Brojne telefonske pozive Sindikat umirovljenika posljednjih dana prima od udovica starije životne dobi koje preživljavaju s bijednim mirovinama, jer su u medijima vidjele najave da će od početka 2023. godine imati pravo na zadržavanje svoje te dobivanje dijela mirovine svog preminulog partnera. Probudila im se nada da će ipak moći dostojanstvenije živjeti u starosti. Osim šoka i tuge u trenutku smrti partnera, jer se moraju naučiti živjeti sa samoćom, odjednom su te osobe ostale i bez dijela primanja čime im se poprilično srozava životni standard.
Ne čudi stoga činjenica da se prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2020. godinu čak 52,1 posto osoba starijih od 65 godina koje žive u jednočlanom kućanstvu (samci) nalaze u riziku od siromaštva, te je riječ o socijalno najugroženijoj kategoriji stanovništva. Korona je dodatno pogoršala socijalni status svih umirovljenika pa tako i ove kategorije, jer je godinu prije stopa rizika od siromaštva za starije samce iznosila 50,3 posto. Za usporedbu, 2014. godine iznosila je samo 31,7 posto! Trend siromaštva je itekako uzlazan, a najave Vlade da će promijeniti model obiteljske mirovine konačno je unio dašak optimizma među 215 tisuća obiteljskih umirovljenika, nakon što se godinama ovaj problem gurao pod tepih.
Socijalno osjetljiv model
Pred kraj mandata prošle HDZ-ove Vlade osnovana je Radna skupina za preispitivanje modela obiteljske mirovine, a s novim mandatom u ovoj godini dosad su održane još tri sjednice te Radne skupine. Umirovljeničke udruge na svim tim sjednicama predložile su da se što hitnije uvede novi model, prema kojem bi obiteljski umirovljenici, koji su zapravo u 93 posto slučajeva žene, imali pravo izbora da biraju ili 80 posto iznosa mirovine preminulog partnera, umjesto dosadašnjih 70 posto, ili po novom, da zadrže svoju mirovinu i dobiju dio supružnikove.
Tako su predstavnici umirovljeničkih udruga dali i konkretan prijedlog modela, koji je prije svega socijalno osjetljiv, jer onima koji imaju niže mirovine daje priliku da dobiju veći postotak od preminulog partnera:
Što predlažu Sindikat i Matica umirovljenika?
- Ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera ne prelazi visinu od 1,5 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 50 posto iznosa mirovine preminulog
- Ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 1,5 do 2 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 40 posto iznosa mirovine preminulog
- Ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 2 do 2,5 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 30 posto iznosa mirovine preminulog
- Ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 2,5 do 3 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 20 posto iznosa mirovine preminulog
- Ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 3 do 4 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 10 posto iznosa mirovine preminulog
- Ako je zbroj veći od 4 prosječne mirovine, 0 posto
No, u pregovore umirovljeničkih udruga i Vlade ubacio se i novi član vladajuće većine, Silvano Hrelja, koji smatra da se umjesto „socijalnog modela” umirovljeničkih udruga uvede njegov „pravični”. Hrelja je na ljeto u maniri glasnogovornika Vlade prvo slavodobitno najavio da će 2023. krenuti novi model obiteljskih mirovina – što je bilo već prije utvrđeno Vladinim dokumentima, a nedavno u javnosti iznio i „kostur” svog (ili možda Vladinog?) modela, prema kojem bi dio mirovine koji bi se dobivao od preminulog partnera ovisio o trajanju korištenja mirovine, ali i uplatama doprinosa. Primjerice, ako je radnik tri ili četiri desetljeća uplaćivao doprinose, nakon čega je otišao u mirovinu koju je koristio kratko vrijeme, onda bi većinu toga što je uplaćivao naslijedio njegov partner.
Opet zakidaju najugroženije?
Postotak koji će preživjeli partner moći naslijediti ovisio bi i o tome koliko dugo je preminuli primao mirovinu. Primjerice, ako je mirovina korištena svega nekoliko godina, partner bi uz vlastitu mirovinu mogao naslijediti 50 posto mirovine pokojnog supružnika. Ako je netko u mirovini bio desetljećima, nakon njegove smrti bi njegov partner imao 10 posto, smatra Hrelja. Svakako je riječ o neoliberalnom pristupu koji ne pogoduje najugroženijima.
Iako Hrelja službeno još nije iznio nikakav novi model, pa tako ni specificirao navedene cenzuse trajanja korištenja mirovine i razmjerno tomu sve postotke nasljeđivanja, prema onome što sada znamo, ovakvu ideju koja je socijalno neosjetljiva smatramo promašenom.
Naime, u praksi bi to moglo ovako izgledati. Dvoje partnera primaju, svaki po prosječnih 2.641 kunu mirovine. Nakon smrti muškarca u 85. godini života žena bi dobila 10 ili nešto malo više posto, odnosno 264 kune od njegove mirovine. Je li to stvarno pravedno prema ženi u 80-tim godinama, da odjednom spadne na prosjački štap, samo zato što je partner „predugo” živio? Prema modelu umirovljeničkih udruga ta žena bi dobila 40 posto ili malo više od 1.000 kuna. Na Hreljinom tragu su i izjave koje posljednjih dana stižu od ministra Aladrovića, koji najavljuje da će nakon reforme obiteljske mirovine u prosjeku rasti 13 posto, što je niti 280 kuna za prosječnu obiteljsku mirovinu.
Kad bi se sve u društvu gledalo po „pravičnom” modelu, tada bi došli do zaključka da živimo u nepravičnom društvu, jer da je pravično, tada bi mirovine morale biti veće nego što su danas, a Hrvatska prosperitetna i napredna europska zemlja. No, obiteljski umirovljenici u prosjeku primaju 2.144 kune, pravdu na svojoj koži tijekom života nisu osjetili, pa sigurno ne bi htjeli da im netko pred kraj života nameće ovakvu vrstu pravde, gdje će ponovno biti financijski zakinuti.
Igor Knežević
