Uz rast plaća, inflacija je drugi faktor kojim se koristi u formuli za usklađivanje mirovina, no službeni podaci Državnog zavoda za statistiku ne oslikavaju stvarnu potrošačku situaciju većine umirovljenika. Naime, prema DZS-u, u srpnju ove godine cijene su veće za 12,3 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj, no ako se zaore malo dublje ispod površine, situacija je puno gora. Naime, reprezentativnu košaricu za praćenje potrošačkih cijena čini oko 900 proizvoda, raspoređenih u 12 kategorija, te u nju ulaze i mnogi proizvodi i usluge, poput luksuzne robe ili putovanja koja su sanak pusti za prosječnog umirovljenika.
Jer umirovljenici većinu svojih mirovina troše na hranu, a zatim na režije, lijekove, te ako što ostane na neke sitnice. Tako je kategorija hrana i bezalkoholna pića imala rast cijena od 18,3 posto u istom promatranom razdoblju, dakle šest posto više od prosječne inflacije, što je samo dokaz da su iznosi inflacije (i u polugodišnjem razdoblju) koji se uzimaju u formulu za usklađivanje mirovine puno niži od realne slike i ne prate stvaran rast troškova većine umirovljenika.
Pohlepa trgovaca
No, ni tih 18,3 posto opet nije najrealnija slika, jer su cijene pet osnovnih prehrambenih proizvoda, točnije krumpira, žitarica, jaja, povrća i mlijeka u trgovinama porasle nerealno visoko. Tako je, prema DZS-ovom indeksu poljoprivrednih proizvoda, proizvođačka cijena krumpira u Hrvatskoj u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje porasla za 107,4 posto, što znači da je u trgovinama poskupio još i više. Osim povećanih troškova proizvodnje, na njegovu tako visoku cijenu utjecala je i dugotrajna suša, a očekuje se daljnji rast njegove cijene, jer je u svijetu cijena krumpira narasla i do pet puta, a hrvatske zalihe su sve manje.
Ne spominjemo bez razloga krumpir, koji je uz rajčicu, najčešće povrće koje se jede u Hrvatskoj, no kod umirovljeničke populacije je broj jedan bez premca. I proizvođačka cijena žitarica u Hrvatskoj u istom razdoblju je skuplja za 65,1 posto, a što su građani također osjetili na svom novčaniku. Jaja u proizvodnji su poskupila 42,5 posto, povrće 30,4 posto, a mlijeko 18,4 posto. No, cijena mlijeka u prodaji je prošle godine u isto vrijeme bila oko 50 posto jeftinija, pa se dolazi do zaključka da dobavljači i trgovci koriste situaciju da povećaju svoje marže, odnosno zaradu.
Grijanje kod susjeda
Od poljoprivrednih proizvoda u proizvodnji je pojeftinilo jedino voće (8,1 posto) te cvijeće i sadnice (4 posto). No, slaba je to utjeha za umirovljenike koje sada čeka zima i povećanje režija. U zadnjih godinu dana cijene u kategoriji stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva rasle su 9,7 posto, što je rezultat Vladine odluke da se ne diraju cijene do travnja ove godine. I sa sadašnjim tarifama struje i plina, mnogi umirovljenici i starije osobe morat će gladovati ili ne paliti grijanje u svojim domovima, a najave su da će cijene režija morati ići još gore, s obzirom na situaciju na tržištu energenata.
No, hrvatski umirovljenici nisu od jučer, navikli su oni već na bijedu, pa će se tako ići grijati kod susjeda, u javni prijevoz, trgovačke centre, a možda im se i nakon uspješne turističke sezone Vlada ipak smiluje i daruje im jedan vaučer od 400 kuna kako bi barem jedan zimski mjesec proveli ugodno u svom domu. Jer doista, čitajući sve ove podatke o poskupljenjima teško je ne osjećati strah od budućnosti i zaposlenim građanima, a kamoli prosječnim umirovljenicima, koji će po svemu sudeći, definiciju krpanja kraja s krajem podići na još jednu višu razinu.
Igor Knežević
IZRAČUN UMIROVLJENOG PROFESORA
Mirovine su trebale rasti 8 posto!
Unatoč srpanjskom rekordnom usklađivanju mirovina od 6,18 posto, svima je jasno da rast mirovina ni približno ne prati rast cijena, zbog čega je SUH i zatražio da se promijeni formula usklađivanja, i to za 120, 110 ili 100 posto iznosa povoljnijeg indeksa rasta cijena ili plaća. SUH je u svoj model ugradio i socijalnu intervenciju u korist onih s najnižim mirovinama. No, s obzirom da je rekordna inflacija pokazala i slabosti polugodišnjeg usklađivanja, SUH ozbiljno razmatra da svoj zahtjev proširi, odnosno zatraži da se usklađivanja obavlja kvartalno, čime bi se realnije pratio rast oba indeksa, a u sadašnjem slučaju cijena.
No, umirovljeni doktor znanosti, profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Branko Novak nedavno je u medijima upozorio da formula usklađivanja mirovina ima još jednu pogrešku, a to je da gleda odnos prosječne inflacije (ili plaća) u prethodnom polugodištu u odnosu na inflaciju (ili plaću) u polugodištu koje mu prethodi, a zapravo bi se trebale gledati razlika u razini cijena ili plaća na točno određene datume, odnosno 30. lipnja i 31. prosinca.
Prilikom posljednjeg usklađivanja u izračunu stopa promjene rasta cijena iznosila je 5,9 posto, a plaća 6,3 posto, no kad bi se prema Novakovom prijedlogu gledala razlika na dan 30.06.2022. i 31.12.2021. tada su cijene rasle 8,57 posto, a plaće 6,68 posto, što je puno realnija slika, jer su cijene doista rasle više od plaća. Nakon što je zbrojio 70 posto stope inflacije te 30 posto rasta plaće Novak je izračunao da je usklađivanje trebalo iznositi 8,003 posto, što je za 1,823 postotna poena više od sadašnjeg usklađivanja.
Preračunato, umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.707,76 kuna sadašnjim usklađivanjem dobio je „povišicu“ 167,34 kune, a Novakovim prijedlogom dobio bi 216,70 kuna, odnosno gotovo 50 kuna više. SUH svakako podržava i ovu ideju profesora Novaka, te će je u budućim zahtjevima Vladi predlagati s ostalim svojim zahtjevima vezanima uz promjenu formule usklađivanja mirovina.
I.K
