Na mail Sindikata umirovljenika 11. ožujka 2025. stigao je upit Dubravke Š. koja nam je napisala da želi izraziti nezadovoljstvo i žaljenje što nije pošteno što je čula u medijima da će se ženama koje će uskoro u mirovinu biti priznato 12 mjeseci staža za svako rođeno dijete.
„Otišla sam u mirovinu 2018. godine sa 42,5 godina staža, nisam ništa dodatno dobila kao majka. Također, radila sam u KBC Osijek za vrijeme rata, gdje smo zbrinjavali mnogo ranjenika, i za to nismo ništa dobili (osim nekolicine povlaštenih). Može li se ipak nešto ispraviti?“, upitala nas je.
Njezin mail stigao je isti dan kada se na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe vodila velika rasprava po tom pitanju, gdje su predstavnici SUH-a predstavnicima ministarstva rada i mirovinskog sustava ukazivali na još veće produbljivanje diskriminacije ako se uvode takva odredba u ZOMO. SUH još od 2019. godine kada je uvedena odredba o 6 mjeseci dodanog staža, ali za samo novoumirovljene ukazuje na taj problem, i traži da se dodani staž po djetetu omogući svim majkama, s time da se taj staž uračunava i za ostvarivanje prava na mirovinu.
Ustavna tužba na pomolu
Od 2019. do danas pisale su nam, zvale ili ostavile komentar na našoj tematskoj Facebook stranici „Pokret protiv siromaštva starijih osoba“ na tisuće nezadovoljnih umirovljenih majki. Mara R. jedna je od oko 2.000 umirovljenih majki koje su imale tu nesreću da u mirovinu odu pred sami kraj 2018. godine, a rodila je troje djece, pa ju još više boli takva nepravda. Nedavno nam se javila u nevjerici i rekla pa je li moguće da će netko dobivati 12 mjeseci po djetetu, a ona ništa.
Predstavnici SUH-a najavili su i mogućnost podizanja ustavne tužbe po tom pitanju, a sigurno neće izostati velika medijska kampanja ako Vlada ne prihvati prijedlog da se to pravo omogući jednako svim majkama, ili barem onima koje su otišle u mirovinu nakon 1999. godine, a koje predstavljaju ogromnu većinu umirovljenih majki. Naime, od 1999. su bitno postroženi uvjeti umirovljenja, pa prosječna razlika u mirovinama „starih“ (do 31.12.1998.) i novih umirovljenika iznosi čak 92 eura. A šest mjeseci dodanog staža znači tek oko 10 eura povećanja mirovine za jedno dijete.
Lako dokaziva diskriminacija
I laički gledano diskriminacija je po ovom pitanju vrlo uočljiva, no i sam Zakon o suzbijanju diskriminacije kaže da se „diskriminacijom smatra stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju“, a neravnopravnost umirovljenika u ostvarivanju raznih prava oblik je neizravne diskriminacije prema članku 2. stavku 2. tog zakona: „Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati“. Dubravka, Mara, i još nekoliko stotina tisuća žena definitivno pripadaju istoj skupini umirovljenica, a dobivaju različit tretman od države.
Da ne bi bilo dileme, i Ustav RH u članku 90. stavku 5. dozvoljava tzv. retroaktivnu primjenu pojedinih odredbi zakona, a diskriminacija unutar podskupina umirovljenika je, nema sumnje, posebno opravdan razlog.
Kompromisno rješenje postoji
Svi argumenti, logika, pravda i interes nekoliko stotina tisuća umirovljenica su na jednoj strani, a na drugoj je Vladin prijedlog da se 12 mjeseci dodanog staža daje onima koji će tek ići u mirovinu. Time bi se nepravedno stvorile tri kategorije umirovljenih majki. Ona najbrojnija, gdje im se ne priznaje to što su rodile djecu, zatim druga kategorija onih kojima je dodano šest mjeseci staža, te treća, nova kategorija, kojima se dodaje 12 mjeseci. Zbog toga SUH, uvažavajući i mogućnost povećanih financijskih izdataka države, predlaže kompromisno rješenje da se za početak nadolazećim izmjenama ZOMO-a svim umirovljenim majkama nakon 1999. godine prizna šest mjeseci dodanog staža po djetetu, a za dvije-tri godine novim izmjenama svima povisi na 12 mjeseci.
Smanjiti rodni jaz u mirovini
Iako sa strane ministarstva redovito spominju da je riječ o demografskoj mjeri, činjenica je da nitko od žena koje planiraju trudnoću ne razmišljaju da će im netko u budućnosti dati 10 ili 20 eura u mirovini. Cilj mjere je prvenstveno smanjiti rodni jaz u mirovinama između muškaraca i žena, a koji trenutno iznosi 20 posto.
Vlada je proteklih 6 godina na sugestiju umirovljeničkih udruga izmjenama ZOMO-a doista utjecala na smanjivanje tog jaza, koji je krajem 2018. godine iznosio 24,9 posto. To je ostvareno povećanjima najniže mirovine za 3,13 posto 2019. godine i za još 3 posto 2023. godine, zatim su za 10 posto porasle obiteljske mirovine, te je uveden i obiteljski dodatak, a i spomenuto uvođenje 6 mjeseci dodanog staža donijelo je malo manje od 2 posto povećanja mirovina po djetetu manjem dijelu umirovljenica.
Kada bi Vlada učinila pravu stvar i priznala pravo na šest mjeseci dodanog staža svim umirovljenim majkama nakon 1999. godine, prema grubim procjenama smanjila bi rodni jaz u mirovinama za 4 posto, pa bi on pao sa 20 na 16 posto. Na Vladi je sad odluka, hoće li produbiti diskriminaciju, ili će je ispraviti, i pritom još i smanjiti rodni. Samo se nameće jedino ispravno rješenje…
Igor Knežević
