UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

Pula: Pripreme za proljeće

     Naznake procijepljenosti stanovniš­tva i dolazak proljeća koji će smanji­ti širenje pandemije razlog su da se među pulske SUH-ovce vratio dašak opti­mizma. Slijedom toga odrađuju se pripre­me za odlazak članova u Istarske toplice, ali i u Banju Vrućicu u BiH. Na oba puta išlo bi se 9. ožujka, a vraćalo 19. ožujka, daka­ko ako to dozvoli epidemiološka situacija. Put do BiH bi mogao ipak biti malo kom­pliciraniji, jer su u tijeku pregovori s prije­ vozničkim tvrtkama oko cijene prijevoza, s obzirom da se još ne zna koliko će ljudi se smjeti voziti u jednom autobusu. To bi moglo poskupiti cijenu, pa su neki čla­novi već rekli kako će na put do BiH, ako zatreba, krenuti i vlastitim automobilima.

     Volonterska služba Udruge SUH-a Pula i dalje redovito obilazi svoje bolesne i teže pokretne članove. Održan je i onli- ne sastanak s pobratimljenim talijanskim SPI CGIL, na kojem je sudjelovala Bruna Jovanović, a na kojoj se moglo čuti da i talijanski umirovljenici zbog ekonom­skih posljedica korone gube plaćajuće članove. Došlo je i do smjene u vodstvu pulske udruge, Mirjanu Diku-Dužman je na mjestu predsjednice zamijenio Lučo Pavletić, a zamjenica predsjednika je Zo- rica Drandić. Unatoč koroni, ured udruge otvoren je svakog ponedjeljka i srijede od 9 do 12sati, a petkom se sastaje i čelništvo udruge.      Bruna Jovanović