionalnog vijeća, iako je obveza Vlade konzultirati se s tim savjetodavnim tijelom. Matica i Sindikat su stajališta kako taj zakon nije trebalo donijeti uopće, niti na taj način preuzimati u javni mirovinski fond dugoročne dugove koje je stvorila privatna firma.
Međutim, gospoda iz Ministarstva odbila su uvrstiti kao prvu i najbitniju točku u hitnu raspravu o novom modelu usklađivanja mirovina, kojim bi se osiguralo da one u stopostotnom iznosu prate rast povoljnijeg indeksa. Bio je to dovoljan okidač da će predsjednik Nacionalnog vijeća Gavranović zatražiti hitan prijem kod premijera, te da su se hitno sastali čelnici umirovljeničkih udruga i njihovi predstavnici u Nacionalnom vijeću.
Nije više uopće sporno da je na prvom mjestu prioriteta umirovljeničkih udruga promjena formule usklađivanja mirovina, kako bi se zaustavilo njihovo zaostajanje za plaćama i realni pad, koji je već trećinu umirovljenika odveo u siromaštvo.
Na drugom mjestu je zahtjev za balansiranjem mirovina stečenih do 31.12.1998. godine, s onima ostvarenima nakon tog datuma, jer je došlo do razlike, koja je unatoč dodatku od 4-27 posto, i dalje ostala na oko 20 posto. Treće i vrlo principijelno je pitanje konačnog ukidanja dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto, što je jedini preostatak svojedobnih kriznih poreza. On još uvijek direktno kači 32 000 umirovljenika i iznosi oko 75 milijuna kuna, za što se traži da se ukine ili pokriva u cijelosti iz državnog proračuna.
Razumljivo, potrebne su i korekcije najniže mirovine ili uvođenje minimalne mirovine, kako bi se postavile brane protiv daljnjeg siromašenja umirovljenika.
Udruženim snagama Matica i Sindikat će morati uvjeriti premijera i resornog ministra kako se postojeći odnos spram umirovljenika ne može prihvatiti.
Odlučeno je zatražiti od Ministarstva da Nacionalnom vijeću hitno predstavi sve planirane reformske zahvate, kako bi se umirovljeničke udruge i službeno mogle očitovati.
Petrović – zamjenica predsjednice Upravnog vijeća HZMO
Na sjednici Upravnog vijeća HZMO-a je 19. prosinca u predblagdanskom ozračju izabrana nova predsjednica Upravnog vijeća HZMO-a, Melita Čičak, pomoćnica ministra Ministarstva rada i mirovinskog sustava, dok je dotadašnji predsjednik Marinko Papuga razriješen dužnosti. Za zamjenicu predsjednice UV HZMO-a izabrana je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.
Na sjednici je usvojen i novi Poslovnik o radu Upravnog vijeća HZMO-a, koji je prihvaćen većinom glasova, iako predstavnice sindikata nisu glasale za taj prijedlog jer se njime, među inim, propisuje kako članovi ne smiju materijale za sjednice prosljeđivati drugim osobama, što je besmislena i nemoguća odredba s obzirom da predstavnici poslodavačkih, sindikalnih i umirovljeničkih organizacija moraju zastupati stajališta tijela svojih udruga, a to im je ovim Poslovnikom onemogućeno.