UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

6. sjednica Glavnog odbora SUH-a

SUH nezadovoljan položajem umirovljenika

• Kako bi osnažio, SUH mora omasoviti svoje članstvo!

 

Članovi Glavnog odbora Sindikata umirovljenika Hrvatske na šestoj su sjednici, održanoj u Zagrebu 21. travnja 2011., izrazili nezadovoljstvo nebrigom o dostojanstvu i sve težem položajem hrvatskih umirovljenika.

Kako je tijekom prezentacije o aktualnim problemima rekao predsjednik Stjepan Krajačić, SUH je javno od Vlade zatražio zaustavljanje divljanja cijena i odmrzavanje mirovina i njihovo usklađivanje, jer inače ugroženi umirovljenici još dublje klize u zonu siromaštva. Na žalost, gospodarski oporavak i razvoj odvijaju se presporo, eksperti poručuju da javnu potrošnju treba smanjiti za 20 milijardi kuna, od čega bi mirovine trebale činiti 10 milijardi! Inflacija će u ovoj i sljedećoj godini iznositi najmanje po 3%. Vlada ipak ne planira odmrznuti mirovine, pa će mirovine i dalje realno padati.

SUH je zatražio da se odmah pristupi reformi mirovinskog sustava i izdvoji posebne/ povlaštene mirovine iz fonda međugeneracijske solidarnosti. Nadalje, zajedno sa sindikatima aktivnih radnika, SUH je upozorio na fenomen neplaćanja doprinosa iz bruto plaća te zatražio kazneni progon neplatiša. SUH je intervenirao nizom prijedloga u program Nacionalnog vijeće za umirovljenike i starije osobe pri vladi RH, ali nije zadovoljan dosadašnjim pristupom rješavanju problema umirovljenika. Također, posredstvom SSSH-a i Gospodarskog socijalnog vijeća, upozoravalo se na pogoršan položaj umirovljenika, ali bez rezultata. Lista zahtjeva SUH-a je podugačka: uređenje drugog mirovinskog stupa, uključenje dodatka za tzv. nove umirovljenike u osnovicu, ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstvo od 3% za više mirovine; smanjivanje iznosa dopunskog zdravstvenog osiguranja za uzdržavane članove obitelji, povećanje poreznog cenzus za umirovljenike... Vrhu vlasti je predložena i promjena izbornog modela, kako bi se omogućilo glasanje za osobe, a ne za stranačke liste.

Što će SUH poduzeti? Sukladno svojim temeljnim ciljevima i programima, zaključeno je, SUH će se i dalje boriti za dostojanstvo i bolji položaj umirovljenika i starijih osoba prvenstveno kvalitetnim i stručnim prijedlozima o svim bitnim pitanjima koja utječu na položaj umirovljenika. Da bi u tome bio učinkovitiji, SUH će intenzivirati svoje aktivnosti na povećanju broja članova i jačanju organizacijske strukture. S tim je ciljem odlučeno da će se u svim županijama održati tematske rasprave o načinima pridobivanja članova i zaštite njihovih interesa.

 

GLAVNI ODBOR: 6. sjednica - powerpoint prezentacija

Program SUH-a za 2011.godinu

Izvještaj o radu SUH-a za 2010. godinu