UVODNA RIJEČ

Sloboda pod ključem

Piše: Jasna A. Petrović

     Na društvenim mrežama portala orijentiranih na stariju popu­laciju je opći predizborni tulum. Jedni druge optužuju kako bi im bilo pametnije manje zboriti, a više paziti za koga glasaju. Uglavnom, poneki zalutali mlađi komentator glasno optužuje sta­re kako su oni krivi zbog koruptivnih lokalnih „vlada" i masovnog iseljavanja cijelih obitelji u inozemstvo.

     Dobro je to da su se stari aktivirali i jedni druge opominju na važnost sudjelovanja u izborima. Da, svojim glasom pišete sud­binu zemlje i šanse za svoj dostojanstveniji život. No, sada dolazi realnost. Koliko zapravo ova ili bilo koja druga vlada želi da starije osobe glasaju? Je li točno da stariji iz ruralnih područja uglavnom glasaju za desnu opciju, a iz urbanih dijelova za stranački spektar od centra do lijevog? Što god da bilo, stariji su izabrali promjenu, ma što to značilo. Jer, loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na izbore.

     Legenda Facebooka je umirovljenica Ivanka Mijić iz doma u centru Zagreba, koja je stavila ovaj post:„Želim biti slobodna osoba, a ne daju mi. Za vrijeme ručka, koji mi je prisjeo, dobili smo obavi­jest da se izbori neće održati kao do sada u domu, nego možemo vidjeti gdje spadamo na web stranici doma za izbor čelnika mjesta u kojem živimo. U domu je 70% korisnika iz drugih mjesta, a ne iz Zagreba." Odlučili smo i mi dići glas.

     Iako su za prošle predsjedničke izbore svim domovima umirov­ljenika omogućili da svi njihovi korisnici glasaju u domovima, kako saznajemo od GONG-a, na lokalnim izborima birači mogu glasati samo u mjestu svoga prebivališta, pa tako zakonski nije predviđeno formiranje posebnih biračkih mjesta u ustanovama socijalne skrbi.     Državno izborno povjerenstvo je vezano za glasanje u tim ustano­vama jedino predvidjelo mogućnost da korisnici domova glasaju izvan, odnosno unutar doma, ali radi se o manjini koja je prijavljena na adresu doma ili ima prebivalište na adresi kojoj pripada biračko mjesto koje pokriva i područje doma.

     GONG je po pitanju nemogućnosti glasanja u staračkim domo­vima ili na primjer bolnicama u više navrata isticao kako se radi o lošoj praksi upozorivši kako bi glasanje trebalo biti dostupno svima.

     A možda se nekoj starijoj osobi naprosto kao starijoj osobi ne sviđa pomisao da uranite i s maskom na licu satima čekate u redu kako biste dali svoj glas na izborima? Više vam se sviđa pomisao da ime omiljene stranke ili kandidata zaokružite u domu ili kod kuće - na kauču? I na sam dan izbora odspavate koliko želite? U doba korone je dopisno glasovanje sve popularnije. U SAD-u su na prošlim predsjedničkim izborima demonstrirali kako to može funkcionirati - rekordan broj birača je sudjelovao na izborima putem dopisnog glasovanja, a zahvaljujući tome povećala se i stopa izlaznosti. U vre­menima pandemije je dopisno glasovanje sigurnije, udobnije i - u trendu. Iako se mišljenja oko te vrste glasovanja razilaze, stručnjaci u Njemačkoj očekuju da bi udio dopisnih birača u ukupnoj biračkoj masi na sljedećim izborima za Bundestag mogao biti i veći od 50%.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

RADNIČKI DOM: Zaštitite se od nasilja

     U sklopu projekta „Škola prava za starije osobe" koji podupire Grad Zagreb, 12. prosinca u Radničkom domu u Zagrebu održana je treća radi­onica pod nazivom „Nasilje nad starijim osobama - edukativna i interaktivna ra­dionica s naglaskom na prevenciju", na kojoj je sudjelovalo pedesetak osoba.

     U prvom dijelu radionice, savjetnica Pravnog savjetovališta SUH-a Mia Ška­rica objasnila je što je nasilje i istaknula specifične vrste nasilja nad starijim oso­bama. Iznijela je podatke ranijih istraži­vanja o nasilju nad starijim osobama i zakonodavni okvir koji pruža zaštitu u slučaju nasilja u obitelji, no u njima sta­tistike ne uključuju korisnike u domovi­ma umirovljenika ili uzdržavane osobe kod obitelji s kojima je potpisan ugovor o uzdržavanju. Objašnjeni su procedura i koraci koji se moraju poduzeti u slučaju nasilja te su pobrojana sva pra­va koja ima žrtva nasilja u obitelji.

     Biserka Budigam, psihologinja i predsjednica Povjereništva SUH Za­greb, ispričala je nekoliko slučajeva iz svoje prakse kako bi nazočne upozo­rila na probleme i oblike nasilja koji­ma su izložene starije osobe. Također je naglasila da starost nije bolest i da društvo ne može otpisati starije osobe samo zbog njihove dobi. Svako isklju­čivanje ili zanemarivanje može dove­sti do izlaganja starije osobe nasilju, no naglasila je kako će osoba koja je aktivna u društvu teže pristati trpjeti neki oblik nasilja.

     Nakon završetka izlaganja, prisutni su provjerili svoje znanje prepoznava­nja oblika nasilja i poduzimanja potreb­nih koraka u slučaju nasilja. Dobili su šest slučajeva sa svim potrebnim činje­nicama i okolnostima na temelju kojih su trebali zaključiti radi li se o nasilju i o kojoj vrsti nasilja je riječ, primjenjuje li se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji na slučaj i koja prava su tim zakonom omogućena te kako zaštiti žrtve i gdje se one mogu obratiti za pomoć.

    Okupljeni su potom postavljali pita­nja izlagačicama i zaključili da je radio­nica bila vrlo korisna i potrebna, jer ih većina uopće nije imala jasnu predodž­bu o nasilju.

M.D.


 

STUDENTSKI GRAD: Svjetlucavi dani

     U zadnjem mjesecu u 2018. godini, podružnica SUH-a Studentski grad organizirala je izlet u grad Čazmu, gdje je, uz tamošnji advent, članovima predstavljen zavičajni muzej grada. U nje­mu je i galerija akademskog slikara i gra­fičara Antona Cetina, koji je dvadesetak svojih radova trajno donirao gradu Čazmi.

     Umirovljenici su razgledali stare če­stitke koje su nekada ljudi slali poštom i koje su uvećane da krase zidove muzeja te zbirku prekrasnih lutaka koje su poklo­njene muzeju od strane jedne gospođe koja ih je godinama sakupljala. Potom su obišli tamošnju crkvu sv. Marije Magdale­ne. Nakon ručka uz ples, posjetili su Ga­leriju Matešin u obližnjem mjestu Bojana. To je galerija slikara Franje Matešina, u ko­joj on živi sa svojom obitelji i gdje je izlo­žio sve svoje likovne radove kojih je bilo mnogo, a dvorište galerije je osvjetljeno svijećama. Nešto novo i zaista zanimljivo od jedne skromne obitelji.

     Plesne i pjevačke aktivnosti obilježile su zadnje dane u 2018. godini. Tako je i na već tradicionalnoj Božičnoj priredbi u organizaciji podružnice nastupilo mnogo pjevača, plesača i zabavljača, koji su oras­položili mnogobrojne, kako članove, tako i građane Studentskog grada. Samom priredbom obilježen je i početak prazni­ka, odnosno stanke koja je trajala do 9. siječnja, kada je podružnica nastavila u jednako aktivnom ritmu.

Snježana Živčić


 

STUDENTSKI GRAD: Studeni u pokretu

      Studeni je u podružnici Studentski grad započeo koncertima, 58 čla­nova bilo je na koncertu Gabi No­vak i Matije Dedića, te Bisere Veletanlić i Vasila Hadžimanova, a 17 njih je imalo prilike poslušati Sevdah u Lisinskom. Osim toga, zbor „Jeka" nastupao je u Domu za starije Dubrava, gdje je bila or­ganizirana „Kiflijada".

SUH-ovci su pomogli Vijeću MO Studentski grad u organiziranju keste- nijade, na kojoj se okupilo i predstavilo nekoliko KUD-ova, a članice Sindikata su predstavile svoj linijski ples. Skuhalo se i podijelilo nekoliko litara vina, što je odlično pasalo uz pečene kestene, koje su pekli, a tko drugi. nego opet oni s naj­većim iskustvom - umirovljenici.

     Radionica umnog treninga koju je odradio Centar za civilne inicijative, u sklopu projekta koji financira EU pod nazivom „Pune ruke posla" uspješno je završila i svaki polaznik je dobio potvrdu o završenom treningu, a nastavljena je radionica rada na računalima, tabletima i pametnim telefonima koju su pohađali oni koji još nisu savladali moderne teh­nologije.

     Organizirana su i tri izleta; jedan u Ozalj, gdje su penzići, uz vodiča, razgle­dali stari glad i Zavičajni muzej, a nakon toga ručali u seoskom gospodarstvu, gdje su se plesom zabavili do polaska kući. Otišli su i u Sv. Martin na Muri, gdje su obišli farmu jelena i degustirali do­maće proizvode, a zatim su se okupali u termama Sv. Martin na Muri.

     Krajem mjeseca se 30 članova otpu­tilo u Budimpeštu, koju su željeli vidjeti u vrijeme adventa i provozali se Duna­vom, odakle se pruža prekrasan pogled na grad koji je u ovo doba zaista veli­čanstven.

Snježana Živčić


 

NOVI ZAGREB: Knjiga o životnim pričama

     Podružnica SUH-a Novi Zagreb organi­zirala je 16. studenoga 2018. promo­ciju knjige svoje članice Stane Lovrić. U prepunom prostoru podružnice pred­stavljena je knjiga „Iz Ivanovog dnevnika i druge priče". Promocija je počela nastupom violinistice Klare Ruter. Nakon glazbenog nastupa publiku je pozdravila Ana Dusper, koja je s nekoliko riječi opisala osobnost spisateljice, poznate po samozatajnosti, humanizmu, altruizmu i čovjekoljublju. Predstavljanje je nastavila urednica knjige Silvija Brkić Midžić, koja se osvrnu­la na život i djelo Stane Lovrić s posebnim osvrtom na knjigu, koja sadrži 18 priča, od kojih su neke objavljene u novinama, a dio je i nagrađivan.      Posjetiteljima se na kraju obratila sama spisateljica, pročitala ulomak jedne priče i najavila svoju odluku da sav prihod od prodaje svoje knjige namijeni umirovljenicima stacionarnog odjela Doma umirovljenika Penkala, kako bi im pokloni­ma uljepšala predstojeće blagdane.

A.D.


 

ZAGREB: Škola prava za starije osobe

Kako napisati oporuku

     U sklopu projekta SUH-a „Škola prava za starije osobe" kojeg podupire Grad Zagreb, 14. stu­denog 2018. održana je prva temat­ska radionica pod nazivom „Kako na­pisati oporuku - teorijski i praktični rad". U podružnici SUH-a Oporovec okupilo se tridesetak osoba, kojima je pravnik SUH-a Milan Tomičić objasnio pravne temelje nasljeđivanja i vrste oporuka uz hipotetske slučajeve.

     U drugom dijelu radionice kojeg je vodila pravna savjetnica Mia Škari­ca, okupljeni su sami pisali oporuku, prema danim uputstvima, a kasnije su ispravili pogreške. Umirovljenici su rekli kako im je radionica bila vrlo korisna, a pohvaljuju i podjelu pisanih materijala sa savjetima.

Druga radionica, pod nazivom „Kako raspolagati imovinom za živo­ta - teorijski i praktični rad" održana je 22. studenog u podružnici SUH-a Pešćenica. Na radionici je sudjelova­lo četrdesetak osoba koje su odmah rekle da nisu upoznate s ugovornim mogućnostima raspolaganja imovi­nom za života.

     U teorijskom dijelu radionice To­mičić je iznio pravne temelje ugovor­nog raspolaganja imovinom u Hrvat­skoj. Pobrojani su i rastumačeni ugo­vori o doživotnom i dosmrtnom uz­državanju, o darovanju te o ustupu i raspodjeli imovine za života. Opisani su i njihovi pravni učinci, a svaki od njih je popraćen hipotetskim sluča­jem radi boljeg razumijevanja.

     Nakon završetka izlaganja, pri­sutni su željeli znati je li u trenucima blokade i ovrhe građana ugovor o dosmrtnom uzdržavanju dobro rje­šenje, je li bolje sklopiti ugovor ili sastaviti oporuku te na koji način je najbolje darovati imovinu. Nakon detaljnih odgovora, prisutni su do­bili listiće sa zadacima u kojima su trebali prepoznati najbolje rješenje prema zadanim hipotetskim sluča­jevima.

     Radionice su u svakom sluča­ju bile korisne umirovljenicima, koji sada znaju što trebaju učiniti, a i vjerujemo kako će dati savjete i svojim prijateljima i tako spriječiti manipulacije.