UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Konstituirano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe pri Vladi RH

Stjepan Krajačić – predstavnik SUH-a

  • SUH smatra potrebnim u Vijeću imati ili sve ili niti jednu umirovljeničku stranku!

     

U Zagrebu, u prostorijama Ministarstvu gospodarstva i poduzetništva, 7. veljače 2011. održana je konstituirajući sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske. Za koordinatora Nacionalnog vijeća na godinu dana, a na prijedlog ministra Ministarstva, izabran je Josip Vincek, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske.

Državni tajnik Krešimir Rožman pozvao je članove, predstavnike umirovljeničkih udruga, te jedne umirovljeničke stranke, da dostave svoje prijedloge za budući program rada Nacionalnog vijeća. Svi su sudionici naglasili važnost osnivanja takvog tijela pri Vladi. Rožman je prezentirao planirane izmjene u mirovinskoj legislativi, vezano uz provedbu mjera iz Programa gospodarskog oporavka, pri čemu će se osobito ići na daljnju reviziju sustava mirovina stečenih pod posebnih uvjetima te na njihovo smanjivanje, odnosno ukidanje pojedinih kategorija /dužnosnici i zastupnici, dužnosnici MUP-a i sigurnosnih službi, slobodni umjetnici, neki novi uvjeti za branitelje itd./. Naglasio je i potrebu razmatranja postupnog porasta doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja, ali i najavio izmjene Zakona o dodatku za II. stup, te razmatranje osnovne mirovine.

Predstavnik Sindikata umirovljenika Hrvatske, Stjepan Krajačić, najavio je da će SUH ponovno dostaviti kao svoj prijedlog sadržaje iz Rezolucije o pravu na dostojanstvenu i sigurnu starost Regionalne konferencije održane u Zagrebu u prosincu 2010., zatim Rezoluciju o među-generacijskoj i unutar-generacijskoj solidarnosti SSSH-a, usvojenu na prijedlog SUH-a, zahtjev SUH-a za vraćanje usklađivanja mirovina s plaćama i troškovima života, te, najposlije, listu od različitih, na izgled minornih, ali važnih mogućih korekcija u sustavu kojima bi se unaprijedio položaj nekih skupina umirovljenika (cenzus za participaciju, dodatak na mirovinu uključiti u osnovnu mirovinu, dopunsko zdravstveno osiguranje, pogrebni troškovi, dodatni doprinos za zdravstvo itd.). SUH će također naglasiti zaključak svoga Predsjedništva da se smatra potrebnim u Vijeću imati ili sve ili niti jednu umirovljeničku stranku.