Pri otvorenju Veteranskog centra u Sinju namijenjenog liječenju branitelja i stradalnika Domovinskog rata 27. siječnja 2023. godine premijer Andrej Plenković je kazao sljedeće: „Na početku mandata naše prve Vlade vratili smo 10 posto oduzetih od mirovina hrvatskih stradalnika. U ovoj godini, kada smo riješili sve što nam je bio politički cilj, ući u euro-područje i schengenski prostor, najavljujem da ćemo vratiti i onih drugih 10 posto i to za 62 tisuće hrvatskih branitelja“, najavio je premijer.
Za one manje upućene učinilo se kao da je prijašnja Vlada vratila, a sadašnja da će vratiti neki novac nepravedno zakinutim umirovljenicima po posebnim propisima, uglavnom braniteljima, i to u iznosu od 10 posto, no stvarnost je potpuno drukčija. Naime, Vlada nije vratila, niti će vraćati ikakav novac, već će samo postupno ukinuti krizni porez kojeg je još 2010. godine uvela tadašnja premijerka Jadranka Kosor, a što je vidljivo i na stranici e-Savjetovanja u kojoj je 30. siječnja osvanuo obrazac Ministarstva rada i mirovinskog sustava u kojem se najavljuje izmjena spornog zakona.
Ne vraća se novac
Tako u obrascu piše kako će se 1. srpnja 2023. godine smanjiti porez sa dosadašnjih 10 na 5 posto, a od 1. siječnja 2024. konačno ukinuti taj porez, nakon 13 i pol godina. Dakle, vraćaju se postoci na nulu, ne vraća se novac. Ono što je nebulozno u cijeloj ovoj priči je što je Vlada mogla odmah ukinuti taj porez, ali ispada da je odlučila umirovljenicima prema posebnim propisima udariti još jedan krizni porez od 5 posto u srpnju ove godine. Onako, jedan oproštajni, kad se već toliko godina čekalo…
Postoji i razlog zbog čega je ova problematika baš sada postala aktualna u široj javnosti, iako SUH već godinama upozorava na ovaj problem. Naime, posljednje rekordno usklađivanje mirovina od 6,18 posto značilo je i veći broj umirovljenika koji su jednim usklađivanjem prešli granicu od 3.500 kuna, a ujedno su ti umirovljenici i lakše mogli primijetiti da ih je netko zakinuo za određeni iznos mirovine. Zbog toga su se SUH-u javili brojni branitelji koji su imali između 3.400 i 3.500 kuna mirovinu, i kad su očekivali da će dobiti povećanje mirovine od dvjestotinjak kuna iznenadili su se kad su vidjeli da su ostali zacementirani na 3.500 kuna.
Ovdje treba pojasniti kako je riječ o jednokratnom oduzimanju koje zapravo nikad nije 10 posto, jer mirovine nikad nisu toliko i rasle. Npr. ako je netko imao 3.450 kuna mirovinu te mu je posljednjim usklađivanjem od 6,18 posto mirovina trebala narasti za 213 kuna na 3.663 kune, njemu nije oduzeto 10 posto (366 kuna), već iznos do 3.500 kuna. Jedino su baš sa 10 posto bili zakinuti umirovljenici pri uvođenju Zakona 2010. godine kojima je bruto mirovina iznosila 3.889 kuna i više.
Propust i lijevih i desnih
Vlada Zorana Milanovića 2014. godine u isti je zakon unijela oporezivanje od 10 posto i za one koji imaju mirovine u bruto iznosu iznad 5.000 kuna, ali i odredbu kojom se taj porez ukida rastom BDP-a u tri uzastopna tromjesečja od najmanje 2 posto i ako je deficit državnog proračuna manji od 3 posto. Uvjeti su ispunjeni 2017. godine za vrijeme HDZ-ove Vlade koja je čisto zakonskom inercijom i morala ukinuti porez za one iznad 5.000 kuna.
No, Milanovićeva Vlada je učinila veliki propust i izostavila je navesti da se odredba o ukidanju poreza odnosi i na one s mirovinama iznad 3.500 kuna, pa je tako nepravda prolongirana još par godina, a kako vidimo i sad, umjesto trenutačnog ukidanja poreza, on se zapravo prolongira još na dva usklađivanja mirovina, jer u ožujku slijedi usklađivanje mirovina od 1. siječnja te će i dalje biti zakinutih za do 10 posto poreza, a u srpnju će se umirovljenici zakidati do pet posto. Bilo bi smiješno, da nije tragično, jer je Vlada imala dovoljno vremena, odnosno 6 mjeseci od posljednjeg usklađivanja da reagira i odmah ukine taj porez.
U istom obrascu na e-Savjetovanja se pod pozitivne ishode zakonskih promjena navode i ostale kategorije umirovljenika prema posebnim propisima, poput djelatnih vojnih osoba, policajaca i vatrogasaca, koji uz ovaj porez plaćaju i još jedan porez, i to u iznosima od osam do 20 posto, ovisno o visini mirovine. Te poreze plaćaju još od 1. siječnja 2002. godine izmjenama i dopunama pojedinih posebnih zakona koji uređuju njihova prava, pa se u obrascu navodi kako će se donošenjem izmjena Zakona o smanjenju mirovina zapravo pomoći i njima kako više ne bi imali dvostruko smanjenje mirovina.
No, te kategorije umirovljenika su privilegiranije od ostalih jer im se staž računa u povećanom trajanju pa tako za odrađenih 12 mjeseci dobiju 15, 16 ili 18 mjeseci staža osiguranja pa posljedično i veću mirovinu, a i privilegirani su u slučaju zaposlenja jer mogu raditi puno radno vrijeme i u mirovini, te primati pola mirovine.
Ukinuti i zdravstveni doprinos
Ono što svakako još treba riješiti, a avet je još jednog kriznog nameta iz 2010. godine, je porez od 1 i 3 posto na plaćanje dodatnog zdravstvenog doprinosa. Naime, država je vrlo brzo nakon pobune branitelja te iste 2010. preuzela obvezu plaćanja 1 posto za sve umirovljenike koji imaju mirovine ispod prosječne plaće, ali do dana današnjeg svi oni koji imaju bruto mirovinu višu od prosječne neto plaće moraju platiti tri posto iznosa mirovine iz svog džepa.
Umirovljeničke udruge već godinama traže da se ukine i taj porez, a da se kao prijelazno rješenje plaća tri posto samo razlika iznad prosječne plaće, ali Vlada i dalje nema sluha da riješi pitanje koje se tiče oko 28 tisuća umirovljenika. Neki će reći, pa oni ionako imaju visoke mirovine. Istina, ali su ih zaradili na pošten način uplatama visokih doprinosa, i pomalo je suludo da i dalje moraju podnositi teret neke davno završene krize. Uostalom, to je Plenković obećao predstavnicima umirovljenika na pregovorima u rujnu prošle godine.
Igor Knežević
