Sindikat umirovljenika Hrvatske je u prošlom sazivu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, u vrijeme dok je stvarno postojao kakav-takav dijalog s predstavnicima umirovljeničkih udruga, oštro reagirao protiv prijedloga tadašnjeg ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića da se u cijelosti ukine dostava mirovina putem pošte.
Teškom mukom se postiglo da mogućnost dostave zadrže umirovljenici koji su to pravo već prije ostvarili, no SUH-ov prijedlog da i nakon 1.1.2014. slabije pokretnima ili onima na otocima i udaljenim naseljima bude omogućeno da im poštar donese mirovinu, nije prihvaćen. Dakako da dostava poštom košta HZMO, ali nije razumljivo da se zbog dila s bankama, obveže baš sve kasnije umirovljene da moraju otvoriti račun u banci, ako žele primati svoju mirovinu. SUH je prije godinu dana pokrenuo inicijativu da se besplatna dostava mirovine ponovno uvede za ugrožene skupine umirovljenika, a osim inicijative na Upravnom vijeću HZMO-a, SUH je podnio i prijavu slučaja Uredu pučke pravobraniteljice, koji je taj problem uvrstio u izvještaj za 2016. godinu te poslao preporuku Ministarstvu rada i mirovinskog sustava da uredi pitanje dostave mirovina jer, između ostalog, zbog nepostojanja zakonskog rješenja dolazi do zlouporaba.
Predsjednica SUH-a Jasna Petrović u više navrata podsjetila je kako sadašnje rješenje po kojem umirovljenik mora imati otvoren račun u Hrvatskoj poštanskoj banci i aktivnu uslugu Bankomat na domu (koju plaća 10 kuna + 1% iznosa isplate) nije dobro, jer se tako pogoduje isključivo jednoj banci, a osim toga obveza HZMO-a je ne samo obračunati mirovinu virtualno, već ju i dostaviti korisnicima.
Iako su na Upravnom vijeću HZMO na zahtjev predstavnice SUH-a pismeno izvijestili kako od ukupnog broja umirovljenika tek 113.397, tj. 7.5% posto njih prima mirovine putem pošte, nekoliko puta je naglašeno kako troškovi dostave iznose približno 30 milijuna kuna na godišnjoj razini.
No, u čemu je doista problem saznalo se na istoj sjednici, iako to SUH-u nije bilo„ni u peti”. Navodno mirovina koja se dostavlja poštom, u slučaju potencijalne ovrhe, zapravo ne može biti ovršena. Nadamo se da će prevladati razum te da će apel pučke pravobraniteljice uroditi plodom jer pitanje dostava mirovina poštom nije pitanje financija, već socijalne osjetljivosti spram nepokretnima, polupokretnima, osobama s invaliditetom, socijalno isključenima itd. Ujedno, to je korak ka HZMO-u kojem će u fokusu biti korisnik, a ne (samo) profit.
Ana Kuzmanić