“Jedna ljubazna riječ može grijati tri zimska mjeseca”, japanska je poslovica koje se često trebamo prisjetiti. Nedavno u čekaonici Doma zdravlja kada se sredovječni bračni par požalio da već dugo čekaju na prijem kod liječnice, obratila im se gospođa koja je sjedila u njihovoj blizini. Rekla im je da mogu ući prije nje jer se njoj nigdje ne žuri. Bilo je očito da joj nedostaje ljudska komunikacija jer je nastavila pričati o sebi. Rekla je da je nedavno preživjela lakši moždani udar, da je udovica bez djece i bliže rodbine. Zbog bolesti se slabije kreće i manje izlazi iz kuće. Nitko je ne posjećuje. Prijateljice su ili umrle ili su bolesne i vezane za kuću, kao i ona. Ponekad ju uhvati tjeskoba i nemoć. Povremeno odlazi do liječnika i razgovara u čekaonici s drugim bolesnicima, ali kako kaže ne može svoje društvene potrebe svaki dan zadovoljavati hodajući u Dom zdravlja i kod liječnika.
Požalila se kako danima ne vidi nikoga, nema s kime razmijeniti misli, kome se požaliti, s kime se našaliti. Nakon što je bračni par ušao u liječničku ordinacijiu gospođa se obratila meni i nastavila svoju priču. Iako, kako mi je rekla, ima preko 80 godina i usprkos bolesti, misli su joj bistre i jasno uočava sve probleme svoje životne dobi. Kaže da se uz televiziju i radio osjeća manje usamljeno i dobro je informirana o svemu.
Ovaj primjer nije usamljen slučaj. Usamljenih, nesretnih, često i depresivnih osoba je mnogo. Živimo sve dulje, ali želimo i da to bude i kvalitetnije. Ernest Hemingway je jednom napisao: “Najteža lekcija koju sam morao naučiti kao odrasla osoba je neumorna potreba da nastavim dalje, bez obzira koliko se slomljeno osjećam iznutra. Život neće stati kada smo iscrpljeni, kada su nam srca razbijena. Ne postoji gumb za pauzu od tuge. Tako je! Moramo nastaviti živjeti. Moramo ići dalje.
Starost, zapravo osjećaj starosti, duboko je subjektivan osjećaj. Nasljedni faktor, zdravi stil života i odgovarajuća prehrana u mnogome utječu na to da se “impulsi” mladosti znatno sporije troše. Kineska poslovica kaže: “Čovjek stari onako kako je živio.” Starost sama po sebi nije bolest! Starost je prirodan proces kroz koji svi prolazimo još od rođenja, a mnogi ljudi ostaju zdravi i aktivni čak i u starijoj dobi. Činjenica je da se s godinama mnogo toga neminovno gubi. No, postoje i kvalitete koje ne opadaju, već rastu, do vrlo visoke starosti kao primjerice mudrost, iskustvo i razboritost. Iako su promjene individualne i značajno ovise o nasljeđu i načinu dosadašnjeg života. Svjedoci smo velikog demografskog pomaka prema starijem stanovništvu, pa se tako mijenja i sama definicija starosti. Često možemo čuti izraze poput “30-e su nove 20-e, a 60-e nove 40-e godine!” Postoje 90-godišnjaci koji se osjećaju mlađima od 60-godišnjaka, iako je biologija utabala cestu na način da je najčešće suprotno. Trebamo razlikovati kronološku od fiziološke starosti. Starenje je kontinuirani proces trošenja organizma koji se ne može izbjeći.
Starost je izazov današnjice. Danas osobe treće životne dobi još voze automobile, odlaze planinariti, skijati, plivati. U svakoj životnoj dobi može se jednako uživati, a u starijoj možda još i više. Sretni ljudi starije dobi znaju reći: “Moja svijeća gori sasvim lijepim,velikim plamenom.” To su ljudi koji misle pozitivno i ne žele se predati starenju i depresivnoj misli: “Moja se svijeća polako gasi!” Zato imaju više šanse doživjeti poznu starost. Starost je praćena raznim bolestima i starenje povećava rizik od određenih bolesti i zdravstvenih problema. Ali mora li biti depresivna? Kada pročitamo ili čujemo da je u nekoj prometnoj nesreći nastradao “starac” ili “starica” od 65 godina osjećamo se povrijeđeno jer do jučer su to bile radno aktivne osobe, a mnogi i danas rade i nakon 65 godine.
Svi su oni hodajuće enciklopedije znanja i životnog iskustva. Njihove sposobnosti umirovljenjem nisu netragom nestale. To što se sada predstavljaju kao bake i djedovi, a ne direktori, učitelji, liječnici ili trgovci, znači samo da su svoja znanja i svoj višak slobodnog vremena stavili na raspolaganje svojim unucima. Iako se život živi u trenucima sadašnjosti, naši su osjećaji i misli uglavnom vezani za prošlost i budućnost. Zato je važno održavati zdrav način života i redovito pratiti svoje zdravlje.
Prema jednom istraživanju dvije trećine umirovljenika u slobodno vrijeme rješava križaljke, čita, slika, bavi se nekim sportom ili nekim kreativnim hobijem jer vjeruju da im takve aktivnosti pomlađuju mozak ili barem odgađaju starenje. Bivša uspješna poslovna žena i njezin suprug nakon odlaska u mirovinu učlanili su se u glazbeno drušvo i sada pjevaju u zboru i plešu jednom tjedno. Poznajem gospođu koja se nakon prijevremenog odlaska u mirovinu posvetila organiziranju putovanja. Preko društvenih mreža motivira umirovljenike na jednodnevna ili višednevna putovanja u razne turističke destinacije po povoljnoj cijeni. Najmanje jednom mjesečno okupe se i s jednim ili dva autobusa otputuju i svaki se put vrate zadovoljni i dobro raspoloženi nakon druženja nekoliko generacija. Kada su ih pitali što im je motiv većina je na prvom mjestu navela želju da si ispune slobodno vrijeme i upoznaju druge ljude.
Nažalost, problem starijih osoba izraženiji je u velikim gradovima, zbog izoliranosti i urbanog otuđenja. Na selu još postoji običaj života u široj obitelji, postoje i bliski susjedi. Gradski način života može činiti život usamljene starije osobe još više sumornim i depresivnim. Kada ostanu udovci ili udovice ta se usamljenost često pojačava. Za sretniju starost nije potrebno mnogo, samo malo više razumijevanja, više osjećaja za njihove posebne potrebe i uvažavanje njih kao osoba. Često je kriva predrasuda da sve starije osobe gube vitalnost i da je većina senilna. Oni koji žive sami, koji nemaju nikoga i oni koji misle da život više nema smisla trebaju se povezati s drugim ljudima u raznim udrugama, ili sa susjedima ili u krajnjem slučaju trebaju potražiti pomoć psihologa. Netko je jednom rekao da nema slučajnosti u životu i da bismo svi bili, na neki način, važni jedni drugima kada bismo otvorili naša srca i osjećaje ne plašeći se posljedica.
Drenka Gaković
