Sisačko-moslavačka županija pohvalila se kako je postala predvodnik u inovativnom rješavanju stambenog pitanja starijih osoba pokretanjem projekta prvih umirovljeničkih naselja u Hrvatskoj. U rekordnom roku izgrađena su tri naselja u Glini, Petrinji i Sisku, s ukupno 166 modernih montažnih kuća, dok je novo naselje u Kutini u planu.
Naselja su prvo bila namijenjena privremenom smještaju osoba stradalih u potresu, no kada se dovrši obnova njihovih domova naselja će dugoročno postati dijelom županijskih domova za starije osobe. Župan Ivan Celjak izjavio je kako su oni prva županija u Hrvatskoj koja je pokrenula ovakav projekt, te da je početna ideja bila pomoći stradalnicima potresa, a kasnije je postalo jasno da tako mogu dugoročno riješiti i rastuću potrebu za smještajem umirovljenika.
Svaka kuća u naseljima površine je između 35 i 45 četvornih metara, s kapacitetom smještaja do četiri osobe, ovisno o veličini. Dio objekata prilagođen je osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, a sve imaju terase, parkirališna mjesta te zelene površine za vrtove ili cvjetnjake. Korisnicima će biti osigurana skrb i njega na razini klasičnih domova za starije osobe.
Iz županije su kazali kako će u suradnji s Vladom RH proširiti kapacitete za umirovljenike. Uz planirano naselje u Kutini, dodatnih 25 kuća bit će izgrađeno u Popovači, čime će se dodatno povećati broj mjesta za starije osobe. Istovremeno, obnovljeni su domovi za starije osobe u Glini i Sisku, čime je omogućeno gotovo 1.000 novih smještajnih kapaciteta za umirovljenike u županiji. Tako je tri godine nakon potresa, uz 960 obnovljenih objekata na području Gline započelo i useljenje u prvo županijsko naselje Banovi dvori, naselje koje će u budućnosti postati dom za starije osobe.
Osim kvalitetnog smještaja, u planu je i razvoj dodatnih sadržaja poput rekreacijskih zona, zajedničkih prostorija za druženje te programa društvenih aktivnosti kako bi se povećala kvaliteta života korisnika. Iz županije ističu kako ovakav model može poslužiti kao primjer za slične projekte u drugim dijelovima Hrvatske, a da je u njihovom slučaju riječ o održivom rješenju za rastuću populaciju starijih osoba i istovremeno revitalizirajući područja pogođena potresom.