UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

PULA: Video susret s talijanskim kolegama

     Polovicom travnja 2021. godine, or­ganiziran je video sastanak„preko granice", sa sindikalnim aktivistima iz Trsta. Od predstavnika SUH-a sastanku su prisustvovali Đina Šverko, predsjed­nica Županijskog povjereništva SUH-a Istarske županije i donedavni predsjednik Vladimir Buršić, predsjednik Udruge SUH Pula-Pola   Lučo Pavletić i tajnica Župa­nijskog povjereništva SUH-a Istarske županije Bruna Jovanović. Od talijan­skih kolega prisustvovali su predstavnici talijanskog sindikata SPI CGIL: Roberto Treu, regionalni tajnik SPI CGIL za regi­ju FVG (Furlanija-Julijska krajina) i Elio Gurtner, tajnik Predsjedništva SPI CIGL za Okrug Trst.

     Bilo je zadovoljstvo susresti se s njima, iako to nije bilo kao inače u bli­skim susretima u Trstu ili u Puli. Roberto Treu je čestitao novoizabranim rukovo­diteljima Đini Šverko i Luču Pavletiću i zaželio uspješan rad te izrazio nadu da će suradnja između dviju organizacija, koja uspješno traje godinama, biti i dalje bogata kao i do sada. Treu se posebno zahvalio Buršiću za dosadašnji uspješan rad te je izrazio nadu da će i dalje biti prisutan u zajedničkim susretima i radu.

     Vladimir Buršić obavijestio je prisutne o promjenama u vodstvu u Istri nakon održanih skupština te je izrazio uvjere­nje da će nove snage biti još uspješnije. Spomenuo je da ima problema s tali­janskim mirovinskim zavodom (IMPS), jer nisu ažurni u svom radu. Zbog toga je upitao za pomoć, ako je to u moći SPI CGIL. U vezi s problematikom oko ostvarenja prava na talijansku mirovinu, Elio Gurtner je izvijestio da i u Trstu imaju problema sa IMPS-om, jer IMPS nema dovoljno djelatnika, a niti dozvolu za nova zapošljavanja. No, pokušat će raz­govarati s odgovornima za to područje.

     Đina Šverko uputila je pozdrav iz Istre i naglasila kako je zbog pandemije aktivnost SUH-a u Istri u prethodnom razdoblju drastično smanjena, iako su imali ambiciozne planove da nastave sa susretima u vezi bratimljenja, zajednič­kih seminara, sportskih aktivnosti i dr., a smanjen je broj članova za otprilike 25%.

     Lučo Pavletić je naveo da se smanjuje broj članova Udruge SUH Pula-Pola, pa je spomenuo da je 2019. bilo 2.300 članova koji su platili članarinu, a 2020. samo 1.760, čemu je doprinijelo smanjenje aktivno­sti zbog pandemije. SUH-ovci iz Istre se nadaju da će se situacija popraviti, kako bi ponovno članovi bili zainteresirani za učlanjenje u SUH.

     S kolegama iz SPI CIGL dogovoreno je da se ponovno "čuju"sredinom svibnja, kako bi dogovorili daljnje akcije, kada se očekuje da će se opća situacija popraviti.

Bruna Jovanović