UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

IZVRŠNI ODBOR FERPA-e

Zahtjevi koji život znače

 

     Od 16-17. lipnja 2021. go­dine održan je dvodnevni sastanak Izvršnog odbora FERPA-e, u čijem su online radu sudjelovali potpredsjednica SUH-a Gina Šverko i glavni tajnik Igor Knežević. Sastanak je otvorio Pred­sjednik FERPA-e Lajos Mayer, koji je pozdravio sudionike i izrazio nadu da ćemo uskoro biti u mo­gućnosti održati sastanak„uživo" s obzirom na okolnosti pandemije i poboljšane epidemiološke situacije. Generalni tajnik FERPA-e Agostino Siciliano u početku svog izlaganja osvrnuo se na aktualnu situaciju s pandemijom Covid-19 u Europi, naglasivši kako se epidemiološka situacija u Europi poboljšava zahvaljujući akciji cijepljenja stanovništva.

Socijalna dimenzija krize

     „Ne možemo biti zadovoljni ukupnim rezultatima cijepljenja s obzirom da postoje značajne razlike u pojedinim zemljama Europe, pa i svijetu, u razini procijepljenosti stanovništva. Mo­ramo biti solidarni i pomoći zemljama koje nisu u mogućnosti investirati u cjepivo u dovoljnoj mjeri. Jer jedino zajedno mo­žemo mijenjati trenutnu situaciju".

Izrazio je nadu da će poduzete mjere i poboljšanje epide­miološke situacije omogućiti ponovni uzlet ekonomije nakon Covid krize. U ovoj pandemijskoj nevolji mnogi su ostali bez svojih radnih mjesta. Odnos broja zaposlenih i umirovljenika se rapidno smanjuje što predstavlja rizik za umirovljenike. Neke od akcija koje treba poduzeti da se kompenzira stanje svakako su i otvaranje novih radnih mjesta, rast broja zaposlenih te adekvatna natalitetna politika", zaključio je Agostino.

     U nastavku svog izlaganja upoznao je prisutne s radom Socijalnog samita održanog 7.-8. svibnja 2021. godine u Por­tu u Portugalu. Europski lideri usvojili su Izjavu o socijalnim pitanjima. U toj deklaraciji posebno se naglašava socijalna di­menzija dokidanja krize: potreba za smanjenjem siromaštva, nejednakosti u plaćama i mirovinama; briga o posebno ranjivim društvenim skupinama kao što su nezaposleni, umirovljenici i starije osobe.

Manifest kao osnova borbe

     Na sjednici je predstavljen i prvi nacrt Manifesta FERPA-e „Pravo na dostojanstven život umirovljenika i starijih osoba", dokument koji će podržati Europska sindikalna konfederacija, zbog toga što su posljednjih godina države članice Europske unije pokušavale smanjiti svoje izdatke, posebice oštrim rezanjem socijalnih proračuna, a stariji ljudi i umirovljenici prve su žrtve takvih drastičnih mjera: smanjeni su proračuni za zdravstvenu zaštitu, evidentan nedostatak osoblja i resursa u zdravstvenim ustanovama, a u mnogim zemljama bilježi se zamrzavanje mi­rovina ili čak smanjenje njihova iznosa.

     Stoga je FERPA provela istraživanje i fokusirala se na četiri osnovna prioriteta.

Na prvom mjestu je siromaštvo. Danas je u EU 15,9% Eu­ropljana od 65 godina i više siromašno, a to je izraženije kod ženske populacije čije mirovine su u prosjeku za 38% niže od mirovina muškaraca. Svatko bez dovoljno sredstava za život mora imati pravo na odgovarajuće prihode da bi mogao do­stojanstveno živjeti u svakoj životnoj dobi.

Na drugom mjestu je kvalitetna zdravstvena i socijalna skrb za sve starije osobe, što uključuje pravovremenu, kvalitetnu, besplatnu zdravstvenu zaštitu, mogućnost smještaja u domove za starije itd. To predmnijeva i borbu protiv privatizacije zdrav­stva i socijalne skrbi.

Niske mirovine i siromaštvo

     Treći prioritet je pravo na kvalitetno stanovanje, što podra­zumijeva mogućnost smještaja u adekvatne domove za stari­je osobe, odgovarajuću pomoć i zaštitu od prisilnog iseljenja, socijalne uključenosti u društvo i smještaj za osobe bez doma, te strogi i redoviti inspekcijski nadzor i kontrole u domovima i svim vrstama smještaja u kojima starije osobe žive ili rade.

     Četvrto, to je pravo na pristup energiji i osnovnim usluga­ma, uključujući sanitarne usluge, energiju, prijevoz, financijske usluge, Internet. Ovaj je manifest FERPA-e značajan dokument i bitan kao baza za daljnji rad u suzbijanju siromaštva i socijalne nejednakosti starijih osoba. Savjetnik u FERPA-i Henri Lourdelle je kazao kako se FERPA treba boriti protiv socijalne isključenosti starijih osoba, visokih troškova života, problem niskih mirovina i siromaštva starijih osoba.

     Konfederalna tajnica ETUC-a Liina Carr podsjetila je da je FERPA sudjelovala na Porto Social Summitu 7. i 8. svibnja 2021. godine. Čelnici EU-a, europskih institucija, socijalni partneri i predstavnici civilnog društva sastali su se u Portu kako bi ojačali svoju predanost provedbi Europskog stupa socijalnih prava. Rasprave su se odvijale oko tri glavna područja: rad i zapošlja­vanje; vještine i inovacije; socijalna država i socijalna zaštita. Na kraju konferencije, institucije EU-a, europski socijalni partneri i predstavnici civilnog društva supotpisali su dokument Porto socijalno obvezivanje.

Važna i adekvatnost mirovina

     Nažalost, u tom dokumentu se starije osobe nedovoljno spominju, tek jednom kada se navodi da se treba ojačati borba protiv bilo kakve diskriminacije i promicanje jednakih mogućosti, uključujući onu prema djeci u riziku od siromaštva, starijima, nacionalnim manjinama, invalidima.. .Ne spominje se siromaštvo starijih osoba kao ozbiljan prioritet, naglasila je Caar.

     Manifest FERPA-e stoga ima utoliko važniju ulogu jer je u pitanju smjer razvitka mirovinskih sustava, jer se oni ne mogu analizirati samo sa stajališta ekonomske održivosti i utvrđivanjem povišenja dobi za odlazak u mirovinu kao jedinog rješenja, već i o adekvatnosti mirovina. Umjesto toga, ako želimo razgovarati o održivosti, moramo znati razmjerni odnos između ljudi na poslu i onih koji su u mirovini. Da bi se imali homogeni podaci, potrebno je u svim europskim zemljama razlikovati izdatke za mirovine povezane s doprinosima i izdatke za socijalnu pomoć koji se moraju snositi porezima. FERPA je odlučna u svojoj borbi za povećanje dobrobiti umirovljenika i starijih osoba. U broj­nim svojim zahtjevima u Manifestu, zanimljivo je, naglašava se potreba uvođenja kumulacije obiteljskih i osobnih mirov ina, priznavanje adekvatnog majčinskog dodatka svim umirovlje- nicama, kao i uvođenje minimalne mirovine koja prelazi naci­onalnu liniju siromaštva.