Dana 29. rujna 2022. godine održana je svečana sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba koji se slavi dva dana kasnije, 1. listopada. Svakako pohvalno je da je novi ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić prisustvovao sjednici, gdje je kazao kako je puno toga učinjeno kroz rad Nacionalnog vijeća, ali da se ne smije tu stati, te da će se i dalje inzistirati na dva temeljna postulata Vlade RH, a to su održivost mirovinskog sustava i povećanje adekvatnosti mirovinskih primanja.
Piletić je kazao kako će se novim izmjenama i dopunama ZOMO-a od 1. siječnja 2023. povećati obiteljske mirovine za prosječno 10 posto, ali i uvesti novost da će umirovljeni samac uz svoju moći dobiti i 27 posto pripadajuće obiteljske mirovine preminulog člana van-bračne zajednice. Također, kazao je da će se izmjenama zakona od 1. siječnja povisiti najniže mirovine za tri posto, te da je Vlada pomogla umirovljenicima kroz svoj novi energetski paket mjera. Ministar je ponovio rečeno i na sastanku predstavnika umirovljeničkih udruga s premijerom, da će ispitati opstanak umanjenja mirovina za 10 posto umirovljenicima prema posebnim propisima kada prijeđu 3.500 kuna, kao i da se ukine dodatni zdravstveni doprinos od tri posto za one čije su mirovine veće od prosječne neto plaće.
Ukinite krizne namete
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Melita Čičak održala je prezentaciju u kojem je navela najvažnija postignuća Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u ovoj i prošloj godini, od uvođenja prava na rad za obiteljske umirovljenike, ukidanja penalizacije u slučaju zaposlenja onih s najnižim mirovinama, ali i isplate tri jednokratna dodatka na mirovine.
Također, izmjenama i dopunama ZOMO-a povećat će se i bonifikacija za umirovljenje nakon navršene propisane starosne dobi s 0,34 posto na 0,45 posto (maksimalno za pet godina do 27 posto). Osim vojnih i policijskih umirovljenika, od sada će i profesionalni vatrogasci moći raditi puno radno vrijeme u mirovini i dobivati 50 posto mirovine, što je diskriminatorno prema svim drugim umirovljenicima te se SUH zalaže da svi zaposleni umirovljenici imaju takvu mogućnost izbora.
Uskoro plaforma za nezaposlene umirovljenike
Kratku prezentaciju održao je i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, koji je kazao da će se sve veće potrebe za radnom snagom moći rješavati sve većim zapošljavanjem umirovljenika. Kazao je da je HZZ u suradnji s HZMO-om i Ministarstvom rada priprema posebnu webstranicu namijenjenu umirovljenicima koji žele raditi, a na kojoj će se nuditi sve potrebne informacije, ali i mogućnosti lakšeg spajanja umirovljenika i poslodavaca.
Posljednju prezentaciju održala je Milena Koren iz Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada i mirovinskog sustava, naglasivši kako je u planu do 2027. godine izgradnja osam centara za starije osobe, gdje bi se pružale izvaninstitucijske usluge starijim osobama koje žive kod kuće.
Kritički o zapošljavanju umirovljenika
Nakon prezentacija i sudionici su mogli dobiti riječ, pa je tako glavni tajnik SUH-a Igor Knežević pohvalio kvalitetni dijalog i ostvarenja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, ali istaknuo i da se ubrza dinamika rješavanja umirovljeničkih problema, naglasivši da SUH u svom programu ima preko 40 zahtjeva, a da ih se godišnje riješi dva do tri. Osvrnuo se i na prezentacije, kazavši kako je u Hrvatskoj zaposleno do polovice radnog vremena tek oko dva posto umirovljenika, a u većini zapadnoeuropskih ih je preko 15 posto, a na Islandu čak 40 posto. Najveći problem, istaknuo je, što nakon umirovljenja većina ne može nastaviti raditi u svojoj struci, te im se nude niskokvalitetni, slabo plaćeni poslovi.
Knežević je kazao i kako se umirovljeničke udruge zalažu za rad umirovljenika, ali samo ako oni to žele i nisu primorani, jer nažalost prema istraživanjima koje je u svom godišnjem izvješću prenijela i pučka pravobraniteljica, 74 posto zaposlenih umirovljenika radi zbog svoje teške materijalne situacije, dok u zapadnoeuropskim zemljama većina radi kako bi pridonijeli društvu sa svojim znanjem i iskustvom te kako bi ispunili slobodno vrijeme. Kazao je i da je problematična činjenica da poslodavac uplaćuje doprinos za zdravstveno osiguranje zaposlenog umirovljenika, ali da u slučaju bolovanja dužeg od 42 dana trošak ne preuzima HZZO, što je uobičajeno za sve zaposlene, pa je i to sigurno razlog koji odbija poslodavce od zapošljavanja umirovljenika.
Rade bogati penzići?
Napomenuo je i da u Zakonu o radu piše da svi umirovljenici mogu raditi do pola radnog vremena, no ta odredba ne vrijedi za učitelje i profesore koji čim napune 65 godina moraju prisilno u mirovinu zbog diskriminatorne odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Na kraju je kazao da umirovljeničke udruge želo što prije uvođenje nove formule usklađivanja mirovina i povrat 10 posto duga svim umirovljenima nakon 1.1.1999. kada je krivo izračunata prva aktualna vrijednost mirovine (AVM).
Ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar istaknuo je da je prosječna bruto mirovina zaposlenih umirovljenika iznosila oko 6.600 kuna i da nema dojam da umirovljenici rade zbog lošeg socijalnog položaja, a državni tajnik iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava Dragan Jelić je obećao „da će zbog dobrog punjenja proračuna umirovljenici biti prvi na redu da dobiju što više moguće“.
Predsjednica MUH-a Višnja Fortuna u svojstvu predsjednice Nacionalnog vijeća je kazala da je posebno veseli najavljeni razvoj vaninstitucijskih oblika skrbi, koji bi trebao doći i do starijih osoba u ruralnim sredinama, jer je skrb u vlastitom domu najjeftiniji i najhumaniji oblik skrbi.
