UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Umirovljenici jači od bure

      Članovi SUH-ovih podružnica Dubrovnik i Konavle su u subo­tu, 23. veljače, unatoč posjetili Makarsku, Vepric i Imotski. Izlet je uspješno odrađen, unatoč izrazito lošem vremenu, s vrlo jakim naletima bure. Ipak, izletnici su bez većih problema stigli u Makarsku. Zbog orkanske bure nije realizirano planirano stručno vođenje, pa je bilo vremena za nešto dulje ispijanje kave na sigurnom.

U Vepricu je bura još pojačala, pa nije bilo moguće vanjsko razgledavanje. No, zato je upravitelj Veprica, don Mijo, upoznao izletnike s nastankom tog marijanskog svetišta, kojeg je 1908. osnovao splitsko-makarski biskup Juraj Carić po uzoru na Lour- des. Tako su SUH-ovci upoznali bogatu povijest mjesta i vidjeli vrlo vrijedni mozaik„Anđeo mudrosti" koji simbolizira Božju viziju svijeta i povijesti, svjetski poznatog autora, isusovca Marka Ivana Rupnika, čiji mozaici su i u Rimu, Lourdesu, Fatimi, Washingtonu.

     Nakon duhovne obnove, umirovljenici su stigli i do Imotskog, gdje su posjetili spomenike prirode Modro i Crveno jezero, tvr­đavu Topana te neoromaničku crkvu svetog Frane i Franjevačku zbirku, koja se sastoji od devet zasebnih zbirki. Nakon bogatog izleta slijedio je objed u konobi uz rijeku Vrljiku u Donjoj Glavini, a potom i povratak kući. Iako dobro „prozračeni", svi su bili zado­voljni.

Kruno Koroman


DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Festa od menestre u Čilipima

     SUH-ovci iz podružnica Dubrovnik i Konavle-Cavtat, njih 83, zajednički su u subotu 26. siječnja organizirali ručak uz muziku, ples i druženje u restoranu Kameni mlinovi u Čilipima. Na jelovniku je između ostalog   bila i menestra, spe­cijalitet ovoga kraja.

     To je prilika da se umirovljenici bolje upoznaju i stvore pri­jateljstva, ali i da se učlane u SUH. Tako je podružnica Dubrov­nik učlanila 41 novog člana, a podružnica Konavle-Cavtat 33 nova člana u ovoj godini.

Na dobroj organizaciji i zabavi uz pljesak i pjesmu umirov­ljenici su se zahvalili vodstvu SUH-ovih podružnica, a rastanak je protekao uz želju za novim druženjem kao što je bilo ovo.

Ante Mandić


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Vesela Konavoska brda

      Umirovljenici SUH-a Dubrovač- ko-neretvanske županije, njih 77, se uz ručak i glazbu zabav­ljalo u Konavoskim brdima dana 19. studenog. Konoba Konavel i vlasnik Pero Kaulić su ih ugostili i pripremili ukusan jelovnik uz piće po želji. Svi umirovljenici su oduševljeni izletom, zaželjeli da se takvo druženje češće ponovi. Kako i ne bi, kad su uz dru­ženje, zabavu i finu hranu proveli ne­zaboravan dan. Vrijedi spomenuti da je na tom druženju u SUH učlanjeno i novih 19 članova.

Ante Mandić


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Put dobrote po Bosni

     Cak 57 SUH-ovaca iz Dubrovačko-neretvanske županijske bo­ravilo je od 24. studenog do 4. prosinca u Banji Vrućici. Ovo je već tradicionalno putovanje umirovljenika s juga Hrvat­ske, jer su ondje pošli po peti puta za redom.   Na putu u toplice, svratili su u Banja Luku u posjet biskupu Franji Komarici i Hrvati­ma u banjalučkoj enklavi. Uručen mu je kip svetog Vlaha i dru­gi pokloni, poput suhih smokvi, lozovače, travarice, mandarina, maslinovog ulja i tradicionalnih konavoskih vezova. Biskup je bio oduševljen dolaskom te ih je počastio i održao misu koja je trajala više od sat vremena, a na kojoj se zatekao i Red hrvatskih vitezova.

     Posjetili su i marijansko svetište Komušina-Kondžilo te katoličku crkvu u Tesliću, gdje je snimljena epizoda emisi­je Lijepom našom - Mostovi kultura, u kojoj su sudjelovali i SUH-ovci. Obitelj Brajković poklonila je vrijedne darove sve­ćeniku Ivanu Ravliću, koji je bio organizator snimanja emisije i koji se javno zahvalio Brajkovićima. Tako je uz obilje dobrote obilježen kraj 2018. godine.

Ante Mandić


 

KONAVLE: Albanija trči velikim koracima

     Pedesetak umirovljenika Konavala otputilo se krajem li­stopada u Makedoniju i Albaniju, te se vratili oduševljeni albanskim napretkom. Bilo je to ugodno iznenađenje, jer svake godine raste broj hotela, čistoća je na visokoj razini, a zemlja nema dugove, dok PDV iznosi samo 6 posto.

     Mnogo toga je učinjeno zahvaljujući Europskoj uniji, gradi se infrastruktura, banke daju povoljne kredite za poduzetnič­ke projekte. Inozemni kapital je sve prisutniji jer su olakšane papirologije i razvijene koncesije npr. za gradnju hotela.

     Svoje kadrove školuju na poznatim svjetskim sveučilištima poput Sorbone, a po završetku studija moraju se vratiti na rad u zemlju, jer je to regulirano ugovorima.

Svi konavljanski umirovljenici zaključili su kako se od Alba­naca puno toga može naučiti, te poželjeli da i njihova domovi­na krene takvim smjerom.

Ante Mandić