UVODNA RIJEČ

Ministar kojeg smo nekad voljeli

Piše: Jasna A. Petrović

     Kaže naš glavni ministar za financije da su umirovljenici pojeli proračun. On, među umirovljenicima nekad najomiljeniji Plenkovićev ministar, već stoga jer je pokazao da ima pojma o svom poslu, nedavno je izgubio HDZ-ove brojne glasače starije dobi. U prigodi krojenja rebalansa proračuna reče hladnokrvno Zdravko Marić kako je najveći „krivac za još veće rashode proračuna indeksacija mirovina, koja je u drugom dijelu ove godine iznosila 2,46 posto". I dodaje kako “nije očekivao tako visoku brojku”!

     Gospodine Ministre, molimo lijepo, zar vi stvarno mislite da je 60 kuna prosječnog usklađivanja mirovine i to sa „sarmom" od 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena, previše, da spa­šava siromašne umirovljenike od daljnjeg tonjenja u bijedu? I još imate obraza reći kako su oni te štetočine koji su ugrozili državni proračun?

        Ma hajte, molimo Vas, zar je za Hrvatsku stvarno loša vijest što su mirovine rasle za nokat jače nego što ste to utefterili u svojoj tekici! I još ste se drznuli spomenuti Covid dodatak, koji je isto išao starijima pa su tako penzići valjda dokrajčili proračun. I onda velite pomirbeno, da ste, kao Vlada „uvijek govorili, kako su od svih rashoda mirovine najveći rashod u proračunu, i kamo sreće da imamo prostora još za viši rast".

Imate, ministre prostora za rast mirovina, a na to vas obvezuju i europska upozorenja kako morate poraditi na adekvatnosti mirovina, jer čak ih je 65 posto niže od hrvatske linije siromaštva, na dnu smo po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći.    Pa što još hoćete?!

     Znate Vi, ministre, da od ničega ne možete napraviti nešto. Ex nihilo aliquid facere, kako kaže stara latinska poslovica. Ako biste doista rado gladnim umirovljenicima povećali mirovine, pa onda napravite proračun u kojem ćete podići doprinos za mirovine prvog stupa, koji danas iznosi samo 15% i najniži je u Europskoj uniji. Povećajte ga na 28% kao u Češkoj, 33% u Italiji, 25,5% u Mađarskoj, 24,4% u Sloveniji i Finskoj ili 22,8% u Austriji.

     Slažemo se, ministre, da mi nemamo tako velik proračun kao neke bogate zemlje, ali to se onda računa po udjelu doprinosa u bruto društvenom proizvodu, a tu smo negdje u donjoj sredini, sa samo 10,2 posto BDP-a, dok se u Italiji, Grčkoj, Francuskoj,    Austriji i Portugalu kreće od 14 do 16 posto. Njima njihov umirovljenik nije preskup. Vama vaš jest. Vama su vaši umirovljenici toliko preskupi da im zamjerate što im se mirovine djelomično usklade s rastom plaća i cijena. Vi ste protiv poboljšanja formule usklađivanja mi­rovina na 100 posto povoljnijeg indeksa, jer to bi onda možda bilo čak i „rast" od tri posto. Vi tako savjetujete premijera. Vi tako brišete šansu za preživljavanje hrvatskih umirovljenika. Jer, nije važno samo preživjeti, nego i biti sretan. A s    Vašim načinom raz­mišljanja, umirovljenici sigurno nikada neće biti sretni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PRAVO NA DOSTAVU MIROVINA POŠTOM

Kada će se ukinuti nehumani Mrsićev propis?

 

     Umirovljenik Željko Tomas iz Imotskog zajedno sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske 5. studenoga 2021. uputio je pritužbu protiv diskriminacije na adresu pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, te na znanje predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću. Ž. Tomas je u invalidskoj mirovini od 1999. godine. Ima priznato tjelesno oštećenje od 80%, te 60% status Hrvatskog ratnog invalida. Prima mirovinu isključivo iz Hr­vatske i to preko banke, te, jer je bolestan, teže hoda i ne može dulje stajati. Budući da se zbog epidemije Covid-19 čeka ispred banke po 3-4 sata, po kiši, vrućinama, jer u ovoj pandemijskoj situaciji zabranjeno je ući i čekati u banci, Željko želi da mu se mirovina isplaćuje na kućnu adresu.

Birokrate baš briga!

     Uputio je svoj zahtjev HZMO-u, po­dručnoj službi u Splitu, 02.09.2021. u kojemu obrazloženo traži da mu se mi­rovina isplaćuje na kućnu adresu. Nije dobio pismeni odgovor. Ž. Tomas navodi da u banci u kojoj prima mirovinu nema, kao i većina starijih osoba, ni bankovnu karticu, nego kad dođe u banku, pokaže osobnu iskaznicu na šalteru, gdje dobije mirovinu na ruke. Gospodin Tomas smatra kako se radi o diskriminaciji na temelju zdravstvenog stanja, invaliditeta i dobi, te se opravdano pita - koga štiti HZMO, sa sumnjom kako „štiti inozemne banke koji pljačkaju građane". Apsurdno je i to da je on umirovljen još 1999. godine, dakle prije 1. siječnja 2014. kao referentnog datuma ukidanja prava na dostavu mirovine putem pošte, ali mu svejedno nije omogućeno da zbog pogoršanja zdravstvenog stanja izmijeni način isplate.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske se godinama zalaže da se umirovljenicima vrati ukinuto pravo mogućnosti primanja mirovine putem pošte, a prema njihovom osobnom izboru i potrebi. Naime, nakon što je izmjenama ZOMO-a od 1. siječnja 2014. godine, po tadašnjem ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću, pro­pisano da se mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, koja su ostvarena i isplaćivana do 31. prosinca 2013., i dalje isplaćuju putem banaka, odnosno putem pošte na adresu korisnika na teret sred­stava državnog proračuna, istovremeno je ukinuto to pravo za umirovljene nakon 1. siječnja 2014., odnosno dopuštena je isplata isključivo putem banaka. I u tre­nutku donošenja takvog nehumanog i neopravdanog zakonskog rješenja SUH je izrazio svoje protivljenje, te i u javnom savjetovanju o izmjenama zakona, sudje­lovao s konkretnim prijedlozima.

Nedostupna mirovina za nemoćne

     Postojeći Zakon o mirovinskom osigu­ranju kroz odredbe članka 96. neizravno i višestruko diskriminira umirovljenike na osnovi mjesta stanovanja (boravišta/ prebivališta) i zdravstvenog stanja. Iako zakon naizgled vrijedi jedna­ko za sve, prilikom primjene istog vidljiva je diskriminacija nemalog dijela umirovljenika.

     Nije ostvarena jednaka mogućnost korištenja miro­vinskih prava kod korisnika, jer ne postoji ista rasprostra­njenost poslovnica banaka i bankomata diljem Hrvatske čime dolazi do geografske izoliranosti koju karakterizira i slabija gradska prometna povezanost, te nepostojanje iste prilikom loših vremenskih prilika. Kod slučaja geograf­s

prilagođen pristup osobama smanjene pokretljivosti. Treba se skrenuti pozornost i na progresivnu zdravstvenu onemoća- lost korisnika mirovine. Prilikom starenja dolazi do sve većeg broja zdravstvenih poteškoća koje često smanjuju mobil­nost, a što nerijetko uzrokuje i padove koji u određenom broju slučajeva završe sa smrtnom posljedicom.

     Iz tih razloga umirovljenik Ž. Tomas i Sindikat umirovljenika zajedno se zalažu da se članak 96. Zakon o mirovinskom osigu­ranju ocijeni diskriminatornim s osnova trenutka umirovljenja i zdravstvenog stanja te omogući onemoćalim i ranjivim korisnici­ma isplata mirovine dostavom do kućnog praga i to automatski određenim kategorijama invalida, odnosno svima koji od izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite ishode potvrdu o smanje­noj mobilnosti uslijed bolesti i starosti, ili to osobno zatraže.

Bez pošta, autobusa i bankomata

     Dodatna opasnost sadašnjeg zakon­skog rješenja je i povećana stopa mani­pulacije i iskorištavanja umirovljenika od strane bližnjih članova obitelji, rodbine i susjeda i znanaca, odnosno bujanja ekonomskog zlostavljanja starijih oso­ba. Bližnji su upoznati s nemogućnosti samostalnog odlaska u poslovnicu banke ili na bankomat radi podizanja mirovine, nakon čega umirovljenicima uzimaju nji­hove bankovne kartice ili po dobivanju punomoći na istu, uzimaju sredstava, a umirovljenici katkad ostaju bez svojih primanja.

     Još je jedan problem to što je zbog epidemije ukinuto više od 200 poštan­skih ureda diljem Hrvatske te je došlo do drastičnog prorjeđivanja ili čak uki­danja linija javnog prijevoza, što još više onemogućuje korisnike da dođu do svojih mirovina. U najavi je, podsjećamo, i skidanje oko 40 posto bankomata.

     Napominjemo kako broj korisnika mi­rovine kojima se putem Hrvatske pošte dostavlja mirovina na kućnu adresu za listopad 2021. iznosi 63.664 korisnika, a cijena koju hrvatske pošte naplaćuju za dostavu po mirovinskoj uplatnici iznosi manje od 20 kuna, što godišnje iznosi samo 1.273.280 kuna. I uz povećani broj korisnika, za sustav mirovinskog to je mali iznos u usporedbi s tragičnim posljedica­ma kad nemoćne starije osobe ne mogu doći do svoje mirovine.

     Po ovlaštenju Željka Tomasa iz Imot­skog Sindikat se obratio Pučkoj pravobrani- teljici s pritužbom za slučaj diskriminacije, kao i za zaštitu starijih osoba narušenog zdravlja i osobe s invaliditetom.

Jasna A. Petrović