Za nama su tri ljetna mjeseca koja ćemo pamtiti po ekstremno visokim temperaturama zraka. Iako se u mjesecu rujnu približavamo jeseni, bit će još toplih dana. Stoga, osim redovitog rashlađivanja klima uređajima ili tuširanjem, moramo i dalje uzimati dosta tekućine, čuvati zdravlje i kondiciju – za prosvjed umirovljenika.
Mjesec srpanj pamtit ćemo i po prolasku nekoliko tzv. superćelijskih oluja koje su uzrokovale ogromne materijalne štete. Osobno ću dugo pamtiti taj dan, jer me je jaki vjetar skoro srušio i u trenu sam izbjegla pad velikih grana s drveća. Stručnjaci ističu da visoka temperatura zraka i toplinski val imaju utjecaj na naše mentalno zdravlje. Vrućina utječe na naš mozak i kako raste temperatura oko nas, tako raste i temperatura među nama. Ljudi postaju razdražljivi i osjetljivi, smetaju ih razne sitnice. Kažu da je tijekom toplinskog vala učestalija razdražljivost koja se može manifestirati nasiljem ili agresijom.
Razlog zbog kojeg dolazi do pojačane razdražljivosti i smanjenja tolerancije na frustraciju je i taj što naš mozak pri visokim temperaturama počinje raditi na drugačiji način i zato ne uspijevamo izaći na kraj s „tankim živcima“. Vrućina utječe negativno na mozak i izaziva stres organizma pa je stoga važno se fokusirati na stvari koje volimo raditi, kako bi našu temperaturu i narav držali pod kontrolom. Osim toga, vrućina čini ljude umornima, čak i kada se ne izlažu većem naporu. Znanstveno je dokazano da vremenski uvjeti mogu utjecati na mentalno zdravlje, a vrućina i visoka temperatura zraka i količina vlage u zraku, imaju najveći utjecaj na raspoloženje i ponašanje. Jedno su želje, a drugo je stvarnost. Osim općih meteoroloških uvjeta, s kojima smo svi suočeni, postoji i poznata činjenica o sve težem životu umirovljenika, posebice onih s malim mirovinama.
Prema statističkim podacima preko 700.000 umirovljenika u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva. Svi mi imamo granicu do koje možemo nešto podnijeti, a onda dođe trenutak kada jednostavno puknemo! Netko se povlači u sebe, netko je depresivan, a netko ljut na sve oko sebe. Agresija i agresivno ponašanje može se manifestirati na različite načine. Može biti izražena samo u mislima čovjeka, a može biti verbalna agresija usmjerena prema drugim ljudima. Osobe treće životne dobi, u dobro uređenoj državi, dane provode zadovoljni, bez frustracija i stresa. Većina njih okruženi su ljubavlju i brigom svojih bližnjih, bilo da su u svom stanu, kući ili su sami odlučili živjeti u domu za starije osobe.
Nažalost kod nas je stvarnost sve drugo osim mirnog života većine umirovljenika. Svakodnevno čujem tužne priče o borbi za puko preživljavanje s minimalnim iznosom mirovine, dok s druge strane cijene svakim danom lete u nebo. Osim toga, sve je više starijih osoba kojima je neophodna tuđa pomoć. Ne mogu si priuštiti niti odlazak u dom za starije, a niti platiti pomoć u kući.
U zadnje sam vrijeme saznala za tužnu sudbinu nekolicine starijih sugrađana. Gospođa Irma, udovica je bez djece, iako ima dobru mirovinu i ušteđevinu u banci, ne može dobiti smještaj u domu, u koji se prijavila prije nekoliko godina. Radi se tzv. društvenom domu. Naime, od nje traže da za nju netko mora jamčiti!? Gospodin Branko, koji ima 73 godine, bivši je glazbenik, udovac bez djece, teže se kreće sa svojih 100 kg, također ne može naći smještaj u nekom pristojnom domu. Kratko je bio u jednom privatnom smještaju iz kojega je izašao ogorčen ponašanjem zaposlenika prema njemu. Trenutno se o njemu brine bivša susjeda. Živi u njezinom stanu jer mu je uništena kuća u potresu u Glini. Gospođu Šteficu kćerka je, mimo njezine volje, smjestila prvo u jedan dom za starije, pa kasnije u bolnicu. Slično se dogodilo i gospođi Veri, umirovljenoj liječnici koju su sinovi (oba liječnici), nakon što je pala u stanu, protiv njezine volje smjestili u jedan dom i uopće ju ne posjećuju. Žalila se prijateljici da ju osoblje posjeti dnevno samo tri puta, kada joj donesu hranu i promijene pelene.
Svi su ti ljudi jako frustrirani. A teorije frustracije agresivno ponašanje tumače postojanjem prepreke, odnosno nezadovoljenja određene potrebe. Ljudi su dio društva i neizbježno u njemu djeluju tijekom cijelog svog života. Opće je poznato da umirovljenici, od kojih su većina s malim mirovinama, jedva preživljavaju. Posebno je teško onima koji su bolesni, jer si ne mogu priuštiti doplatu na razne lijekove, a ne mogu se niti kvalitetno hraniti. Unatoč tome što ne možemo pobjeći od genetike ili kvalitete vode i zraka tamo gdje živimo, ipak možemo utjecati na kvalitetu svoga života prehranom, kretanjem, pozitivnim mislima ili javnim djelovanjem poput izlaska na prosvjed ili na glasovanje.
Očito je da je strpljenje umirovljenika pri kraju. Nezadovoljni svojim materijalnim položajem i statusom u društvu, traže veća materijalna prava. Udruge umirovljenika slušaju glas svojih članova koji traže prosvjede i rješenje problema vezanih uz poboljšanje općih uvjeta standarda života. Međuljudski odnosi, verbalni ili neverbalni, imaju za cilj uspostaviti psihički kontakt i određene odnose među strankama, pa se tako i s najavljenim prosvjedom želi od vladajućih dobiti jamstvo za ostvarivanje prava na dostojan život.
Postavlja se pitanje hoće li umirovljenici masovno izaći na ceste i zatražiti ono što im pripada ili će i dalje trpjeti nepravdu? Slušajući ovih dana razne komentare među prijateljima i poznanicima, svjedočim sve većoj napetosti među starijim sugrađanima. Kada sam ih pitala hoće li izaći na najavljeni prosvjed, većina su odgovorili potvrdno. Kažu da su povrijeđeni činjenicom da im je mirovina već u startu umanjena. Kao što kaže gospodin Nikola, izaći će jer nema što izgubiti. On će u 81. godini hodati sa svojom štakom. Kaže da s 39 godina radnog staža danas jedva preživljava s minimalnom mirovinom. Moja susjeda Jadranka, koja je nekada na tržnici mogla od plaće kupiti više kilograma voća ili povrća, a danas od mirovine jedva kupi pola kilograma, također je potvrdila izlazak na prosvjed. Svakodnevno čujemo kako je država jednima majka, a drugima, koji su u većini, tek maćeha.
Već nas danima u svim medijima bombardiraju o tobožnjem najvećem povećanju mirovina u Hrvatskoj. A zapravo se radi o usklađivanju mirovina s dijelom troškova inflacije. Prema tim vijestima umirovljenici će s mirovinom u rujnu dobiti „veliki“ iznos. To je uvreda za umirovljenike jer većina će dobiti tek koji euro više.
Da li od vrućine ili zbog sve veće brige i dileme, kupiti kruh ili lijek… platiti režije ili kupiti voće…naizgled normalni ljudi u određenom trenutku postanu agresivni. U kvartovskom kafiću, naše malo društvo, zapazilo je jedan stariji bračni par, koji se svakodnevno šeće s kućnim ljubimcem. Iznenadila sam se kada sam nedavno čula kako je ta, na prvi pogled pristojna dama, u dućanu ispred blagajne izvrijeđala jednu gospođu, koja je zaboravila izvagati jedan artikl pa zbog nje morala čekati u redu. I zato, nemojmo trošiti svoju energiju na pojedinačne agresivne reakcije, već se zajedno legalno izborimo za naša nepravedno uskraćena prava. Slažete li se?
Drenka Gaković
