UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

5. sjednica Glavnog odbora SUH-a

Umirovljenici NISU društveni teret

Glavni odbor Sindikata umirovljenika Hrvatske održao je 1. prosinca 2010. Petu sjednicu na kojoj je prihvaćena informacija o radu Predsjedništva tijekom godine, utvrđen prijedlog Rezolucije o među- generacijskoj i unutar- generacijskoj solidarnosti za usvajanje na 6. Kongresu SSSH, te je podržano donošenje Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika koju je izradila Koordinacija umirovljeničkih udruga. Nakon rasprave dogovoreno je da se podrži osnivanje Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, držeći da je riječ o još jednom mogućem kanalu promocije umirovljeničkih interesa. Glavni odbor je prihvatio i kritičke primjedbe na Zeleni dokument Europske komisije o mirovinama, držeći da je opasno promovirati model trostupčanog sustava mirovinskog osiguranja kao univerzalno poželjan model, te podržavajući stajališta FERPA-e i Europske konfederacije sindikata, koji drže da je trajno rješenje za održivost i dostojanstvo mirovina u otvaranju novih, sigurnih i kvalitetnih radnih mjesta, te da u svakoj reformi treba pristupiti fleksibilno.

Raspravljajući o hrvatskom mirovinskom sustavu te njegovoj financijskoj održivosti, SUH upozorava kako se produžuje nepravda prema umirovljenicima i da je mirovinski sustav totalno poremećen i neodrživ, jer prosječna mirovina u iznosu od 2.163 kuna ne može osigurati standard dostojan čovjeka. Novim zakonima novi umirovljenici doći će u još bezizglednije stanje. Zahtijeva se hitna depolitizacija mirovinskih fondova i izdvajanje svih povlaštenih mirovina iz mirovinskog proračuna kao i njihova dubinska analiza te ugradnja u model vrednovanja rada i radnog staža.

Glavni odbor je naglasio da Vlada Republike Hrvatske ne smije poticati javnost na percipiranje umirovljenih radnika kao društvenog tereta jer time potiče konflikte s radnicima i mlađim generacijama.

GLAVNI ODBOR: 5. sjednica - powerpoint prezentacija