Nakon što su predsjednice SUH-a Jasna A. Petrović i MUH-a Višnja Fortuna 1. listopada 2024. godine s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem potpisale Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, u ponedjeljak 14. listopada 2024. godine održana je i konstituirajuća sjednica Vijeća. Kao i u prijašnjim sazivima, i ovo Vijeće zadržalo je isti odnos snaga, odnosno šest predstavnika umirovljeničkih udruga (3 SUH i 3 Matica) i šest predstavnika Vlade i njezinih tijela. No, novost je što na Vladinoj strani po prvi put sjede i predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, što je objašnjeno brojnom braniteljskom umirovljeničkom populacijom. Osim predsjednice Petrović, iz redova SUH-a na sjednici su sudjelovali i njezin zamjenik Stjepan Milobara te glavni tajnik Igor Knežević.
Na početku sjednice trebalo je izabrati predsjednika/cu i zamjenika/cu predsjednika Vijeća, te su predstavnici SUH-a predložili da to bude Jasna A. Petrović, dok su predstavnici Matice predložili Višnju Fortunu. Predstavnici Vlade glasali su za Višnju Fortunu, te će ona predsjedati Vijećem sljedećih godinu dana, a njezin zamjenik bit će Marinko Lukenda, novi državni tajnik u Ministarstvu rada, i dalje članovi ovog Vijeća ne primaju nikakvu naknadu. Petrović je inzistirala da se u tekst novog poslovnika ugradi odredba da se Nacionalno vijeće saziva barem jednom mjesečno, a ne svaka dva mjeseca kao do sada, što je i prihvaćeno.
Pohvalno je što se sjednici priključio i ministar Marin Piletić, koji je kazao kako kontinuiran i otvoreni dijalog Vlade RH s predstavnicima umirovljenika izravno doprinosi kreiranju politike usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života starijih osoba diljem Republike Hrvatske te kako je programom Vlade 2024. – 2028. planiran nastavak mjera za unaprjeđenje položaja umirovljeničke populacije i zaštite osoba starije životne dobi. Ministar je kazao i kako će Vlada ubrzo ići s izmjenama zakona kojima će se omogućiti svim umirovljenicima, a ne samo bivšim policajcima, vojnicima i vatrogascima, da mogu raditi puno radno vrijeme i zadržati pola mirovine. Piletić je kazao kako će se tom mjerom pokušati smanjiti i uvoz strane radne snage.
SUH je pak godinama ukazivao na ovu diskriminaciju, i tražio da to pravo imaju svi umirovljenici, te je u rujnu 2019. godine podnio Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom, da bi nakon godinu i pol dana bili odbijeni, jer je tada tako htjela Vlada.
Melita Čičak i drugi predstavnici Vlade podnijeli su i izvještaj o izvršenju programa rada NV u proteklom mandatu (2020.-2024.) pa je tako zaključeno kako je iz područja mirovinskog osiguranja pohvalno što je uveden novi model obiteljske mirovine i što je uvedena mogućnost besplatne dostave nacionalne naknade poštom, no nažalost ne i mirovina. U sustavu socijalne skrbi u prošlom mandatu vijeća dvaput je povećana osnovica zajamčene minimalne naknade. Nažalost u izmjene Zakona o privremenom uzdržavanju nije stavljena odredba da se omogući prebacivanje svih do sada sudski presuđenih tereta uzdržavanja nad umirovljenim bakama i djedovima na alimentacijski fond, a za što će se SUH nastaviti boriti, te je zatraženo da se to hitno ugradi u Zakon. Uspjeh je i što se povećao cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje te se uvela i usklađivanje tog cenzusa, te što se ukinula obveza plaćanja dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 % i 3 % za one umirovljene koji su imali mirovinu veću od prosječne plaće.
Piletić je najavio da se na izgradnji 18 centara za starije osobe diljem Hrvatske neće stati, već da će ići i novi krug za ostale prijavitelje. Kazao je i da je premijer Plenković najavio donošenje Zakona o starijim osobama kako bi se još više zaštitila ta ugrožena populacija, a o čemu raspravlja i Europska komisija. Piletić je kazao i da se u budućnosti može ići u smjeru da ovo Nacionalno vijeće ne bude samo savjetodavno tijelo Vlade RH, već da poput Gospodarsko-socijalnog vijeća, odluke na ovom Vijeću budu imale i zakonsku obvezu, s čime su se predstavnici umirovljeničkih udruga složili.
Jasna Petrović je podsjetila prisutne kako je posljednja sjednica Vijeća održana u studenom 2023. godine, te da je tada obećano da će se u 2024. godini promijeniti formula usklađivanja i umjesto omjera 70-30 uvesti novi omjer 85-15, zatim da će se uvesti 13. godišnja naknada (mirovina), te omogućiti svim umirovljenim majkama 12 mjeseci dodatnog staža po rođenom djetetu. Ministar Piletić je na to odgovorio kako na toj sjednici nisu određeni rokovi, ali da će se dogovorene izmjene dogoditi dijelom sredinom 2025. godine, a dijelom početkom 2026. godine te da te izmjene diktiraju financijske mogućnosti Vlade, odnosno državnog proračuna. Naglasio je i kako su imali puno posla oko izbora, za što mu je Petrović naglasila kako ih to nije spriječilo da dužnosnicima povećaju osnovne plaće za 83 posto.
Glavni tajnik SUH-a Igor Knežević kazao je kako su i SUH i svi umirovljenici najavljene promjene očekivali u ovoj, 2024. godini, te da zbog toga pomicanje rokova smatraju otezanjem, te da SUH i dalje neće odustati da formula usklađivanja bude u omjeru 100-0, odnosno u 100-postotnom rastu povoljnijeg indeksa, cijena ili plaća, inače će mirovine još više zaostajati za plaćama. Piletić je kazao kako će se postupno ići s promjenom formule, prvo 85-15, pa za nekoliko godina 90-10 i onda nekad u budućnosti doći do 100-0. Knežević i Petrović na to su odgovorili kako nedavno veliko povećanje plaća najvišim državnim dužnosnicima nije imalo takav sukcesivni ritam.
Ministar se osvrnuo i na prijedloge Svjetske banke kako ojačati hrvatski mirovinski sustav, te je kazao kako sugestiju da se podigne dobna granica za rad do 66 i pol godina Vlada sigurno neće implementirati. Spomenuo je i težak položaj invalidskih umirovljenika i obećao povećanje AVM za korisnike najnižih mirovina.
Sjednica je završena sa zaključkom da umirovljeničke udruge svoje prijedloge točaka novog Programa rada Nacionalnog vijeća. Deset dana kasnije SUH je poslao svojih 19. točaka pod nazivom „Prioriteti programa Nacionalnog vijeća za 2024. i 2025. godinu“.
I.K.
Prioriteti programa Nacionalnog vijeća za 2024. i 2025. godinu:
1. Nova formula usklađivanja mirovina
a. Prijedlog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – 85-15
b. Prijedlog SUH-a 100 : 0.
2. 13. godišnja naknada (13. mirovina):
a. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava: prvotni prijedlog 5 eura po godini staža
b. Naš prijedlog, jedan AVM 13,17 po godini staža ili alternativa fiksni dio i postotni dio (jer uzima u obzir i doprinos)…npr. 10 AVM-a 131,70.
Ista osnovica od 10 AVM-a (131,70 eura)
15 godina staža (75 eura dodatno = 206,70 eura)
20 godina staža (100 eura = 231,70 eura)
25 godina staža (125 eura = 256,70 eura)
30 godina staža (150 eura = 281,70 eura)
35 godina staža (175 eura = 306,70 eura)
40 godina staža (200 eura = 331,70 eura)
45 godina staža (225 eura = 356,70 eura)
Ulazi u mirovinu za razliku od jednokratnih dodataka, drugo smanjuje sve više povećani raspon između najnižih i najviših mirovina. Dvaput isplata, pred ljeto i pred Božić u punom iznosu.
3. Odluka o 12 mjeseci staža po rođenom djetetu s danom primjene tog prava. Neće biti dodani već dodatni staž, koji ulazi u pravo na izračun mirovine. Datum primjene se vrši preračunom svim majkama koje imaju dijete. Nema retroaktivne isplate. Za one koje tek odlaze u mirovinu nakon donošenja izmjena, njima će postati dodatni staž, a one koje su već u mirovini ostvarile to pravo ili nisu ostvarile pravo dodani staž.
4. Dopuniti izmjene Zakona o privremenom uzdržavanju, člankom koji će omogućiti prebacivanje svih tereta uzdržavanja nad umirovljenim bakama i djedovima na alimentacijski fond. 150 do 200 sudskih rješenja se ovim rješava.
5. Povećanje AVM-a za najnižu mirovinu za 6 posto.
6. Ukinuti porez na mirovine, a do tada povisiti osobni odbitak na 1.000 eura.
7. Uvođenje mjesečnog dodatka za samce.
Stopa siromaštva samaca starijih od 65 godina je bila 59,9 posto u 2023. godini, zbog čega treba uvesti razrede slične razredima za dosadašnje jednokratne dodatke. Ne bi se uključili umirovljenici koji uz svoju mirovinu primaju i dio obiteljske mirovine.
a. do 500 eura 10 posto mirovine mjesečno
b. od 501 do 1.000 eura 8 posto
c. 1.001 do 1.500 eura 5 posto
8. Penalizacija:
a. Ujednačiti visinu penalizacije svim korisnicima prijevremene mirovine na 12 posto – svima koji su penalizirani iznad 12 posto i mlađi su od 65 godina
b. Svima koji su navršili 65 godina ukinuti penalizaciju
9. Studentski staž – uračunati u radni staž godine redovnog trajanja studiranja VŠS i VSS studija.
10. Obvezni 2. mirovinski stup transformirati u dobrovoljni, a dotad ostaviti pravo izbora mirovine iz prvog ili iz oba stupa prilikom umirovljenja.
11. Ne uvoditi automatizam uključivanja u treći stup.
12. Ne povećavati isplate u gotovini iz 2. stupa.
13. Protiv povećanja radnog vijeka sa 65 godina na više.
14. Omogućiti korisnicima dvostupačne mirovine u bilo kojem trenutku povratak u prvi stup.
15. Nastaviti besplatan prijevoz umirovljenicima vlakovima HŽ-a.
16. Konačno uvesti institut njegovatelja za bolesne starije članove obitelji uz plaću/naknadu.
17. Izjednačiti pravo izbora svih umirovljenika na pola radnog vremena uz punu mirovinu, te na puno radno vrijeme uz zadržavanje pola mirovine.
18. Propisati obvezu svih županija da osnuju županijska vijeća za umirovljenike i starije osobe.
19. Vratiti pravo na izbor dostave mirovine putem pošte.
