Jesu li mirovine pripadnicima HVO-a plaćene radničkim mirovinama?

„Trebali ste taj novac izdvojiti iz proračuna, a ne iz radničkih miro­vina, jer su radničke mirovine ionako preniske da bi se iz njih plaćale i vojničke mirovine.”

Piše: Jasna A. Petrović

Početak isplate dugova iz 2007. godine pripadnicima HVO-a podigao je puno prijepora u javnosti, te ocjena kako je ri­ječ o „trgovačkom” dealu Glasnovića i Plenkovića. No, doi­sta to nije uopće u pitanju, mada se takav zahtjev našao na listi od pet Glasnovićevih zahtjeva za njegov glas. Stvar traje puno dulje i ima ozbiljnije konotacije no što se čini.

1. Obavijesti s web stranice

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je prvo 7. travnja na svojoj web stranici www.mirovinsko.hr objavio dugu, admi­nistrativnim jezikom oblikovanu, „Obavijest korisnicima mirovi­na koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i čla­novima njihovih obitelji”, s objašnjenjem da je u tijeku obrada podataka radi isplate zaostalih svota mirovina svim korisnicima mirovina ostvarenih prema Ugovoru između Republike Hrvat­ske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradal­nika rata u Bosni Hercegovini, a koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji (HVO), s obzirom na to da su ispunjeni uvjeti za isplatu prema Odluci Vlade Republike Hrvatske donesenoj u listopadu 2016. godine.

Toj su obavijesti kroz više godina prethodile kraće obavijesti na istu temu, kojima se naglašavalo kako „još nisu ispunjeni uvjeti” za isplatu duga pripadnicima HVO-a, što je u prijevodu značilo kako Hrvatska nema novaca, pa još neće isplatiti ono na što se obvezala, odnosno da to državnim finan­cijašima nije bilo visoko na listi prioriteta.

2. Refundacija s posebnog konta

Kako to onda da su se u listopadu 2016. konačno stekli uvjeti? To se nazire iz obrazloženja kako je „ovom Odlukom propisano da se sredstva od povrata mirovina, ostvarena upla­tom nositelja mirovinskog osiguranja u državama nastalim na području bivše Jugoslavije, koriste za isplatu neisplaćenih svo­ta mirovina korisnicima koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članovima njihovih obitelji”.

I tako je, nakon obrade podataka, isplata započela u svib­nju 2017., i to za sve korisnike koji potražuju zaostatke za 2007. godinu. Tadašnji u nizu ministara rada i mirovinskog sustava, Tomislav Čorić, potrudio se u emisiji Otvoreno na HTV (uživo, 10. svibnja) pojasniti kako su 1.7.2006. Vlada RH i Vlada BIH potpisale ugovor o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili članovi Vijeća hrvatske obrane i članova njiho­vih obitelji. Temeljem tog ugovora 2007. godine 715 pripadni­ka vijeća HVO-a steklo je pravo na mirovine. Njihovi zahtjevi su rješavani postupno, pa je tako došlo do kreiranja duga zbog neisplate.

Ćorić je zatim zadovoljno priopćio javnosti da su sredstava koja će biti korištena za isplate tih mirovina – sredstva preračuna zemalja bivše Jugoslavije koji imaju prema hrvatskom miro­vinskom osiguranju, te se nalaze na posebnom kontu.

3. Koktel dva međunarodna ugovora

Halo, ministre, stanite malo? Znači li to da ste odobrili da se sredstva isplaćena umirovljenicima u Hrvatskoj te refundirana Hrvatskoj po jednom međunarodnom ugovoru, isplaćuju za dug „stradalnicima HVO” – po drugom međunarodnom ugovoru?

Djeluje zbrkano? Hajdemo polako. Podsjetimo prvo kako Hrvatska i BiH imaju potpisana dva međunarodna ugovora u ovom području, i to Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (‘Narodne novi­ne, Međunarodni ugovori, broj 3/2001), koji je stupio na snagu 1.11.2001., a odnosi se na tzv. obične radnike, te Ugovor izme­đu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na po­dručju prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, Međunarodni ugovori broj 2/2006), a stupio je na snagu 1.7.2006.

Dakle, sada su pripadnici HVO i njihove obitelji iz BiH dobili novac (i) od duga BiH za mirovine isplaćene radnicima čiji su poslodavci bili iz te zemlje. A riječ je o dugu za mirovine koje su isplaćivane na teritoriju Hrvatske od 8.10.1991. do trenutka potpisa ugovora o socijalnom osiguranju. Raspadom Jugosla­vije, naime, svaka država preuzela je isplate mirovina svojim građanima, no kasnijim bilateralnim ugovorima države su tre­bale preuzeti isplate za one koji su radili i plaćali doprinose u tim državama.

4. Ipak su to radničke mirovine

U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) evi­dentirano je, međutim, još oko 9.000 neriješenih predmeta u kojima se tek sada rade preračuni mirovina i sastavljaju odš­tetni zahtjevi, pa će tako ukupna potraživanja prema drugim državama biti poznata tek nakon okončanja svih tih postupaka.

Netko bi rekao kako je sve u redu, ali nije. Prvo, riječ je nov­cima koji su se desetak godina zaboravljali požurivati i refun­dirati, te nisu samo iz BiH, već i iz drugih bivših republika. Uo­stalom, zašto se nisu već prije uprihodila? Zašto HZMO nije od 2001. do 2016. inkasirao kumulirane dugove iz 1991. na dalje?

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, sudionica spomenute emisije Otvoreno, Jasna A. Petrović, protuslovi­la je ministru Čoriću. Riječ je, rekla je Petrović, o povratku već isplaćenih sredstava za mirovine, riječ je o običnim radnicima raznih struka koji su radili za srpskog ili makedonskog ili bo- sansko-hercegovačkog poslodavca, koje, temeljem potpisanih međunarodnih ugovora, sada njihovi fondovi trebaju vraćati.

„Trebali ste taj novac izdvojiti iz proračuna, a ne iz radničkih mirovina, jer su radničke mirovine ionako preniske da bi se iz njih plaćale vojničke mirovine.”, zaključila je Petrović, a to je pojasnio i nazočni bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mi- rando Mrsić, rekavši kako je svima jasno da se sada to isplaćuje zbog Željka Glasnovića koji je HDZ-u dao potporu za izglasava­nje novog predsjednika Sabora. Podsjetimo usput kako rečeni Glasnović prima mirovinu i kao pripadnik HVO-a i drugu kao hrvatski branitelj; dakle, dvije legalne braniteljske generalske visoke mirovine, kao da je paralelno vodio dva rata i bio kloni­ran na dva mjesta u isto vrijeme.

5. Zašto HZMO, a ne država?

„HZMO je prikupio oko 80 milijuna kuna za dugove pripad­nicima HVO-a, a u ovom kontekstu ta sredstva nemaju veze s našim proračunom, jer su ona uplaćena u HZMO”, objasnio je Ćorić, pa, kao, stoga nisu niti trebala biti u proračunskom planu, a posebno ga je uvrijedilo što se sve to dovodi u vezu s Glasno- vićem.

Ipak, priča ne ide baš tako. Država se obvezala da će platiti dugove HVO-o braniteljima, ali novac za to dugovanja ova vla­da nije osigurala u državnom proračunu za 2017., a niti u pro­jekcijama za 2018. Kako ovoj vladi to nije bilo prioritetno, čak i desno orijentirani portali preporučili su pripadnicima HVO-a, da svoja očekivanja objese mačku o rep, iako je bivša ministri­ca rada i mirovinskog sustava u nizu, Nada Šikić, preusmjerena u zamjenicu v. d. ravnatelja HZMO-a, čvrsto obećala da će biti „ispravljena dugogodišnja nepravda prema Hrvatima iz BiH, pripadnicima HVO-a”. Tu priča dolazi do zida: ako nešto nije u proračunskom planu, ne može biti niti isplaćeno! Zato toliki na­por bivšeg ministra Ćorića i dugih za dokazivanjem kako dug pripadnicima HVO-a nije isplaćen iz proračuna.

6. U svakom slučaju – pritisak

Isplata zaostataka pripadnicima HVO-a od Ministarstva rada i mirovinskog sustava, jedan je od pet zahtjeva koje je za potporu Vladi tražio i dobio nezavisni saborski zastupnik Glasnović, a sporazum su uz njega potpisali premijer Andrej Plenković, ministar branitelja Tomo Medved i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Zdravka Bušić.

Ipak, je li isplata rezultat političke trgovine ili ne, doista je ovdje nebitno, jer je Hrvatska već godinama suočena s brojnim sudskim tužbama pripadnika HVO-a, od kojih je četrdesetak već pravomoćno završeno u korist tužitelja.

Bivši ministar branitelja Predrag Matić tvrdi da je Hrvatsku za neisplaćene invalidnine tužilo 200 pripadnika HVO-a, što je dosa d koštalo oko 45 milijuna kuna. Među tužiteljima je bio i mafijaš Vinko Žuljević Klica, ubijen 2015. u Sesvetama, koji je utržio gotovo milijun kuna. Rekorder je bivši HVO-ovac koji živi u Vodicama s isplaćenih više od 2,5 milijuna kuna. Matić kaže da se on zaustavio val tužbi tako da je zatražio da svi potražitelji donesu potvrdu da su hrvatski branitelji pa će dobiti novac.

7. Sakupljači „perja”

Onda se brzinom svjetlosti mijenjaju vlade i ministri, pa odjednom, za vrijeme Oreškovića postavljen je novi v.d. ravna­telja HZMO-a Ivo Bulaja, koji pokreće godinama zamrli posao preračuna i refundacije mirovina te je djelatnicima tog Zavoda, naloženo hitno rješavanje upravo tih predmeta. Prema njego­voj je odluci rok za okončanje postupaka preračuna u predme­tima, u kojima treba pokrenuti postupak po službenoj dužnosti prema inozemnom nositelju i donijeti rješenje o određivanju mirovine, bio 31. prosinca 2016., a broj predmeta u kojima je trebalo donijeti rješenje o određivanju mirovine na dan 30. stu­denoga 2016. je 3.538.

Točno da je dinamika uplate sredstava ovisila o inozemnim nositeljima, ali HZMO poduzeo je sve da se to požuri te da isplata započne što prije. Desni portali su slavili Šikić i Bulaju, no oni, gle čuda, nisu bili adekvatno nagrađeni za svoj ekstre­mno domoljubni napor. Navodno je Ćorić preporučio za novog ravnatelja mladog zaposlenika Croatia Osiguranja i zamjenika Komisije za financije HDZ-a, Josipa Aladrovića, koji je do tog trenutka jedini kontakt s mirovinskim sustavom imao, kako je sam rekao na jednoj sjednici Upravnog vijeća HZMO-a, „kad mu je poslodavac davao odrezak od isplate plaće na kojem se vidjelo da mu je uplatio mirovinski doprinos”.

8. Izjednačavanje po oružju

No, priča ovdje ne prestaje, jer, iako se novim nacrtom pri­jedloga Zakona o braniteljima ne navodi svojedobno predla­gana definicija kako je “hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i državljanin RH, koji je kao pripadnik oružanih postrojbi HVO-a sudjelovao u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, od­nosno suvereniteta RH i BiH”, za što je bivša ministrica branitelja Jadranka Kosor upozorila kako je riječ o opasnoj formulaciji, u novom se Nacrtu prijedloga Zakona o pravima branitelja ipak predviđa maksimalno izjednačenje hrvatskih branitelja iz Do­movinskog rata i pripadnika HVO kroz dopune međunarodnog ugovora za tu populaciju iz BIH.

Vrlo je vjerojatno da je sadašnji zamjenik ravnatelja Ivo Bu­laja nedavno boravio u Sarajevu kako bi se započeli pregovori proširenju tog međunarodnog ugovora. U preambuli novog Zakona u čak tri alineje piše: „zaštiti stečena prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji; omogućiti ostvarivanje određenih prava po ovom Zakonu i pripadnicima HVO-a i članovima njihovih obitelji; te predvidjeti donošenje izmjena i dopuna Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne

Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obra­ne i članova njihovih obitelji kojim će regulirati prava pripadni­ka Hrvatskog vijeća obrane”.

9. Razdvojiti posebne i opće mirovine na pojedinačnoj razini

Riječ je, prema procjeni, o 949 korisnika takvih mirovina. No, nijedna projekcija ne uključuje rješavanje pitanja 10.009 pripadnika HVO-a koji već dobivaju mirovinu, ali su ostali bez prava na invalidnine koju su godinama primali jer su 2013. iz­brisani s popisa hrvatskih branitelja. Dio njih je tužio RH i dobi­va sporove.

Koliko će koštati taj prošireni paket prava HVO-vaca za obranu suvereniteta BiH, ne zna se, ali u ime mizernih radničkih mirovina hrvatskih radnika, potrebno je javno i glasno postav­ljati pitanja, kako se ponovo ne bi dogodilo da se država nami­ruje iz radničkih fondova.

   I zato dodajmo kako je konačno potrebno dovršiti de­taljno i cjelovito razdvajanje svih dijelova mirovina po po­sebnim propisima na pojedinačnoj razini, kao što je svoje­dobno započeto, pa stornirano. Ovako se i posebne i opće mirovine prikazuju u katastrofičnom paketu. Braniteljska prava treba u cijelosti pokriti iz državnog proračuna, a ni­kako iz mirovinskog fonda. Ta prava trebaju snositi svi gra­đani, jer svi uživaju boljitak nezavisne domovine.