UVODNA RIJEČ

Sloboda pod ključem

Piše: Jasna A. Petrović

     Na društvenim mrežama portala orijentiranih na stariju popu­laciju je opći predizborni tulum. Jedni druge optužuju kako bi im bilo pametnije manje zboriti, a više paziti za koga glasaju. Uglavnom, poneki zalutali mlađi komentator glasno optužuje sta­re kako su oni krivi zbog koruptivnih lokalnih „vlada" i masovnog iseljavanja cijelih obitelji u inozemstvo.

     Dobro je to da su se stari aktivirali i jedni druge opominju na važnost sudjelovanja u izborima. Da, svojim glasom pišete sud­binu zemlje i šanse za svoj dostojanstveniji život. No, sada dolazi realnost. Koliko zapravo ova ili bilo koja druga vlada želi da starije osobe glasaju? Je li točno da stariji iz ruralnih područja uglavnom glasaju za desnu opciju, a iz urbanih dijelova za stranački spektar od centra do lijevog? Što god da bilo, stariji su izabrali promjenu, ma što to značilo. Jer, loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na izbore.

     Legenda Facebooka je umirovljenica Ivanka Mijić iz doma u centru Zagreba, koja je stavila ovaj post:„Želim biti slobodna osoba, a ne daju mi. Za vrijeme ručka, koji mi je prisjeo, dobili smo obavi­jest da se izbori neće održati kao do sada u domu, nego možemo vidjeti gdje spadamo na web stranici doma za izbor čelnika mjesta u kojem živimo. U domu je 70% korisnika iz drugih mjesta, a ne iz Zagreba." Odlučili smo i mi dići glas.

     Iako su za prošle predsjedničke izbore svim domovima umirov­ljenika omogućili da svi njihovi korisnici glasaju u domovima, kako saznajemo od GONG-a, na lokalnim izborima birači mogu glasati samo u mjestu svoga prebivališta, pa tako zakonski nije predviđeno formiranje posebnih biračkih mjesta u ustanovama socijalne skrbi.     Državno izborno povjerenstvo je vezano za glasanje u tim ustano­vama jedino predvidjelo mogućnost da korisnici domova glasaju izvan, odnosno unutar doma, ali radi se o manjini koja je prijavljena na adresu doma ili ima prebivalište na adresi kojoj pripada biračko mjesto koje pokriva i područje doma.

     GONG je po pitanju nemogućnosti glasanja u staračkim domo­vima ili na primjer bolnicama u više navrata isticao kako se radi o lošoj praksi upozorivši kako bi glasanje trebalo biti dostupno svima.

     A možda se nekoj starijoj osobi naprosto kao starijoj osobi ne sviđa pomisao da uranite i s maskom na licu satima čekate u redu kako biste dali svoj glas na izborima? Više vam se sviđa pomisao da ime omiljene stranke ili kandidata zaokružite u domu ili kod kuće - na kauču? I na sam dan izbora odspavate koliko želite? U doba korone je dopisno glasovanje sve popularnije. U SAD-u su na prošlim predsjedničkim izborima demonstrirali kako to može funkcionirati - rekordan broj birača je sudjelovao na izborima putem dopisnog glasovanja, a zahvaljujući tome povećala se i stopa izlaznosti. U vre­menima pandemije je dopisno glasovanje sigurnije, udobnije i - u trendu. Iako se mišljenja oko te vrste glasovanja razilaze, stručnjaci u Njemačkoj očekuju da bi udio dopisnih birača u ukupnoj biračkoj masi na sljedećim izborima za Bundestag mogao biti i veći od 50%.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA


 

VRGORAC: Ususret tradiciji

     Nekolicina članova SUH-a iz Vrgorca se 24. kolovoza upu­tila u Etno selo Veliki Godinj u Raščanama, na događaj „Tragom tradicije i pučke arhitekture", kojeg je organizi­rala Turistička zajednica Makarske.

     Okupilo se ondje stotinjak ljudi, od predstavnika organiza­tora, mjesnih vlasti, pa do članova drugih udruga, poput pri­mjerice, udruge Osmijeh iz Vrgorca. Organizirana je radionica klesanja kamena, igre za djecu i odrasle, a predstavljene su i tradicionalne građevine: klačanica, vapnenica i japnenica.

     Nakon predavanja o očuvanju nematerijalne baštine biokovlja i makarskog primorja, uslijedio je zabavno-gastronom- ski dio, obogaćen koncertom Meri Cetinić. Vrlo dobru atmos­feru malo je pokvarila povremena kiša.

Senka Erceg


 

SPLIT: Opuštanje u Ovrljama

     Nekoliko dana nakon prestanka ljetne stanke, 52 članova Podružnica SUH-a Split otišlo je 7. rujna na jednodnevni izlet u Otok kod Sinja, točnije u Konobu kod Frane u Ovrljama.

     U sklopu konobe nalaze se bogati sadržaji, šetnice, boćalište, rječica Ovrlja. U svemu tome su mogli uživati splitski umirovljenici. Za njih je bio organiziran i bogati tradicionalni dalmatinski ručak, a poslije dobre spize se i zaplesalo. SUH-ovci su se vratili oduševljeni u Split u večernjim satima.

Asja Tomin


 

Vrgorac: Tri dana u Italiji

     Pedesetak članova SUH-a iz Vrgorca krenulo je u ranim jutarnjim satima 8. lipnja na trodnevni izlet u Italiju. Na putu dugom 800 kilometara, prvog su dana posjetili Padovu i razgledali sve važne povijesne i kulturne znamenitosti.

     Već pomalo umorni, zaputili su se prema Veroni, gdje su prošetali Shakespeareo- vom ulicom i trgom ispred Arene. Posjetili su i kuću Julije Benvolio, poznate po tragič­noj romansi s Romeom Capuletom. Nakon toga su otišli na zasluženi odmor u hotel na jednom od najljepših mjesta - Lago di Garda.

     Nakon odmora, bio je red posjetiti Veneciju i sve njene poznate trgove, mostove, brodove, gondole, spomenike i ostale kulturne i povijesne znamenitosti. To je potraja­lo čitav dan, pa su se nakon tri dana svi zadovoljni i veseli vratili u Vrgorac tek u ranim jutarnjim satima. Bravo ekipa!

Senka Erceg


 

ŽRNOVNICA: Posvuda pomalo

     SUH-ovci iz Žrnovnice, njih 43, 10. su lipnja otišli na kratko putovanje po Dalmaciji. Prvo su otišli u Benkovac, na najveći sa­jam na jugu Hrvatske. U ponudi je bilo svega, pa su neki i kupili neku sitnicu. Potom su krenuli u Zadar, gdje su prošetali Kalelargom i ri­vom, pozdravili Sunce na istoime­noj umjetničkoj instalaciji i poslu- šali glazbu iz morskih orgulja.

     Zatim su otišli u Nin, gdje su vi­djeli solanu, posjetili Grgura Nin­skog te most srušen u nedavnoj poplavi. Svi umirovljenici su bili oduševljeni i zadovoljni. Kako i ne bi!

Matilda Frankić


 

Split: Pohod na Grčku

     Pedesetak članica i članova Sindikata umirovljenika iz Splita krenulo je 5. svibnja na put prema jugoistoku Europe. Propu­tovali su Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju da bi trećega dana putovanja stigli na cilj - u Grčku.

„Prošetali" su Grčkom, od Kalambaka i Delfa, do Atene i Paralije. Vrlo dojmljiv bio je bliski susret s Meteorima - kamenom šumom na kojoj su se tijekom stoljeća ugnijezdila 24 manastira, te sveti­štem u Delfima, gdje su posjetili lokalitet i muzej s artefaktima.

     Druženje s bogovima na vrhu antičkog svijeta, Akropoli, osta­vilo je snažan dojam. Atena na dlanu, a vodič priča priče iz bogate povijesti koje su pomogle, barem djelomično, posložiti mozaik u glavi, koji se tijekom školovanja slagao prema pričama iz starogrč­ke mitologije.

     Nakon Atene, kojoj je teško uzeti mjeru u nepuna dva dana, boravak u Grčkoj zaokružen je izletom u Paraliju, poznato ljeto­valište u podnožju Olimpa, smješteno na obali Egejskoga mora, 70-ak kilometara od Soluna. Ovo pitoreskno mjesto podilazi turi­stima brojnim tavernama, kafićima, prodavaonicama i buticima u kojima su se SUH-ovci opskrbiti kožnim jaknama, torbicama ili pak bundama.

     Povratak je organiziran istom rutom, pa su splitski umirovljeni­ci bacili pogled na Ohrid i s jezera i s kopna zahvaljujući druželjubi­vom vodiču i šetnjama po staroj jezgri. Albanijom su projurili, a na još jedno noćenje u Budvi odlučili su se tijekom samoga putovanja i tako put do Splita rasporedili na prihvatljive vremenske dionice.

     Nakon što su tijekom osam dana vidjeli mnogo toga, vratili su se u Split nakon tjedan dana i zaključili da u njemu - nema ništa nova.

Marica Žanetić Malenica