UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Aktivnosti

 

SUH - KONFERENCIJA ZA TISAK Umirovljenici žele glasati za ljude, a ne za stranačke liste • SUH nije u Bloku umirovljenici zajedno, niti će poduprijeti njihove liste na predstojećim parlamentarnim listama

 

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske uputio je pismo Predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću, predsjedniku Sabora Luki Bebiću, predsjednici Vlade Jadranki Kosor, kao i svim klubovima zastupnika u Saboru, s prijedlogom da se odmah pristupi izmjenama izbornog zakona, kako bi već na predstojećim parlamentarnim izborima građani Hrvatske mogli glasati za osobe, a ne kao do sada isključivo za stranačke izborne liste, naglašeno je na konferenciji za novinare koju je SUH-a održao u četvrtak 17. ožujka ove godine. Predstavnici medija upoznati su i sa stajalištima SUH-a kojima se traži ukidanje povlaštenih mirovina, posebno dužnosničkih, te njihovo „prevođenje“ u opći sustav mirovinskog osiguranja. Predsjednik Odbora za mirovinski sustav Predsjedništva Glavnog odbora SUH-a, Ivan Nahtigal, naglasio je problem postojanja dvaju paralelnih mirovinskih sustava u Hrvatskoj – jednoga za “obične smrtnike“, temeljenog na Zakonu o mirovinskom osiguranju, te drugoga, temeljenog na povlasticama. Cjelovit materijal pod naslovom „Inkubacija i razvitak socijalno povlaštene političke elite" može se pročitati na www.suh.hr u rubrici Stajališta. Sindikat umirovljenika Hrvatske je odlučno demantirao medijske tvrdnje čelnika Stranke umirovljenika kako podupire Blok »Umirovljenici zajedno«, te da će SUH-a podržati njihovu listu za predstojeće parlamentarne izbore. Naime, unatoč upozorenja SUH-a da spomenuta stranka treba takve tvrdnje ukloniti sa svoje web stranice (www.stranka-umirovljenika.hr), taj zahtjev nije ispunjen. Naprotiv, i dalje zlorabe SUH za stvaranje privida o pripadanju i potpori „Bloku“, što apsolutno nije točno. Takvi postupci zbunjuju članstvo Sindikata umirovljenika Hrvatske i javnost radi čega SUH na ovaj način demantira potporu Bloku umirovljenici zajedno. Predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić podsjetio je i na pismo koje je poslano Vladi početkom veljače, a u kojemu je SUH upozorio na bitno pogoršani položaj umirovljenika, zahtijevajući hitne izmjene zakona kojim je uvedeno zamrzavanje mirovina, odnosno po kojem se mirovine ne bi usklađivale do druge polovice 2012. godine. U međuvremenu, prosječne mirovine su još manje, a udjel prosječne mirovine u neto plaći pao je ispod 40 posto, što je donji prag prema Konvenciji Međunarodne organizacije rada, čijom je Hrvatska potpisnicom.