Mala procijepljenost hrvatskih građana definitivno je jedan od glavnih razloga visoke smrtnosti od Covida u našoj zemlji, zbog čega je Hrvatska početkom veljače izbila na osmo mjesto po smrtnosti u svijetu od te bolesti, i to čak 3.680 osoba na milijun stanovnika. U dobrom smo društvu, npr. s Peruom, Bugarskom, BiH, Sjevernom Makedonijom, Moldavijom i Gruzijom.
Već smo pisali kako je za nisku procijepljenost krivo i nepovjerenje građana u vladajuće strukture, koje vuče korijene još iz doba socijalizma, a nastavilo se i produbilo zbog korupcije u najvišim strukturama od početka hrvatske samostalnosti do danas.
No, iako Vlada RH u medijima stvara sliku kako je učinila sve u svojoj moći i osigurala svima cjepivo, to naprosto nije točno. Sad već s popriličnom gorčinom gledamo na poziv koji su predstavnici SUH-a i MUH-a dobili 14. srpnja 2021. godine, da dođemo na sastanak Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje epidemije CO- VID-19 u Ministarstvo rada. Tema sastanka je bila loša procijepljenost i pronalaženje načina kako uvjeriti starije građane koji su najugroženiji da se cijepe, jer se tada znalo da će nedovoljna procijepljenost odnijeti velik broj života najesen i zimu.
Unatoč neobičnom terminu pred same godišnje odmore, SUH i MUH su ozbiljno shvatili poziv na sastanak te je pripremljen dokument od 19 točaka koji je trebao pomoći u povećanju procijeplje- nosti. Pod predsjedanjem epidemiologa Branka Kolarića, uz predstavnike SUH-a na sastanku su još sudjelovali i predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić sa svojom zamjenicom, te predstavnici PR odjela Ministarstva rada i Ministarstva zdravstva.
Sastanak pro-forma
Nažalost, sastanak je protekao u tonu kao da su svi već na godišnjem odmoru, članovi ministarstva i vladinih tijela imali su par sitnih prijedloga koje su sami odmah i prihvatili da će provesti, poput toga da će pozivati umirovljenike na mirovinskim odrescima da se cijepe, a koji teško da su imali puno utjecaja na porast cijepljenja. S obzirom da je sastanak trajao samo sat vremena, predstavnici SUH-a dobili su nekoliko minuta za izlaganje, pa su kao najbitniju od 19. točaka prijedloga umirovljeničkih udruga istaknuli provedbu 14. točke, a u kojoj se traži da se uvedu mali mobilni timovi koji će sustavno obilaziti sva manja mjesta, periferije gradova, sela i zaseoke gdje nema javnog prijevoza kako bi cijepili to stanovništvo, kao i da se organizira cijepljenje za starije i nepokretne u svojim domovima.
Predstavnici obaju ministarstava ideju su dočekali s negativnim stavom, kazavši da je teško izvediva, da treba vidjeti koliko to košta i sl., tako da su na kraju uvaženi prijedlozi koje su sami pripremili. Kopije prijedloga umirovljeničkih udruga sa svim točkama predane su predsjedniku Povjerenstva, no u sljedećim mjesecima tek su neke stvari iz tog prijedloga se„poklopile” sa stvarnim odlukama Stožera civilne zaštite, no od mobilnih timova nije bilo ništa. Grčka i mnoge druge europske zemlje su primijenile model odlaska „brda Muhamedu” i bitno smanjile stopu smrtnosti.
Pozitivan primjer
A da su mobilni timovi trebali biti itekako bitna stavka u borbi protiv smrtnosti od Covida pokazao je i nedavni primjer iz Splitsko-dalmatinske županije. Naime, tamo su upravo mobilni timovi predvođeni patronažnim sestrama u tri i pol mjeseca uspjeli cijepiti 711 nepokretnih, slabo pokretnih i preplašenih starijih osoba. Prvo su patronažne sestre prošle dodatnu edukaciju kod epidemiologa, a zatim dolazile do tih osoba jer su ih poznavale kroz svoj rad na terenu, ili im je adresu javljao liječnik obiteljske medicine. Odradile su odličan posao, jer su motivirale te ljude na cijepljenje, a u slučaju pristanka, vratile bi se s mobilnim timom u njihove domove, zajedno s liječnikom i opremom koja uključuje i antišok terapiju te set za reanimaciju.
Time su cijepljeni i oni koji su se htjeli cijepiti, ali im je cijepljenje bilo nedostupno, i oni koji su se predomišljali, prije svega iz straha. No, upravo objašnjavanje od strane patronažnih sestara, a onda i dolazak cijelog mobilnog tima ulio im je sigurnost i tako neke od njih spasio od smrti.
“Kada ljudima objasnimo da su nuspojave od cijepljenja minorne, a toga se najviše boje, onda neki od njih ipak pristanu na cijepljenje. Dobro je napomenuti da svi naši pacijenti koje smo cijepili nisu imali niti jednu moguću nuspojavu”, kazala je za medije glavna sestra i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo županijskog Doma zdravlja, Amneris Milano Bekavac.
Novca ima, ali…
Tako su patronažne sestre u kućama cijepile 400 osoba, a 311 ih se nakon uvjeravanja patronažnih sestara otišlo samo cijepiti na punktovima ili su se cijepili kod svog izabranog liječnika. U razgovoru s nekoliko liječnika specijalista koji rade u privatnim zdravstvenim ustanovama saznali smo da imaju česte upite starijih osoba da li u tim ustanovama nude i uslugu cijepljenja, jer im se ne da stajati na hladnoći niti čekati. Dakako, ima i onih koji se ne žele cijepiti, pa su tako primjerice 1.963 starije osobe odbile nagovaranja patronažnih sestara u Splitsko-dal- matinskoj županiji, a neke od njih su uvjerili njihovi mlađi članovi obitelji da se ne cijepe.
No, od 711 cijepljenih u toj županiji spašeno je sigurno destak života. A sad zamislite da su u cijeloj Hrvatskoj organizirani mobilni timovi, tada bi se već govorilo ne o desecima, već stotinama spašenih života. Zbog svega je i postalo paradoksalno da se milijuni kuna troše na Covid testove, umjesto da se bar dio tog novca iskoristio za mobilne timove i bolju organizaciju cijepljenja.
Igor Knežević
