UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Predsjedništvo SUH-a:Umirovljenici zajedno!

Predsjedništvo Glavnog odbora Sindikata umirovljenika Hrvatske na sjednici održanoj 27. siječnja 2011. godine i formalno je verificiralo Rezoluciju o pravu na dostojanstvo i sigurnu starost umirovljenika, usvojenu na Regionalnoj konferenciji sindikata umirovljenika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Hrvatske, 9. prosinca 2010. godine u Zagrebu. Zahtjevi navedeni u Rezoluciji podloga su za aktivnost sindikata umirovljenika, kako u regiji, tako i RH. U našoj državi zalažemo se da Rezolucija bude jedna od podloga i programa rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobne pri Vladi RH, kao i poticaj rješavanju problema umirovljenika u Vijeću za socijalnu pravdu Predsjednika RH.

Članovi Predsjedništva izvješteni su i o sastanku predstavnika SUH-a i Matice umirovljenika Hrvatske, na Matičinu inicijativu, održanom u Zagrebu 13. siječnja, a na kojem se raspravljalo o mogućnostima bliže suradnje najvećih umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj. U razgovoru dvaju delegacija sudjelovali su predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić, zamjenica predsjednika Milica Čavkić i članovi najužeg vodstva Ivan Nahtigal, Nikola Kustić, Matija Vošćun i Vladimir Buršić. Maticu su predstavljali predsjednik i zamjenik predsjednika Matice Josip Vincek i Rudolf Benček, potpredsjednik Stanko Kučan, glavni tajnik Branko Cvetković i član Izvršnog odbora Tomo Benko. Predsjedništvo je podržalo prijedlog suradnje i predloženu radnu skupinu, povjerenstvo SUH-a i Matice čija je zadaća definiranje smjernica budućeg zajedničkog rada.

Raspravljajući o prijedlozima prioritetnih tema za rad Nacionalnog vijeća pri Vladi RH, zaključeno je da razjedinjenost umirovljeničkih stranaka šteti umirovljeničkoj populaciji, te da u Vijeću trebaju biti ili sve stranke umirovljenika, ili ni jedna. Zaključak je Predsjedništva SUH-a da bi bilo najbolje u Vijeću okupiti samo umirovljeničke udruge – bez politike, odnosno bez ijedne stranke. Također, u javnosti nije dobro primljena odgoda konstituiranja Vijeća, naročito stoga jer je u međuvremenu počela s radom radna grupa pri Ministarstvu gospodarstva, radi na pripremi novih promjena u mirovinskom sustavu, te u čijem sastavu za sada nema predstavnika umirovljenika.

Za prioritetne teme o kojima bi Nacionalno vijeće trebalo raspraviti, SUH predlaže:

1. U radnu grupu MINGORP-a za reforme mirovinskih sustava odmah treba uključiti predstavnika umirovljenika, koji je već izabran na sjednici Koordinacije umirovljeničkih, kako bi zastupao dogovorene stavove umirovljenika.

2.Dva dokumenta, Deklaraciju o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika, koju je predložila Matica, a podržale sve umirovljeničke udruge, kao i Rezoluciju o pravu na dostojanstvenu i sigurnu starost usvojenu na Regionalnoj konferenciji umirovljenika, hitno uvrstiti na dnevni red i u program rada Vijeća, čime se osigurava rješavanje gorućih problema umirovljenika za što nam je Vijeće i potrebno.

3. Zakon o odgodi usklađivanja mirovina treba odmah povući jer su umirovljenici najranjivija skupina, oko 75% ih živi na granici siromaštva, nema više prostora za stavljanje krize na leđa umirovljenika, te, najposlije, umirovljenici nisu zaslužili takav maćehinski odnos države. Naprotiv, društvo koje ne brine o starijim i nemoćnim, ne može se smatrati socijalno odgovornim društvom.

4. Vlada hitno treba pokrenuti zakonske izmjene, kako bi se neisplata plaća i doprinosa, sukladno praksi u većini europskih zemalja, tretirala kao kazneno djelo, te tako i kažnjavala. Riječ je o gospodarskom kriminalu i država ga više ne smije tolerirati.

Zaključeno je i to da nam Nacionalno vijeće ne treba radi “kozmetike“ nego kao jamstvo efikasnog rješavanja nagomilanih problema mirovinskog sustava. Ne bude li se Vijeće ozbiljno bavilo tim pitanjima, članovi Predsjedništva drže da nema potrebe da predstavnik SUH-a bude u njegovu sastavu.

Na kraju sjednice svečano je otvorena web stranica SUH-a. Članovi i simpatizeri SUH-a, od sada sve što ih zanima o SUH-u, mogu pročitati na adresi: www.suh.hr

Krajačić svečano otvara web stranicu SUH-a

PRIOPĆENJE: SINDIKAT UMIROVLJENIKA UPOZORAVA VLADU: Vratite usklađivanje mirovina!