Nakon četveromjesečne stanke zbog izmjena na čelu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, konačno je 29. lipnja 2022. godine održana 8. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, u čijem je radu uz predstavnike umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika, te ministarstava financija, zdravstva, mirovinskog sustava, HZMO i HZZO-a, sudjelovao i novi ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić. Uvodno je pozdravio što je već prethodno održan s njim sastanak predsjednica umirovljeničkih udruga, čime mu je omogućen bolji uvid u probleme i interese umirovljenika. Ministar je naglasio kako je u fokusu interesa njegovog ministarstva, uz zadržavanje održivosti mirovinskog sustava, na prvom mjestu izboriti se za što bolju adekvatnost mirovina. Zahvalio je predstavnicima udruga što pokreću svoje inicijative i prijedloge, te je potvrdio kako se za te prijedloge već rade financijske analize i procjene, te će svakako dio tih prijedloga biti uključen na dnevni red predstojeće radne skupine koja će analizirati ukupno stanje mirovinskog sustava.
Piletić je najavio i ulaganje u projekat Zaželi, projekte za poticanje aktivnosti starijih osoba u društvu, ali i značajan iznos za izgradnju 800 novih ležajeva u smještajnim kapacitetima u domovima.
Pomak na bolje
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak je iznijela kvalitetnu prezentaciju o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje su već prošle prvu javnu raspravu, a poglavito se odnose na tri glavna segmenta: povećanje obiteljske mirovine sa 70 na 77 posto (za dvije osobe sa 80 na 88, a tri sa 90 na 100 posto); omogućavanje korištenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu i to 27 posto obiteljske; te, najposlije, povećanje najniže mirovine za ukupno 3%, i to u dva obroka, 2023. i 2025.
Sindikat i Matica su pozdravili što je njihovo dugogodišnje programsko inzistiranje na uvođenju dodavanja dijela obiteljske mirovine konačno dočekalo zakonsku formu, te što je uvažavana dimenzija solidarnosti i socijalne osjetljivosti. Naime, Hrelja je pokušao prikazati taj model kao univerzalni europski model, što on nije, već je u primjeni samo u nekoliko zemalja u EU. Ipak, riječ je u hvalevrijednom pomaku u mirovinskom sustavu koji će za 136 tisuća obiteljskih umirovljenika omogućiti porast mirovine za deset posto, a za daljnjih 155 tisuća stjecanje vlastite i dijela obiteljske mirovine i to od prosječno 510 kuna povišice. Komplementarno tome će dio obiteljskih mirovina profitirati i zbog porast najnižih mirovina.
Minimalna i maksimalna granica
Ono što je značajno je da su uvršteni i minimal- ni i maksimalni iznos za kumuliranu mirovinu. Minimalna visina dijela obiteljske mirovine iznosi najmanje 3 AVM (aktualne vrijednosti mirovine), što od 1.1.2022. iznosi 219,39 kuna, ali ne više od 50 posto obiteljske mirovine. Maksimalna visina dijela obiteljske mirovine, tj. zbroj osobne i dijela obiteljske mirovine može iznositi najviše 80 AVM (od 1.1.2022. iznosi 5.850 kuna). U početku se, istina, činilo da bi mogle proći i pomalo nesocijalni prijedlozi poput uvođenja imovinskog cenzusa, vrednovanja duljine uživanja mirovine (npr. oni koji žive kraće, njihove bi partnerice dobile više mirovine), ali se uspjelo iznaći kvalitetnije rješenje, koje je među boljima u EU (iza njemačkog, austrijskog i još ponekog modela).
Ono što umirovljeničke udruge smatraju promašajem je uvođenje limita dobi od 65 godina za stjecanje prava na dio obiteljske mirovine uz zadržavanje vlastite. Naime, nema logike da se uvodi dodatni dobni kriterija, uz već postojeći za stjecanje obiteljske mirovine. SUH i MUH su predložili da se umjesto dosadašnjih 50 godina života dob za pravo stjecanja obiteljske mirovine poveća na 55 godina (s obzirom na povećan životni vijek žena), a ne da se omogućava stjecanje prijevremene starosne mirovine ženama sa 58 godina i 33 godine radnog staža, a onda moraju čekati na dio obiteljske mirovine još sedam godina! Gdje tu logika?
Zašto dobni uvjeti od 65 godina?
Tako da od popisanih uvjeta za stjecanje dijela obiteljske mirovine: da je udovica/udovac (bračni/ izvanbračni drug, formalni/neformalni životni partner) jedini korisnik obiteljske mirovine; da ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu propisane ZOMO-om ili drugim posebnim propisom; da ima navršenih 65 godina života; da mirovina iz I. i II. mirovinskog stupa nije viša od 80 aktualnih vrijednosti mirovina (AVM), što od 1. siječnja 2022. iznosi 5.850 kuna (na 1.1.2023. iznos će biti veći ovisno o usklađivanju mirovina od 1.7.2022. i 1.1.2023.), dvojbenih je jedino navršenih 65 godina života. SUH i MUH su kroz javno savjetovanje zatražili da se taj uvjet briše. Pitanje je hoće li to proći, no bilo bi poželjno.
Kako smo spomenuli, u planu je postupno dodatno povećanje najniže mirovine za ukupno 3 posto, i to 1. siječnja 2023. za 1,5 posto, te dvije godine kasnije 1. siječnja 2025. za još 1,5 posto. Obuhvat će biti više od
287.000 korisnika, za što je potrebno izdvojiti oko 99 milijuna kuna samo u 2023. godini. Povećanje najniže mirovine se ostvaruje se bez podnošenja zahtjeva, a prve uvećane mirovine korisnici će primiti u veljači 2023. Umirovljeničke udruge smatraju da je riječ o sramotno niskom iznosu koji naprosto ponižava umirovljenike s najnižim mirovinama, a posebno je nevjerojatno da se isplaćuju s razmakom od dvije godine. Riječ je o dovoljno niskom iznosu da se isplati jednokratno, posebno u uvjetima galopa inflacije i porasta cijena koji ugrožavaju upravo one najranjivije.
Kada isto pravo na rad?
U izmjene ZOMO uključen je i poseban status vatrogasnim umirovljenicima, koji će, poput policijskih, vojnih i braniteljskih umirovljenika dobiti mogućnost rada dulje od pola radnog vremena, uz zadržavanje pola mirovine. Predstavnice umirovljeničkih udruga su izrazito protiv takvih izmjena „skok na skok“, već predlažu da se zakonom dopusti pravo rada svih pod istim uvjetima, i to na način da sami, ili u dogovoru s poslodavcem, biraju hoće li raditi pola radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine, ili cijelo radno vrijeme uz pola mirovine. Neprihvatljivo je da u uvjetima kad u Hrvatskoj radi samo 1,5 posto umirovljenika, a u europskim zemljama oko 20 posto, neke kategorije umirovljenika budu privilegirane, a druge diskriminirane.
Konačno, pod razno, umirovljeničke udruge su ponovile svoj zahtjev da im se omogući sastanak s ministrom financija u vezi dugogodišnjeg zahtjeva za ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa (od 1 i 3 posto) na mirovine, te za povećanje osobnog odbitka na 5.000 kuna. Ministar Piletić je već uputio u vezi toga dopis ministru Mariću, te se umirovljenici nadaju da će ubrzo doći do sastanka.
