UVODNA RIJEČ

Ministar kojeg smo nekad voljeli

Piše: Jasna A. Petrović

     Kaže naš glavni ministar za financije da su umirovljenici pojeli proračun. On, među umirovljenicima nekad najomiljeniji Plenkovićev ministar, već stoga jer je pokazao da ima pojma o svom poslu, nedavno je izgubio HDZ-ove brojne glasače starije dobi. U prigodi krojenja rebalansa proračuna reče hladnokrvno Zdravko Marić kako je najveći „krivac za još veće rashode proračuna indeksacija mirovina, koja je u drugom dijelu ove godine iznosila 2,46 posto". I dodaje kako “nije očekivao tako visoku brojku”!

     Gospodine Ministre, molimo lijepo, zar vi stvarno mislite da je 60 kuna prosječnog usklađivanja mirovine i to sa „sarmom" od 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena, previše, da spa­šava siromašne umirovljenike od daljnjeg tonjenja u bijedu? I još imate obraza reći kako su oni te štetočine koji su ugrozili državni proračun?

        Ma hajte, molimo Vas, zar je za Hrvatsku stvarno loša vijest što su mirovine rasle za nokat jače nego što ste to utefterili u svojoj tekici! I još ste se drznuli spomenuti Covid dodatak, koji je isto išao starijima pa su tako penzići valjda dokrajčili proračun. I onda velite pomirbeno, da ste, kao Vlada „uvijek govorili, kako su od svih rashoda mirovine najveći rashod u proračunu, i kamo sreće da imamo prostora još za viši rast".

Imate, ministre prostora za rast mirovina, a na to vas obvezuju i europska upozorenja kako morate poraditi na adekvatnosti mirovina, jer čak ih je 65 posto niže od hrvatske linije siromaštva, na dnu smo po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći.    Pa što još hoćete?!

     Znate Vi, ministre, da od ničega ne možete napraviti nešto. Ex nihilo aliquid facere, kako kaže stara latinska poslovica. Ako biste doista rado gladnim umirovljenicima povećali mirovine, pa onda napravite proračun u kojem ćete podići doprinos za mirovine prvog stupa, koji danas iznosi samo 15% i najniži je u Europskoj uniji. Povećajte ga na 28% kao u Češkoj, 33% u Italiji, 25,5% u Mađarskoj, 24,4% u Sloveniji i Finskoj ili 22,8% u Austriji.

     Slažemo se, ministre, da mi nemamo tako velik proračun kao neke bogate zemlje, ali to se onda računa po udjelu doprinosa u bruto društvenom proizvodu, a tu smo negdje u donjoj sredini, sa samo 10,2 posto BDP-a, dok se u Italiji, Grčkoj, Francuskoj,    Austriji i Portugalu kreće od 14 do 16 posto. Njima njihov umirovljenik nije preskup. Vama vaš jest. Vama su vaši umirovljenici toliko preskupi da im zamjerate što im se mirovine djelomično usklade s rastom plaća i cijena. Vi ste protiv poboljšanja formule usklađivanja mi­rovina na 100 posto povoljnijeg indeksa, jer to bi onda možda bilo čak i „rast" od tri posto. Vi tako savjetujete premijera. Vi tako brišete šansu za preživljavanje hrvatskih umirovljenika. Jer, nije važno samo preživjeti, nego i biti sretan. A s    Vašim načinom raz­mišljanja, umirovljenici sigurno nikada neće biti sretni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

Cenzus besplatnog dopunskog porastao na 2.500+ kuna

  

     Na zadovoljstvo brojnih umirovljenika i siromašnih osoba, Vlada je odlučila povećati cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, te je cenzus od 2.047 kuna za samca od 1. studenog 2021. godine povišen na 2.500 kuna, a za člana obitelji sa 1.600 kuna na 2.000 kuna. Prijedlog za izmjene zakona i ovako veliko povećanje stigao je od Silvana Hrelje, koji je tako svojim „priklanjanjem" na stranu vladajućeg HDZ-a i rukom više u Saboru, zauzvrat dobio doista korisnu i opipljivu povlasticu za brojne građane, uglavnom umirovljenike.

     Prema procjenama Vlade oko 120 tisuća građana vratit će se u sustav besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja, no s obzirom na prijašnje krive procjene, primjerice potencijalnih ko­risnika nacionalne naknade za starije osobe, trebat će se pričekati i vidjeti da li će doista toliki broj građana biti oslobođen plaćanja 840 kuna godišnje za dopunsko zdravstveno.

     Podsjetimo, 2020. godine, zalaganjem SUH-a i MUH-a, pro­svjedima i pregovorima, Vlada je nakon 16 godina konačno po­većala cenzuse, prvotno za simboličnih 60-ak kuna, no tada je ipak dogovoreno da se krajem svake godine cenzus uskladi s rastom plaća i inflacije, pa je za samca u 2021. godini sa 1.939 kuna porastao na 2.047 kuna, a za člana obitelji sa 1.516 na 1.600 kuna. Time se zapravo spriječio dotadašnji paradoks da svakim usklađivanjem mirovina nekoliko tisuća umirovljenika ostane bez prava na besplatno dopunsko, primjerice povećanjem mirovine od 20-ak kuna bi prešli cenzus i onda bi morali plaćati dopunsko 70 kuna mjesečno.

     I u novom prijedlogu zakona je zadržana ista formula usklađi­vanja cenzusa za dopunsko, koja prati rast cijena i plaća po formuli 70-30 rasta povoljnijeg indeksa, tako da će nakon 30. studenog 2021. godine cenzusi od 2.500 i 2.000 kuna biti još malo pove­ćani usklađivanjem. Vlada je prvotno htjeli ubaciti amandman u Hreljin prijedlog, prema kojem su izmjene zakona trebale stupiti na snagu 1. prosinca 2021., čime bi se preskočilo jedno godišnje usklađivanje, no na kraju je povukla taj amandman, tako da će od prosinca ove godine cenzusi narasti za nekoliko desetaka kuna.

     Odustajanjem od svog amandmana Vlada će umjesto planiranih 100 milijuna kuna do kraja ove godine potrošiti 110 milijuna kuna. Sada samo ostaje vidjeti kako će sve izgledati u praksi, i hoće li HZZO doista, kako najavljuje, automatski u sustav uključiti sve one koji stječu pravo na besplatno dopunsko zdravstveno ili će besplatnu policu novi korisnici ipak morati zatražiti sami. Za sve one koji ne znaju, za cenzus se gledaju ukupni mjesečni prihodi od prethodne kalendarske godine.

I.Knežević