UVODNA RIJEČ

Sloboda pod ključem

Piše: Jasna A. Petrović

     Na društvenim mrežama portala orijentiranih na stariju popu­laciju je opći predizborni tulum. Jedni druge optužuju kako bi im bilo pametnije manje zboriti, a više paziti za koga glasaju. Uglavnom, poneki zalutali mlađi komentator glasno optužuje sta­re kako su oni krivi zbog koruptivnih lokalnih „vlada" i masovnog iseljavanja cijelih obitelji u inozemstvo.

     Dobro je to da su se stari aktivirali i jedni druge opominju na važnost sudjelovanja u izborima. Da, svojim glasom pišete sud­binu zemlje i šanse za svoj dostojanstveniji život. No, sada dolazi realnost. Koliko zapravo ova ili bilo koja druga vlada želi da starije osobe glasaju? Je li točno da stariji iz ruralnih područja uglavnom glasaju za desnu opciju, a iz urbanih dijelova za stranački spektar od centra do lijevog? Što god da bilo, stariji su izabrali promjenu, ma što to značilo. Jer, loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na izbore.

     Legenda Facebooka je umirovljenica Ivanka Mijić iz doma u centru Zagreba, koja je stavila ovaj post:„Želim biti slobodna osoba, a ne daju mi. Za vrijeme ručka, koji mi je prisjeo, dobili smo obavi­jest da se izbori neće održati kao do sada u domu, nego možemo vidjeti gdje spadamo na web stranici doma za izbor čelnika mjesta u kojem živimo. U domu je 70% korisnika iz drugih mjesta, a ne iz Zagreba." Odlučili smo i mi dići glas.

     Iako su za prošle predsjedničke izbore svim domovima umirov­ljenika omogućili da svi njihovi korisnici glasaju u domovima, kako saznajemo od GONG-a, na lokalnim izborima birači mogu glasati samo u mjestu svoga prebivališta, pa tako zakonski nije predviđeno formiranje posebnih biračkih mjesta u ustanovama socijalne skrbi.     Državno izborno povjerenstvo je vezano za glasanje u tim ustano­vama jedino predvidjelo mogućnost da korisnici domova glasaju izvan, odnosno unutar doma, ali radi se o manjini koja je prijavljena na adresu doma ili ima prebivalište na adresi kojoj pripada biračko mjesto koje pokriva i područje doma.

     GONG je po pitanju nemogućnosti glasanja u staračkim domo­vima ili na primjer bolnicama u više navrata isticao kako se radi o lošoj praksi upozorivši kako bi glasanje trebalo biti dostupno svima.

     A možda se nekoj starijoj osobi naprosto kao starijoj osobi ne sviđa pomisao da uranite i s maskom na licu satima čekate u redu kako biste dali svoj glas na izborima? Više vam se sviđa pomisao da ime omiljene stranke ili kandidata zaokružite u domu ili kod kuće - na kauču? I na sam dan izbora odspavate koliko želite? U doba korone je dopisno glasovanje sve popularnije. U SAD-u su na prošlim predsjedničkim izborima demonstrirali kako to može funkcionirati - rekordan broj birača je sudjelovao na izborima putem dopisnog glasovanja, a zahvaljujući tome povećala se i stopa izlaznosti. U vre­menima pandemije je dopisno glasovanje sigurnije, udobnije i - u trendu. Iako se mišljenja oko te vrste glasovanja razilaze, stručnjaci u Njemačkoj očekuju da bi udio dopisnih birača u ukupnoj biračkoj masi na sljedećim izborima za Bundestag mogao biti i veći od 50%.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ZAGREB: Akcija „Štand dobrote"

     Na zagrebačkim tržnicama Dolac, Kvatrić, Trešnjevka, Jarun i Utrine u subotu 11. svibnja 2019. godine organizirana je akcija„Štand do­brote", kojoj je svrha bila edukacija javnosti o problemu bacanja hrane te jačanje uloge domaćih proizvoda na tržištu. „Štand dobrote" organizirala je humanitarna udruga Portal Dobrote, čija je misija promi­canje humanih osjećaja uzajamnosti i solidarnosti u društvu, senzibi- liziranje javnosti za potrebe društva te širenje dobrote i ljubavi prema čovjeku, a projektu se pridružilo i Povjereništvo SUH-a Grada Zagreba.    Akciji su se odazvali brojni volonteri Povjereništva, a prema riječima vo­diteljice udruge Sanje Bijonda, još jednom se pokazalo kako su upravo stariji građani najpotrebitiji te da upravo njima treba pomoć u hrani, koja im je ovom prilikom podijeljena.

     Nekoliko puta godišnje udruga Portal Dobrote organizira „Štando­ve dobrote" gdje se na gradskim tržnicama na izdvojenu klupu stav­ljaju viškove proizvoda prodavača, koji bi inače završili u smeću jer se ne mogu prodati sljedećeg dana, a zdravstveno su još uvijek ispravni. Istovremeno, iz Udruge pozivaju sve građane u potrebi da hranu mogu uzeti s klupe na kojoj će biti prikupljena. Ako nakon akcije „Štanda do­brote" ostane višak hrane, on se u pravilu pošalje u Pučku kuhinju.

Vesna Bečić