UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Regionalna konferencija sindikata umirovljenika

 

  • Predstavnici sindikata umirovljenika BIH, Hrvatske, Slovenije i Srbije izvijestili državnog tajnika Krešimira Rožmana o svojim stajalištima glede mirovinskih reformi

     

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske još je 1997. godine održao značajnu međunarodnu konferenciju „Umirovljenici, starije osobe i društvo“, u čijem radu je sudjelovalo oko 150 predstavnika iz desetak zemalja. Zatim, 2007. je održana Međunarodna konferencija „EUROPA! I za umirovljenike.“, u nazočnosti predstavnika sindikata umirovljenika deset susjednih zemalja, uz aktivno sudjelovanje predsjednika i generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba. Tom je prilikom usvojena Rezolucija o regionalnoj suradnji sindikat umirovljenika Jugoistočne Europe, na tragu koje je nastavljena suradnja. Najposlije, u Zagrebu 9.-10. prosinca 2010. održana je regionalna konferencija sindikata umirovljenika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Srbije. Konferencija je održana i u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava.

Sindikati umirovljenika regije postavili su jasnu platformu kakve su reforme nužne, opravdane i moguće, upozoravajući pritom da već dotičemo dno s umanjenim mirovinama, njihovim zamrzavanjem, mizernim mirovinama iz drugog mirovinskog stupa (tamo gdje je uveden), te s već dosegnutih 80-90 posto umirovljenika koji su ušli u zonu rizika od siromaštva. Sindikati su prethodno konferenciji izradili komparativne analize o mirovinskim propisima i sustavima, te položaju umirovljenika u svojim zemljama, što je omogućilo kvalitetnu raspravu. Na Međunarodni dan ljudskih prava umirovljenici regije jasno su progovorili o potrebi percepcije umirovljenika i starijih osoba ne kao tereta, već bogatstva svakoga društava.

Nakon što je Stjepan Krajačić, predsjednik SUH-a, pozdravio sve goste i domaćine, pročitana je poruka Bruna Constatinija, generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika, a u vrlo nadahnutoj riječi Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, naglasio je važnost zajedničke borbe radnika i umirovljenika.

U okviru prve panel rasprave, Ivan Nahtigal iz SUH-a, izložio je komparativni pregled položaja umirovljenika u Bosni i Hercegovini (oba entiteta), Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. O stanju u mirovinskim sustavima svojih zemalja govorili su: Nusret Šunje, predsjednik Sindikata penzionera Bosne i Hercegovine, Petar Mitrović, predsjednik Sindikata penzionera Nezavisnost Srbije, te Francka Ćetković i Konrad Breznik, potpredsjednica i predsjednik Sindikata umirovljenika Slovenije. Vrlo kvalitetne prezentacije i rasprava podigle su temperaturu i zainteresirale prisutne novinare.

O Zelenom papiru Europske komisije: tendencijama reformi mirovinskih sustava govorila je Jasna Petrović, a Zlata Toplak dala je osvrt na Europsku godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te naglasila o ogromnom porastu rizika bijede u starosti u regiji, a osobito u Hrvatskoj.

Druga panel rasprava o tome kako osnažiti sindikate umirovljenika, izazvala je burnu raspravu. Panelisti Renata Bagatin (SPI-CGIL, Italija), Nusret Šunje (BIH), te Vladimir Buršić (SUH, Istra/Hrvatska) iznijeli su kvalitetne studije slučaja koje će nadahnuti buduće aktivnosti. Osobito je izraženo nezadovoljstvo što u nekim zemljama regije, pa i u Hrvatskoj, sindikati umirovljenika ne ostvaruju pravo registracije kao sindikati, čime se krše međunarodni standardi i konvencije. Na kraju prvoga dana konferencije usvojena je Rezolucije o pravu na dostojanstvo i sigurnu starost umirovljenika, koja je kasnije poslužila svim sudionicima da proslijede njezine poruke svojih vladama.

Drugoga dana skupa ugledne goste primili su Krešimir Rožman, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Milenko Popović, ravnatelj Uprave za mirovinsko osiguranje, kojima su prenijeti zaključci konferencije, te im je uručena Rezolucija. Prilika je iskorištena i za razmatranje mogućih daljnjih korekcija mirovinskog sustava u Hrvatskoj.

Power point prezentacije: