UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

5. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA

UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Borba za poboljšanje prava umirovljenika

 

     Peta sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održala je maratonski sastanak 8. rujna 2021. Ministar Josip Aladrović, koji je nazočio sjednici, istaknuo je kako su kroz intenzivan rad Nacionalnog vijeća donesene i implementirane brojne zakonske pretpostavke i rješenja, a neka koja su u dnev­nom redu te sjednice će biti u daljnjoj obradi i primjeni. Kao pri­mjer je naveo odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti Covid-19, koju je od travnja do srpnja 2021. primilo oko 710 tisuća umirovljenika, a za koje je isplaćeno više od 500 milijuna kuna.

      Također, podsjetio je kako je na inicijativu Nacionalnog vijeća od 1. kolovoza 2021. kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju omogućen rad i korisnicima obiteljske mirovine do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine u punom iznosu svima koji ostvaruju najnižu mirovinu. Umirovljenički predstavnici su zatražili da se za sve umirovljenike ujednače uvjeti prava na rad, a ne da branitelji te policijski i vojni umirovljenici imaju pravo raditi po povoljnijim uvjetima, pa se to očekuje u predstojećim izmjenama ZOMO-a.

Mirovine nisu adekvatne

      Ministar Aladrović je podsjetio kako ova Vlada doista nastoji imati konstruktivan socijalni dijalog s udrugama umirovljenika. Unatoč primjedbama udruga kako realna vrijednost mirovina stalno opada, ministar je naglasio kako je u posljednjih pet godina prosječna mirovina narasla za 18 posto dok je najniža uvećana za 23 posto.

Iako su rokovi za isplatu Covid dodatka zatvoreni, a s obzirom da oko 120.000 osoba nije primilo dodatak, predstavnici umirov­ljenika (Sindikat i Matica umirovljenika) su upoznali ministra s brojnim problemima zbog kojih neki umirovljenici nisu ostvarili svoje pravo. Kako doznajemo, HZMO i dan danas zaprima dokaze i izjave umirovljenika da ne primaju inozemnu mirovinu kako bi ostvarili pravo na dodatak, a svaki slučaj se rješava pojedinačno, no otvaranje novih rokova nije prihvaćeno.

      Na dnevnom redu je bila i prezentacija dijela o adekvatnosti mirovina Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. do 2026. Umirovljenici su upozorili da udio prosječne mirovine u prosječ­noj plaći i dalje pada te da postojeća formula usklađivanja nije dovoljno jaka da to spriječi, te su zatražili izmjenu formule tako da se usklađivanje vrši prema punom rastu povoljnijeg indeksa (rast plaća ili cijena), a treće usklađivanje da se vrši linearno, a ne u postotku, temeljem godišnjeg rasta bruto društvenog proizvoda.

Ograničenje za doživotne ugovore?

      Članovima Nacionalnog vijeća je detaljno prezentiran nacrt novog Zakona o socijalnoj skrbi, a umirovljenici su tražili da se, dijelom i tim zakonom, konačno reguliraju štetni ugovori o do- smrtnom i doživotnom uzdržavanju. Broj tih ugovora popeo se na više od sedam tisuća godišnje, a samo sedam posto starijih zna objasniti razliku između takvih ugovora. U većini europskih zemalja provedbu takvog ugovora nadziru službe socijalne zaštite, a kod nas su stari prepušteni lešinarskim hobotnicama.

     Nažalost, predstavnici socijalne skrbi samo su obećali da će pokušati proširiti profesije koje ne bi smjele potpisivati takve ugo­vore, osim socijalnih radnika i na liječnike, odvjetnike, bilježnike itd. Također, povećat će se zajamčena minimalna naknada sa 800 kuna koliko iznosi od 2014. godine na 1.200 kuna. K tome se oče­kuje i ozakonjenje statusa njegovatelja za starije osobe za članove obitelji, iako umirovljenički predstavnici traže da se ta mogućnost odnosi i na nečlanove obitelji.

     Ministarstvo je na zahtjev predstavnika umirovljenika pripre- milo"analitički uvid u razloge niske pokrivenosti siromašne starije populacije nacionalnom naknadom za starije osobe". Podsjetimo da se prilikom donošenja spekuliralo da u Hrvatskoj živi 50-60 tisuća starijih od 65 koji ne primaju mirovinu. Nacionalna naknada je trebala pokriti 19.700 ljudi samo u ovoj godini, no do danas postoji samo 5.284 korisnika. Unatoč činjenici što je u zadnjih mjesec dana ovo pravo ostvarilo samo 88 ljudi, Ministarstvo očekuje da će broj korisnika do kraja godine porasti na otprilike osam tisuća.

Uskoro nova obiteljska mirovina

     Na Nacionalnom vijeću je najavljeno kako će Radna skupina za preispitivanje modela obiteljske mirovine, osnovana u studenom 2020. godine, nastaviti rad 14. rujna, kako bi se do kraja 2021. godine izradio novi model. Sindikat umirovljenika se zalaže da obiteljske mirovine rastu jednokratno, te da se otvori mogućnost svim obi­teljskim umirovljenicima da steknu, uz osobnu, i 20 do 60 posto partnerove/čine mirovine, ovisno o socijalnom cenzusu, po ugledu na austrijski model.

     Na Nacionalnom vijeću je raspravljano o još desetak drugih pitanja i inicijativa, poput Zakona o volonterstvu, ugradnji dizala, te realizaciji prijenosa prava vlasništva nad 30 domova umirov­ljenika na njihove osnivače (županije i grad Zagreb) na inicijativu umirovljeničkih udruga. Posebno je pod točkom razno zatraženo da se što prije izmijeni Obiteljski zakon kako bi se prestalo s naka- radnim američkim modelom prisiljavati bake i djedove da plaćaju alimentaciju unucima, pa čak i u uvjetima kad su njihovi očevi preminuli ili djeca čak primaju obiteljsku mirovinu. Nažalost, tu nije postignut obećavajući odgovor. Umirovljenički predstavnici su najavili i svoj odlazak u Ministarstvo financija kako bi se ko­načno dogovorilo ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od tri posto, odnosno hitno promijenilo njegov način izračuna.     Na inicijativu Rijeke ljubavi iz Osijeka zatraženo je od predstavnika Ministarstva da provjere zbog čega se ne vodi računa o otpisu i poklanjanju hrane pred istekom roka trajanja humanitarnim udru­gama, već se ta hrana prodaje privatnicima. Maratonska sjednica, s puno dobrih ideja i inicijativa. Pa da se nešto od toga i ostvari!