Prošlo je već pola godine, točnije bilo je to 6. rujna 2022., kad su na sastanku premijera i nekoliko ministara sa predstavnicima sindikata, poslodavaca i umirovljenika, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske zatražili da se što hitnije ukinu stare krizne mjere bivše premijerke Jadranke Kosor, a što je premijer prihvatio s odobravanjem.
U međuvremenu je ministar Marin Piletić započeo proces ukidanja propisa kojim se zakidalo za do 10 posto umirovljene branitelje i neke druge umirovljenike prema posebnim propisima, ali nije pokrenuto ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa na mirovinu, a što je obveza Ministarstva financija kroz izmjene Zakona o doprinosima. Zbog toga su SUH i MUH 13. veljače 2023. godine ministru financija Ivanu Primorcu poslali Ponovljenu inicijativu za ukidanje te krizne mjere.
Umirovljeničke udruge u inicijativi su podsjetili da je 2009. na snagu stupila izmjena Zakona o doprinosima, kojom je uveden dodatni doprinos za zdravstvo u iznosu od jedan i tri posto mirovine, s time da viši iznos plaćaju umirovljenici s mirovinom iznad prosječne neto plaće u prvih osam mjeseci prethodne godine. Obvezu podmirenja doprinosa u iznosu od jedan posto za mirovine branitelja te mirovine niže od prosječne plaće preuzela je država.
Takav je doprinos obračunat na mirovine za prosinac 2022., s isplatom u siječnju 2023., za 1.025.818 korisnika mirovina, a doprinos od tri posto skinut je s mirovina 32.966 korisnika mirovina. Kažnjavanje umirovljenika koji su tijekom svog poduljeg radnog staža i visokih plaća izdvajali visoke doprinose i za zdravstveno i za mirovinsko osiguranje, doista je neprimjereno i diskriminatorno, a donekle se moglo prihvatiti kao kratkotrajna mjera za vrijeme krize nakon 2008. godine. Međutim, neshvatljivo je i to da se obračunava na cijeli iznos mirovine (kao da je riječ o dobiti), a ne samo na manji dio koji prelazi propisani cenzus.
Umirovljeničke udruge su u više navrata tražile da se doprinos obračunava na razliku visine prosječne neto plaće u prvih osam mjeseci prethodne godine umjesto na cijelu mirovinu, a o čemu su kao nelogičnom rješenju krajem 2019. godine upozorili i premijera Plenkovića u prigodi pregovora za povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje.
Zbog toga SUH i MUH i dalje drže kako treba ukinuti takav dodatni doprinos od jedan i tri posto, jer tako nešto ne prakticiraju druge europske zemlje, a do konačnog ukidanja oba iznosa doprinosa, kako bi se rasteretilo umirovljenike i javni proračun, ponavljaju zahtjev za novi način izračuna dodatnog zdravstvenog doprinosa samo na razliku iznad cenzusa od neto plaće, pa su stoga ponovno apelirale na Vladu Republike Hrvatske da pokaže socijalnu pravednost i uvaži zahtjeve umirovljeničkih udruga, kako im je i bilo najavljeno.
„Ustrajemo u našim zahtjevima osobito u ovim kriznim vremenima kada je umirovljenicima svaki euro nužan, jer umirovljenici kao osobe starije životne dobi imaju i pojačane potrebe i troškove (hrana, lijekovi, potrepštine itd.) osobito u uvjetima ubrzane inflacije“, piše u inicijativi.
